Noticias

PN Aprova ho Unanimidade iha Faze Jeneralidade Halakon Pensaun Vitalísia ho Efeitu Retroativu, Xanana-Horta Konkorda

todaySeptember 25, 2025 109

Background
share close

DILI, RAFA.tl-Parlamentu Nasional (PN) liuhosi plenária extraordinariu, Kinta (25/09/2025),  aprova ona ho unanimidade ba projetu lei númeru 11/VI (3_a) kona-bá revoga pensaun vitalísia ba deputadu no eis-titulár sira órgaun soberania no providénsia sira seluk iha faze jeneralidade.

Notísia Relevante: PM Xanana Konkorda Halakon Totál Pensaun Vitalísia

Projetu lei ne’e aprezenta husi Bankada tolu iha Palamentu Nasionál mak hanesan  CNRT, PD ho mós Bankada KHUNTO hodi  halakon total lei  mensal pensaun vitalísia  ho efeitu restroativu  ba deputadu no eis titulár órgaun soberania sira dezde kedas husi fulan-Maiu 2002.

“Rezultadu votasaun bá projetu lei númeru 11/VI (3_a) a-favor 61, kontra 0 no abstensaun 0, ne’ebé projetu lei númeru 11 pasa iha jeneralidade,” Prezidente Parlamentu Nasional, Maria Fernanda Lay deklara hafoin votasaun.

Membru Bankada  FRETILIN, José da Cruz  iha nia intervensaun konsidera Bankada CNRT, PD ho KHUNTO submeter proposta lei hodi halakon total Pensaun Vitálisia ho efeitu retroativu hanesna vingansa ida.

“Se ita muda lei ohin tanba vingansa aban ema ruma bele muda lei seluk tanba vingansa mós tanba konvinensia,” José da Cruz hateten.

Nia dehan, atu muda lei ne’e presiza haree didiak, nune’e labele fó efeitu ba ema seluk tanba loron seluk ema seluk mós bele halo hanesan nee.

Membru PN husi Bankada CNRT Virgina Ana Belo, konfirma katak proponten husi Bankada CNRT, PD ho KHUNTO aprezenta projetu lei hodi halakon total lei Pensaun Vitalisia la’ós ho odiu vingansa, maibe tanba kompromisu partidu nian.

Hosi sorin seluk, bainhira jornalista sira konfirma ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, Kinta (25/09/2025), iha Palásiu Prezidensiál,  hateten nia ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, konkorda ho revogasaun ba lei pensaun mensal vitalísia ba deputadu sira no eis-titulár orgaun soberanu sira ho efeitu retroativu, hahú husi loron 20  fulan-Maiu tinan 2002.

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão  hateten iha sorumutuk ho Prezidente Repúblika ne’e, sira na’in-rua mòs hatene katak agora diskute hela iha Parlamentu Nasionál kona-bá lei pensaun mensal vitalísia hodi halakon total ho efeitu retroativu.

“Ami na’in-rua Prezidente Repúblika, hamutuk dehan kona-bá halakon Lei Mensál Pensaun Vitalísia depende ba membru Parlamentu Nasionál sira, lei fó ita simu, lei la fó ita la simu, ne’ebé hanesan nia husu, o hetan pensaun veteranu, ha’u dehan ha’u la’ós veteranu, nusa mak o la’ós veteranu. Atu sai veteranu ita tenke hatama surat, ha’u hakarak simu pensaun veteranu, ha’u nunka hatama surat ba, husu dehan fó nétik sertifikadu dehan ha’u veteranu, ha’u la’ós veteranu ida,”  Kay Rala Xanana Gusmão hateten.

“Tinan hirak ba kotuk, ema balun fó tiha medalla ba, depois temi fali ne’e Soeharto, ha’u kaer medalla ha’u entrega tiha fali, ha’u simu medalla ne’e imi bolu ha’u Soeharto ne’e deskulpa, hela ba imi ba, ne’ebé ha’u la’ós veteranu.”

Antes ne’e,  Líder Bankada Parlamentál lima (5) kompostu husi Bankada CNRT, FRETILIN, PLP, PD no KHUNTO hamutuk ho reprezentante Estudante Universitáriu Timor-Leste (EUTL), Kuarta (17/09/2025), asina ona akordu atu halakon pensaun mensal vitalísia no halo revizaun bá lei kona-bá liberdade reuniaun no manifestasaun nian.

Iha loron Sesta (19/09/2025), Bankada Parlamentár CNRT, PD ho KHUNTO, submete  projetu lei halakon totál pensaun vitalisia ho efeitu retoativu.

Efeitu retroativu iha ámbitu eliminasaun pensaun vitalísia ba eis-titulár sira, refere ba implementasaun regulamentu foun ne’ebé implementasaun regulamentu foun ne’ebé fó impaktu bá direitu no regalia ne’ebé eis-titulár sira hetan antes. Karik proposta Bankada CNRT, PD ho KHUNTO nian ne’ebé aprova iha PN no promulga husi Prezidente Repúblika, maka eliminasaun pensaun vitalísia ho implementasaun retroativu, eis-titulár órgaun  estadu sira ne’ebé antes ne’e simu ona pensaun bele hetan impaktu (la simu tan ona) inklui entrega hotu patrimoniu Estadu nian ne’ebé durante ne’e sira utiliza.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!