Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Autoridade Indonézia halo kapturasaun ba juventude Timoroan sira ne'ebé halibur malu hodi tau ai-funan no sunu lilin iha Semitériu Santa Kruz iha loron 12 fulan-Novembru 1991. Imajen/Dok.Espesiál
DILI, RAFA.tl– Ministru Defeza (MD), Donaciano do Rosario da Costa Gomes Pedro Klamar Fuik, husu ba foin-sa’e sira hotu atu preserva valór istória masakre Santa Kruz, 12 Novembru 1991, atu nune’e, bele hatene istória independénsia Timor-Leste nian.
Notísia Relevante: Masakre Santa Kruz Halo Timor-Leste Nia Lian Maka’as Liután iha Mundu Internasionál
“Ba Timoroan hotu-hotu liliu ba joventude sira ne’ebé mak boot hafoin restuarasaun independénsia atu bele iha konsénsia ida ne’ebé mak metin kona-bá ita-nia istória ba libertasaun nasionál. Valór hotu-hotu ne’ebé mak joventude halo iha pasadu, fó sira-nia vida rasik para atu liberta rai ne’e,” Pedro Klamar Fuik haktuir ba jornalista sira iha Kuartel Jenerál F-FDTL, Fatuhada, Tersa (11/11/2025.)
Pedro Klamar Fuik hatutan, uluk joven sira brani hodi luta to’o hetan independénsia no joven agora presiza kontribui ba pás no estabilidade hodi lori dezenvolvimentu ba oin.
“Tenke hanoin katak ita-nia independénsia ne’e ita konkista ho sakrifisiu barak, segundu tenke hanoin hanesan juventude saida mak bele kontribui ba independénsia ne’e, terseiru hanoin beibeik hanesan joventude lori independénsia Timor-Leste ne’e ba futuru lori timor ba mundu,” nia afirma.
Pedro Klamar Fuik enkoraza ba joven sira atu halo tuir prinsipiu ne’ebé iha atu bele hatutan joven sira ne’ebé uluk fó vida rai ne’e.
“Hanoin hikas fila fali ita-nia maun-alin sira ne’ebé mak mate iha ita-nia libertasaun, mate iha trajedia Santa Kruz 12 Novembru 1991,” Pedro Klamar Fuir hateten.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Pedro Kamar Fuik Husu Foin-sa’e Sira Preserva Valór Istória Masakre Santa Kruz
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt