Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, simu karta kredensiál husi embaixadora Teo Lay Cheng, nu’udár Embaixadora Estraordinária no Plenipotensiária rezidente dahuluk Repúblika Singapura nian mai Timor-Leste.
Díli, 21 Abríl 2026 (RAFA.tl)- Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, simu karta kredensiál husi embaixadora Teo Lay Cheng, ne’ebé nu’udár Embaixadora Estraordinária no Plenipotensiária rezidente dahuluk Repúblika Singapura nian mai Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL).
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairu-Pité, Tersa (21/04/2026), hato’o boas-vindas ho laran-kmanek ba Embaixadora Teo Lay Cheng no espresa konfiansa iha ninia abilidade atu hakle’an liután relasaun entre nasaun rua ne’e.
Xefe Estadu hatutan, aprezentasaun kredensiál husi Embaixadora Teo Lay Cheng, Embaixadora rezidente dahuluk husi Singapura, la’ós de’it formalidade diplomátika, ida-ne’e hanesan testemuña ida ba solidariedade ne’ebé boot Singapura hatudu ona ba Timor-Leste dezde antes renasimentu nu’udár estadu independente.
“Husi tempu inísiu sira iha ita-nia luta, liu husi misaun manutensaun pás, kapasitasaun, no agora investimentu transformativu iha ita-nia ekonomia no povu. Ha’u fiar katak Embaixadora Teo sei harí iha fundasaun ne’ebé metin ne’e, no ha’u hein atu iha kolaborasaun ne’ebé besik liután ba benefísiu mútuo husi ita-nia povu no estabilidade iha ita-nia rejiaun,” hatete Prezidente Republika José Ramos-Horta.
Timor-Leste nia kompromisu atu servisu besik ho Embaixadóra Teo Lay Cheng hodi realiza aspirasaun hamutuk ba rezultadu tanjível. Enkuantu nasaun rua ne’e haré ba futuru ida ho sira nia relasaun bilaterál ne’ebé kle’an liu, kredensiál iha loron ohin sai hanesan símbolu ida ba respeitu mútuo, konfiansa estratéjika, no vizaun partillada ba Sudeste Aziátiku ida ne’ebé pasífiku no prósperu.
Embaixadora Teo Lay Cheng nu’udár diplomata kareira ida husi Ministériu Negósiu Estranjeiru (MFA) Singapura nian, ho esperiénsia iha kargu importante sira iha rai laran no rai liur. Molok nia destakamentu ba Timor-Leste, nia servisu nu’udár Embaixadora Singapura nian ba Reinu Kamboja hahú husi tinan 2021. Nia mós nu’udár Diretora ba Komunikasaun Estratéjika iha MFA. Iha tinan 2017, Sra. Teo harí Diresaun Komunikasaun Estratéjika, no tinan ida liu tiha, nia lidera kampaña komunikasaun Ministériu nian durante tinan ida ba Prezidensia Singapura nian iha ASEAN. Notavelmente, nia maka membru ida husi ekipa pioneiru ida iha Misaun Permanente Singapura nian ba ASEAN iha Jakarta, asumi kargu nu’udár Adjunta Reprezentante Permanente no Xefe Kanselaria ho títulu Diplomátiku husi Ministra-Konselleira husi tinan 2009 to’o tinan 2013. Nu’udár rekoñesimentu ba ninia kontribuisaun sira ba Funsaun Públika, Embaixadora Teo Lay Cheng atribui ho Medalla Administrasaun Públika (Bronze) iha tinan 2009.
Timor-Leste no Singapura partilla relasaun bilaterál ne’ebé metin ho abut iha solidariedade inisiál no habelar kooperasaun. Singapura entre nasaun dahuluk sira ne’ebé estabelese relasaun diplomátiku ho Timor-Leste bainhira hetan nia independénsia iha tinan 2002 no kontribui pesoál militár sira ba misaun manutensaun paz ONU nian hafoin referendu iha tinan 1999. Pasu transformativu ida atinji iha fulan-Abril tinan 2024 ho abertura Embaixada Singapura nian iha Díli, ne’ebé kataliza ona investimentu Singapura nian iha setór krítiku sira hanesan edukasaun, saúde, agrikultura, peska, no infraestrutura. Liu husi Programa Kooperasaun Singapura nian, ofisiál Timor-oan liu 1,100 maka simu ona formasaun dezde tinan 2012, hametin liután husi pakote STARS ne’ebé lansa iha fulan-Jullu tinan 2025 hodi apóia Timor-Leste nia integrasaun ba ASEAN. Kooperasaun inklui mós akordu referénsia médiku ho Ospitál Parkway (ne’ebé renovadu anualmente dezde tinan 2019), Akordu Servisu Aéreu atualizadu (2023), investimentu boot sira hanesan Heineken no A-Smart Holdings nia projetu “Timor-Leste Marina Square”, no solidariedade umanitária—Ezemplifikada husi esforsu tulun Cruz Vermelha Singapura nian hafoin inundasaun iha fulan-Abril tinan 2021. Parseria duradoura ida ne’e reflete kompromisu hamutuk ba estabilidade rejionál, prosperidade, no apóiu mútuo iha tempu krize.
Jornalista: Elio dos Santos/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt