Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Teeraun nu'udár kapitál Iraun hetan bombardeamentu hosi Estadus Unidus Amérika. Imajen/YouTube screenshot
DILI, RAFA.tl– Funu entre Estadus Unidus Amérika-Israel no Iraun ne’ebé mosu iha loron 28 fulan-Fevereiru tinan 2026, la’ós de’it lori krize iha Médiu Oriente, maibé ba nasaun sira iha Sudeste Aziátiku ne’ebé dependente ba mina-rai iha Golfu Pérsiku, funu ne’e hanesan krize ekonómika ida ne’ebé mosu diretamente iha sira nia odamatan.
Iha fonte oin-oin ne’ebé Rafa.tl sita, Tersa ne’e haktuir, Estreitu Ormuz, dalan prinsipál ida ba maizumenus pursentu 60 hosi importasaun petróleu brutu Ázia nian, agora iha zona funu ativu ida, ne’ebé hamosu aumentu ida iha folin petróleu no gás nian. Folin petróleu globál sa’e liu pursentu 25 dezde funu hahú, no rejiaun ne’e iha turbulénsia.
Nasaun sira iha Sudeste Aziátiku hatán ona ho maneira oi-oin ba krize ida-ne’e ho polítika ekonómika oi-oin.
Hanesan sita hosi TrenAsia hosi fonte oi-oin, iha ne’e iha série ida hosi polítika ekonómika sira ne’ebé implementa hosi nasaun sira ASEAN nian:
Filipina: Semana ida, Servisu Loron 4 atu Poupa Kombustível
Movimentu ne’ebé brani liu no virál liu mai hosi Manila. Prezidente Ferdinand Marcos anunsia katak Filipina sei muda sistema servisu, semana ida servisu loron haat (4) ba eskritóriu governu nian hotu, hahú iha Segunda-feira, 9 fulan-Marsu 2026, hodi hatán ba aumentu folin kombustível nian ne’ebé kauza hosi funu Iraun nian.
Marcos alerta katak, enserramentu efetivu hosi Estreitu Ormuz nian, ne’ebé liu hosi ida-lima hosi fornesimentu petróleu mundiál, sei hasa’e folin gazolina nian ho 7,48 pesos kada litru, gazolina nian ho 17,28 pesos, no mina-rai ho 32,35 pesos kada litru.
Tuir Memorandu Sirkulár 114, ne’ebé asina hosi Sekretáriu Ezekutivu Ralph Recto, ajénsia governu nian, sira presiza adota sistema servisu iha fatin loron haat, liu hosi semana servisu ne’ebé komprimidu ka servisu loron ida hosi uma, hodi hamenus kustu enerjia edifísiu nian no konsumu kombustível transporte nian.
Marcos mós haruka redusaun pursentu 10-20 iha konsumu kombustível no eletrisidade, bandu vizita estudu sira, harí ekipa, no enkontru oin-ba-oin ne’ebé bele hala’o online, no husu atu Kongresu autoriza nia atu hamenus impostu ba kombustível bainhira folin mina-rai nian liu US$80 kada barril.
Ekonomista sira konsidera ona Filipina hanesan nasaun ida ne’ebé vulnerável liu iha Ázia-Pasífiku ba inflasaun no risku sira kresimentu nian hosi konflitu Médiu Oriente nian.
“Filipina iha posibilidade atu hetan impaktu inflasionáriu ida ne’ebé maka’as liu tanba nia folin kombustível retallu sira orientadu liu ba merkadu no subsídiu sira limitadu”, hatete hosi Deepali Bhargava, xefe rejionál hosi Investigasaun Banku ING nian, hanesan sita hosi The Washington Institute.
Tailándia: Deklara ona Emerjénsia Enerjétika
Tailándia ativa nia Sentru Monitorizasaun Emerjénsia Enerjétika iha loron 1 fulan-Marsu tinan 2026, hodi hamosu planu resposta emerjénsia ida ba fornesimentu petróleu no LNG ho efeitu imediatu.
