Noticias

Polísia Tránzitu Munisípiu Díli Menus Rekursu Umanu

todayMarch 12, 2026 34 1

Background
share close

DÍLI, RAFA.tl– Polísia Seksaun Tránzitu Munisípiu Díli kontinua enfrenta menus rekursu umanus hodi halo atenditimentu servisu no tau-matan ba movimentu tráfiku iha sidade kapitál Timor-Leste.

Notísia Relevante: Polísia La Tolera Kontentór no Karreta Pezadu Halo Movimentu Iha Tempu Loron

Xefe Seksaun Tránzitu Munisípiu Díli, Superintendente Asistente Polísia Afonso da Silva, Kuarta  (11/03/2026), ba Rafa.tl iha nia servisu fatin, hateten daudaun ne’e númeru efetivu pesoál Polísia Tránzitu  iha Munisípiu Díli hamutuk  na’in-80, no na’in-tolu (3) iha kondisaun saúde la dun permite (moras).

Superintendente Asistente Polísia Afonso da Silva,  hateten menus pessoál, dalaruma atendimentu ba asidente tráfiku no kontrolu tráfiku iha pontu sira ne’ebé movimentu boot bele hetan atrazu. Maibé, polísia nafatin esforsu atu responde lalais ba kazu sira ne’ebé akontese.

“Ita hakarak ba futuru rekrutamentu sira ne’e bebeik-bebeik , nune’e bele kobre numériu Polísia Tránzitu  ho sufisiente  no bele estabelese tan eskuadra sira, liu-liu iha sidade Díli, ” Superintendente Asistente Polísia Afonso da Silva hateten.

Nia apela ba motorista sira respeita regra tráfiku, uza ekipamentu seguransa no hamenus velosidade atu prevene asidente iha estrada sira iha kapitál.

Maske menus rekursu umanu, Polísia Tránzitu nafatin prezensa iha estrada públiku hahú husi dadersan, meiudia no lokraik, hodi halo kontrolu ba movimentu transporte hodi prevene engrafamentu.

Polísia Seksaun Tránzitu  Munisípiu Díli, fahe ba sub-seksaun tolu,  mak hanesan Force Man, Atack Kontrol, ho Investigasaun. Parte  sub-Seksaun Investigasaun nia kompeténsia mak haré ba asidente, ne’ebé sira iha de’it ekipa rua; ekipa ida tama kalan no ida tama loron ho númeru efetivu polísia ba kada ekipa na’in-haat (4).

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!