Destaques

Masakre Santa Kruz Fó Sásin Kona-bá Timor-Leste Nia Luta Ba Independénsia

todayNovember 11, 2025 40 6

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Masakre Santa Kruz, 12 Novembru 1991, fó sásin ba mundu internasionál kona-bá Timor-Leste nia luta ba independénsia ne’ebé kontinua moris iha Juventude sira neon ho esperansa ba liberdade totál.

Notísia Relevante: Timoroan Hotu Tenke iha Paradigma Foun, Solidariedade, Fraternidade no Hakru’uk ba Lei

Iha ámbitu Komemorasaun Masakre Santa Kruz ba dala-34 (12 Novembru 1991-12 Novembru 2025) no selebrasaun loron nasionál Juventude, Sentru Nasionál Chega, Institutu Públiku (CNC, I.P), realiza semináriu Nasionál ho tema “Relembra Luta Rezisténsia no Valoriza Forsa Juventude Timor-Leste iha Prosesu Luta Ba Ukun Rasik-an”.

Vise-Ministru Asuntu Parlamentar, Adérito Hugo da Costa. Imajen/Rafa.tl

Vise-Ministru Asuntu Parlamentar, Adérito Hugo da Costa, iha nia abertura ba semináriu nasionál  iha salaun CNC, I.P, Balide, Tersa (11/11/2025) hateten, 12 Novembru 1991 nu’udár pontu kulminasaun ne’ebé halo luta ba ukun rasik an, sai koñesidu iha mundu, tanba ne’e husu atu halo reflesaun hodi hamoris fila-fali konsiénsia ne’ebé sai parte ba Timor-Leste nia identidade nasionál.

Nia hatutan, presiza memoriza Masakre Santa Kruz ne’ebé ho mudansa boot, la’ós sempre hahú ho kílat, maibé ho joven sira nia korazen morál ne’ebé reziste  luta ba lia-loos to’o ukun rasik an.

“Tinan 34 Masakre Santa Kruz, joven estudante no grupu sosiedade barak partisipa ho aten-brani, sira dezafia rejime okupasaun forsada liu-liu Tentara Nasional Indonézia (TNI), no kontinua hatudu sira nia brani. Husi meiu ho jestór laiha kílat, laiha kro’at, lori mak espanduk, ai-funan, orasaun ho konviksaun. Ne’ebé ho expresaun manifestasaun pasífiku. Ikus mai  hetan atuasaun ho brutál no halo mundu hatene kona-bá Timor-Leste nia luta ba ukun rasik an,” Adérito Hugo da Costa hateten.

12  Novembru  sai sásin ba ema hotu liu-liu komunidade internasionál ba sira nia sásin, dadus hatudu joven atus rua resin maka sira nia raan fakar iha Santa Kruz. Kílat tarutu ne’ebé mosu iha 12  Novembru 1991 konsege taka duni sira nia ibun iha tempu ne’ebá. Ne’ebé  mós imediatamente fanun mundu ninia konsiénsia ba Timoroan nia sofrimentu.

Governante ne’e mós husu atu iha verifikasaun ba dadus 12  Novembru nian tenke onestu, tanba ema barak envolve, nune’e labele iha falsifikasaun ho deklarasaun falsu, nune’e labele hatudu liman ba malu iha prosesu partisipasaun.

Nia haktuir, tempu ne’ebá difísil  tebes atu koñese malu tanba envolve ema barak husi rede organizasaun klandestina no mos responsável sira hodi hetan orientasaun husi Komandu.

“Tanba ne’e difísil teb-tebes komité 12 halo jestaun para husu ema ho onestu atu hatete katak o partisipa duni ka lae, prosesu rejista iha 2004, buka ema sobrevivente  sira atu  hatete katak bele rejista kontinua jere ba sira ne’ebé seidauk rejista,” nia tenik.

Trajedia Santa Kruz pontu virajen ba Timor-Leste nia luta no portaun ida importante ba ukun rasik an, relatóriu CAVR anota katak koñesementu Santa Kruz ba História Timor-Leste nia rejisténsia.

Filmajen Saudozu  Max Sthall nian sai informasaun ne’ebé espalla ba mundu tomak, doko konsiénsia Internasionál, haburas simpatia, no muda persepsaun globál sobre Timoroan sira nia luta kontra presaun.

12  Novembru hatudu joven sira ninia brani iha sira nia batalla ne’ebé klandestinamente akontese iha 12 de Novembru sira halo abertamente ba públiku, sai ba mundu loke dalan ba solidariedade  Internasionál, ne’ebe ninia inklina obriga Jakarta ho parte hotu-hotu ne’ebé durante ne’e simpatia kolabora ho Jakarta ba prosesu tomak auto-determinasaun hodi rezulta akordu tripartia 05 Maiu 1999 ba referendun.

Kuadru prinsipál rejisténsia ninia kontinua kolabora kontribui ba diskusaun sira hodi eleva valór 12  Novembru ninian, perante públiku, joven  ho jerasaun foun sira atu memoriza 12 Novembru hodi ajuda kontribui ba Timor ohin loron hanesan estadu soberanu.

Diretór Ezekutivu CNC, I.P, Hugo Maria Fernandes. Imajen/Rafa.tl

Diretór Ezekutivu CNC, I.P, Hugo Maria Fernandes hateten, agradese ba hotu-hotu nia disponibilidade hodi partisipa iha semináriu Nasionál ne’e.

Nia hatutan, tinan ida ne’e komemora Masakre Santa Kruz ba tinan 34, no mos selebra loron Nasionál juventude nian. No selebrasaun kada tinan ne’ebé halo ne’e ho sentidu ida atu husu ba ida-idak nia an sentidu nasionalizmu no patriotizmu to’o iha ne’ebé.

“Tinan ida ne’e, ita konvida oradór sira atu partilla ho ita oinsa mak 12 de Novembru akontese, saida mak iha nia kotuk, para depois lori ba to’o 12 Novembru,” Hugo Maria Fernandes hateten.

Nia hatutan, iha CNC, I.P iha mós iha programa ne’ebé ko’alia kona-bá memoriza integrada, ne’ebé mak haré eventu ne’e la separadu ho ema no mós fatin.

Entaun ho semináriu ohin, hamutuk haré, molok ba to’o 12  Novembru 1991, ema, fatin no karik eventu ruma ne’ebé mak lori ba to’o iha 12  Novembru.

Tanba ne’e hotu-hotu hamutuk para hatúr fila-fali pontu importante ne’ebé presiza halo para depois hatúr duni espíritu 12 Novembru iha hotu-hotu nia let.

Oradór sira ba semináriu ne’e mak hanesan, Constancio Pinto atuál Prezidente Komite Orientador 25 (CO25) ko’alia kona-ba “Papel Sekertáriu Exekutivu Frente Klandestina ba Mobilizasaun Juventude ba Konsolida Unidade Nasional”. Gregorio Saldanha atuál Prezidente Komite 12 Novembru ko’alia kona-ba “Estratejia no Tatika Mobilizasaun Joventude ba Asaun 12 Novembru 1991”, Jacinto R. Alves atuál Prezidente ASSEPPOL ko’alia kona-ba “Masakre Santa Kruz: iha Konstelasaun Nasional no Internasional”, Angelina Sarmento ko’alia kona-ba “Sasin Marsa 12  Novembru Motael ba Santa Kruz”, Joaquim Fónseca “Ruso” atual Sekretariu Jeral RENETIL ko’alia kona-bá “RENETIL ho nia Opersaun Aurora (Fevereiru 1990 hodi simu delegasaun Parlamentar Portugal nian)”, Ilidio Ximenes ko’alia kona-bá  “Partisipasan iha demostrasaun 19 Novembru”, Abdulah Sagran ko’alia kona-bá “Partisipansaun Movimentu Musulmanu iha luta klandestina iha Indonézia” no Hugo Maria Fernandes atual Diretor Ezekutivu CNC I.P koa’lia kona-ba “Papel CNC I.P ba prezervasaun memória no promove direitus umanus tuir Rekomendassaun Chega! Ba joven sira iha éra ohin loron” no semináriu ne’e abertura hosi Ministru Juventude Desportu Arte no Kultura (MJDAK), Nelio Isaac Sarmento.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!