Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
PM Malázia Anwar Ibrahim halo vizita ba Palásiu Prezidensiál hodi hasoru-malu ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Imajen/Rafa.tl
DILI, RAFA.tl– Primeiru-Ministru Malázia, Anwar Ibrahim, hateten Malázia iha kompromisu forte ba hametin relasaun bilateral ho Timor-Leste no hametin kooperasaun servisu iha área komérsiu, investimentu, turizmu, edukasaun ho defeza.
Primeiru-Ministru Malázia, Anwar Ibrahim, hato’o nia deklarasaun ne’e ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Tersa (23/09/2025), hodi subliña katak Timor-Leste importante ba Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku (ASEAN).
Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN ne’e kestaun tempu no Malázia hala’o hela servisu no hola knaar importante ba Timor-Leste nia envolvimentu iha rejiaun ida ne’e, hodi harii ona konsensu, no fahe valór no rezolusaun ASEAN nian. Ho Timor-Leste nia dezaun ne’e sei fó benefísiu tebes ba país membru hotu ASEAN nian.
PM Anwar Ibrahim afirma, vizita ida-ne’e mós ho objetivu atu hakle’an no hametin liután kooperasaun ekonómika, kulturál, no jeopolítika.
“Ami hakarak garante katak komérsiu, investimentu, turizmu, edukasaun ho defeza hetan prioridade. Ha’u sente kontente katak PETRONAS no empreza privadu Malázia sira sei partisipa iha esforsu ne’e. Ita nia amizade no kooperasaun ekonómiku no kulturál tenke kontinua aprofunda,” Anwar Ibrahim afirma.
Xefe Governu Malázia ne’e subliña katak, vizita ne’e hanesan momentu pesoál no ofisiál. Tamba ne’e kontente tebes, tanba simu diretamente hosi belun no família doben sira no ema barak.
“Entaun obrigadu dala ida tan, ha’u nia belun doben, no obrigadu ba hotu-hotu nia apoiu no preokupasaun. Ita sei selebra ita-boot sira nia adezaun ba ASEAN iha fulan-Outubru 2025,” Nia hateten.
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, iha nia intervensaun hateten, ho ksolok boot, fó benvindu ba belun di’ak, Onoravel Dato’ Seri Anwar Ibrahim, Primeiru-Ministru Malázia nian iha ninia vizita ofisiál mai Timor-Leste.
Ninia vizita ne’e nu’udár prova ida ba amizade ne’ebé kle’an no metin entre nasaun rua, amizade ida ne’ebé harii iha solidaridade no hametin liuhusi ita-nia kompromisu komún ba demokrasia, justisa, no pás.
Malázia hamutuk ho Timor-Leste durante momentu krítiku sira iha Timor-Leste nia istória, no apoiu metin ida-ne’e mak buat ida ne’ebé povu Timor-Leste nunka atu haluha.
“Ami-nia diskusaun ohin la’o ho di’ak, konstrutivu, no foka ba futuru. Hanesan ita prepara-an ba ita-nia adezaun istórika ba ASEAN iha Outubru oin mai iha Kuala Lumpur, Malázia nia parseria importante tebes. Ami komprometidu atu serbisu besik liután ho Malázia no membru ASEAN sira hotu atu kumpre rekizitu sira ne’ebé sei falta iha ami-nia dalan atu sai membru plenu.” José Ramos-Horta hateten.
Xefe Estadu hatutan, liu husi enkontru ne’e, konkorda atu hametin liután ita-nia kooperasaun bilaterál ba ita-nia povu rua nia benefísiu. Ami sei enkoraja investimentu boot liután husi Malázia iha ami-nia setór xave sira hanesan agronegósiu, turizmu, no enerjia renovável. Ami sei habarak liután oportunidade ba ami-nia foin-sa’e sira liuhusi edukasaun no formasaun vokasionál iha Malázia. No ami sei serbisu atu hadi’a konektividade entre ita-nia nasaun rua, hodi fasilita viajen no komérsiu.
Kondekora ho Grande Colar da Ordem de Timor-Leste
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta sei kondekora Primeiru-Ministru Malázia Anwar Ibrahim ho Grande Colar da Ordem de Timor-Leste.
“Sai onra boot ida ba ha’u atu kondekora Primeiru-Ministru Dato’ Seri Anwar Ibrahim ho Grande Colar da Ordem de Timor-Leste, ami-nia nasaun nia onra aas liu. Kondekorasaun ida-ne’e nu’udár rekoñesimentu ba ninia advokasia pesoál no kleur ona ba ami-nia kauza, no ba Malázia nia papel xave, iha ninia lideransa nia okos, hodi apoia ami-nia dezenvolvimentu nasionál no ami-nia jornada atu sai membru ASEAN ba dala-11,” Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hateten.
Timor-Leste no Malázia la’ós de’it nasaun viziñu, maibé sai parseiru iha konstrusaun Sudeste Aziátiku ida ne’ebé dame, prósperu, no integradu.
“Ha’u fiar metin katak vizita ida-ne’e sei loke kapítulu foun ida ne’ebé importante tebes iha ita-nia relasaun,” Horta hatutan.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Malázia Hametin Kooperasaun ho Timor-Leste
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt