Noticias

PN Aprova Orsamentu Prezidénsia Repúblika ho Montante US$12.175.212 iha Espesialidade

todayNovember 13, 2025 58 3

Background
share close

DILI, RAFA.tl- Parlamentu Nasionál liu husi diskusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2026 iha faze espesialidade, aprova proposta orsamentu ba Prezidénsia Repúblika ho montante US$12.175.212 iha espesialidade ho votu a-favór 44, abstensaun 20 no kontra 0.

Iha orsamentu ba Prezidénsia Repúblika ne’e aloka ba saláriu no vensimentu US$5.053.746, bens no serbisu US$5.746.36,  transferénsia públika US$1.055.100, kapitál menór rihun US$320, no kapitál dezenvolvimentu laiha.

Prezidénsia Repúblika iha Programa Estadu Direitu Demokrátiku ho sub-programa promosaun direitu umanu no atividade ida. Programa Funsionamentu no Dezenvolvimentu Instituisionál ho sub-programa rua, no nia atividade 13.

Programa Promove Identidade Nasionál ho sub-programa apóiu promosaun lian-portugés no tétun, hanesan língua ba fortalesimentu koezaun povu Timor-Leste ho nia atividade ida.

Programa Reforsa Relasaun no Kooperasaun Internasionál ho sub-programa vizita nasaun multilaterál ho atividade ida.

Programa Fortalesimentu Demokrasia Konstituisionalidade, Paz, Defeza no Seguransa ho sub-programa tolu hanesan fortalesimentu demokrasia, asegura konstituisionalidade, garante paz defeza no seguransa nasionál ho nia atividade ualu.

Programa Inisiátiva Dezenvolvimentu Prezidente Repúblika ho sub-programa rua inisiátiva sosiál, inisiátiva kultura no desportu ho ninia atividade hitu.

Programa Dezenvolve Sistema Komunikasaun Instituisionál ho sub-programa fortalese relasaun internasionál bilaterál, relasaun multilaterál no asuntu eminente ho ninia atividade ualu.

Iha Proposta redusaun orsamentu ba Prezidénsia Repúblika ne’ebé aprezenta husi bankada opozisaun FRETILIN no PLP la pasa iha debate espesialidade ne’e.

Deputadu opozisaun sira aprezenta proposta ualu hodi husu halo redusaun orsamentu ba Prezidénsia nian, maibé maiória husi proposta hirak ne’e la pasa iha diskusaun espesialidade.

Deputadu CNRT, Natalino dos Santos, konsidera Xefe Estadu hala’o atividade diplomasia esterna hodi ajuda Estadu, no aman nasaun garante unidade nasionál nian iha direitu atu halo asaun sosiál ruma no promove atividade paz no seluk tan.

“Vizita Xefe Estadu nian sempre haruka relatóriu ba Parlamentu no vizita lori Timor ba mundu. Durante ne’e iha palestra internasionál kuaze 30 liu ne’ebé konvida husi rai-li’ur hatudu orgullu ho lideransa, mezmu paz ne’e orgullu ho líder ne’ebé iha,” Deputadu Natalino dos Santos hateten.

Deputada Partidu Demokrátiku, Maria Teresa Gusmão, sujere ba Prezidénsia atu iha Igualdade programa dapur povu ne’e atu hale’u iha munisípiu hotu.

Vise-Primeiru-Ministru ba Asuntu Sosiál, Mariano Assanami Sabino hateten, proposta orsamentu Prezidénsia nian halo diskusaun detall iha Komité Revizaun Orsamentu no aprovadu iha Konsellu Ministru.

Governante ne’e, dehan apóiu sosiál fó dalan tuir orgánika Prezidénsia nian no iha inisiátiva Prezidénsia nian hanesan inkluzivu, promove fraternidade umana no rekonsiliasaun, no biban ne’e, Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão husu plenária mak deside proposta sira ne’e no toma nota preokupasaun ne’ebé iha no sei tau atensaun iha elaborasaun OJE 2027 mai.

Opozisaun vota abstensaun ba orsamentu ba PN ho votu 23

Iha debate espesialidade na Orsamentu Jerál Estadu (OJE), 2026 ba Parlamentu Nasionál (PN) ho montante $19.073.404 hetan vota abstensaun husi bankada opozisaun FRETELIN no PLP ho votu 23, enkuantu bankada governu no KHUNTO fo votu a favór ho votu 41 no kontra zero nune’e orsamentu ba Parlamentu Nasionál aprovadu.

Proposta orsamentu ne’e aloka ba saláriu no vensimentu $11.217.005, bens no servisu $6.242.298, transferénsia públika $955.180, kapitál enor $658.921 no kapitál dezenvolvimentu zero.

Ho orsamentu ne’ebé iha, sei finansia programa prioridade mak hanesan fomenta relasaun internasionál no kooperasaun parlamentár, garante ezersísiu funsaun konstitusionál Parlamentu, promove kultura abertura no transparénsia iha Parlamentu no dezenvolvimentu institusionál.

Verba ba saláriu no vensimentu ne’e hodi selu saláriu ba deputadu, funsionáriu, asesór nasionál no internasionál sira. Despeza ba bens no servisu utiliza bá viajen estranjeiru, viajen lokál, estudu komparativu, fiskalizasaun komisaun, realiza atividade semináriu, prémiu Max Stahl, apóiu servisu komisaun rekrutamentu ba prokuradór no juiz, servisu sekretariadu, Grupu Feto Parlamentár Timor-Leste (GMPTL, sigla portugés), hodi realiza atividade komemora loron família, loron internasionál rurál no nasionál, kampaña 16 loron ativizmu violénsia kontra feto no labarik feto Inklui servisu jerál ba kombustivel, manutensaun karreta, manutensaun edifísiu, materiál eskritóriu, limpeza no seluk tan. Ba transferénsia públika hodi finansia subvensaun anuál ba bankada parlamentár sira ho seluk tan.

Kapitál menór atu sosa ekipamentu information technology eletróniku, ekipamentu komunikasaun, seguransa, melloramentu ba servedor no akizisaun ekipamentu sira seluk.

Orsamentu ba GPM pasa ho votu a-favór 41

Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2026 alokadu ba Gabinete Primeiru-Ministru (GPM) $3,759,532 aprova ona iha Parlamentu Nasionál (PN) ho votus a favór 41, abstensaun 23 no kontra 0 iha debate faze espesialidade loron dahuluk parte lorokraik, kinta (13/11/2025).

Orsamentu ne’e fahe ba kategoria saláriu no vensimentu $1,160,478, bens no servisu korrentes $2,487,054 ho Kapitál Menór $50,000.

Husi orsamentu $ 3,759,532 ne’ebé iha, fahe ba saláriu ho vensimentu $ 1,222,478, bens no servisu $ 2,487,054 no kapitál menór $50,000.

Hafoin orsamentu ne’e aprova Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hateten Governu sei toma nota ba preokupasaun ne’ebé iha no sei tau atensaun iha elaborasaun OJE 2027 mai.

Proposta Lei OJE 2026 Billiaun $2.214.689,195 ho kategoria saláriu no vensimentu $476.870.249, bens no servisu korrente $447.904.446, transferénsia públika $820.710.160, kapitál menór $32.556.96 no kapitál dezenvolvimentu $436.647.379.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!