Iha Bangkok, responsável sira husu ba públiku atu konserva enerjia, enkuantu liña naruk sira hosi veíkulu sira forma iha estasaun gazolina sira tanba folin sira sa’e maka’as. Kondutór táxi sira ho motór no mensajeiru online sira, hanesan koluna vertebral hosi distribuisaun iha sidade sira ne’ebé populasaun barak iha Tailándia hatete katak, sira la iha serteza oinsá atu halo ekonomia lahó lakon sira nia meiu subsisténsia.
Tailándia hanesan ekonomia ne’ebé vulnerável liu iha ASEAN ba aumentu folin mina-rai, ho importasaun líkidu mina-rai nian ne’ebé reprezenta porsentu 4.7 hosi PIB, no kada aumentu presu porsentu 10 halo saldu konta korrente sai aat liután ho pontu persentajen 0.5.
Myanmar: Junta Anúnsia Rasionamentu Kombustível
Iha Myanmar, junta militár anúnsia rasionamentu ba kombustível ba veíkulu privadu sira, movimentu ida ne’ebé ilustra impaktu imediatu no maka’as hosi funu iha nasaun ne’ebé frájil ona ekonomikamente.
Singapura: Alerta kona-bá Proposta Enerjia
Iha Singapura, ofisiál sira fó avizu ba negósiu sira no uma-kain sira atu prepara ba konta enerjia ne’ebé aas liu. Banku sentrál Singapura nian afirma katak avalia hela impaktu hosi konflitu iha ekonomia doméstiku no sistema finanseiru, enkuantu Nomura kalkula katak banku sentrál iha posibilidade atu hasa’e taxa juru sira hodi hatán ba xoke inflasionáriu potensiál ida.
Malázia: Pozisaun Úniku ida nu’udár Esportadór
Entre nasaun sira ASEAN nian, Malázia iha pozisaun ida ne’ebé partikularmente úniku. Ida-ne’e maka esportadór líkidu úniku ba mina no gás iha rejiaun, nune’e teorikamente nia hetan benefísiu hosi aumentu sira iha tempu badak iha folin enerjia nian.
Maibé, diplomatikamente, Malázia sai hanesan lian ne’ebé maka’as liu iha rejiaun. Hanesan nasaun ida ho maioria musulmanu ne’ebé durante tinan barak mantén relasaun di’ak ho Iraun, governu Kuala Lumpur kondena maka’as atake sira hosi EUA no Israel.
Indonézia: Kontajen Orsamentu Estadu nian
Iha Jakarta, presaun ne’e palpável iha sala reuniaun Palásiu nian. Prezidente Prabowo hala’o forum estratéjiku ida ho figura nasionál oi-oin iha loron 3 fulan-Marsu tinan 2026, hodi diskute implikasaun sira hosi konflitu ne’e ba fornesimentu mina no gás Indonézia nian no estabilidade ekonómika.
Númeru sira ne’e alarmante: Indonézia konsumu besik barríl millaun 1,6 hosi petróleu kada loron, enkuantu produsaun doméstiku maka besik de’it barríl rihun 860. Kuaze pursentu 50 hosi ezijénsia tenke hatán liu hosi importasaun, barak liu hosi área sira ne’ebé agora dau-daun afetadu hosi konflitu.
Arábia Saudita kontribui ba besik 38% hosi importasaun mina-rai brutu Indonézia nian, ho valór liu dólar biliaun 1,2 kada tinan, tuir fali maka Irake, Emiradus Árabes Unidus, no Kuwait.
Asumsaun folin mina-rai iha Orsamentu Estadu 2026 nian estabelese iha US$70 kada barril. Maibé, iha loron-Sesta, 6 fulan-Marsu tinan 2026, folin mina-rai brutu Brent nian atinji ona Dólar Amerikanu 92,69 kada barril, aumentu ida ho dólar 22 hosi asumsaun inisiál.
Ekonomista sira kalkula katak kada aumentu dólar ida iha folin mina-rai kada barril sei aumenta defise orsamentu estadu nian maizumenus trillaun Rp 6.8.
Ministru Finansas Purbaya Yudhi Sadewa hatete katak, orsamentu estadu nian bele nafatin absorve presaun to’o folin mina-rai nian $92 kada barril, hodi fó ezemplu ba kreximentu reseita fiskál nian ho 30% iha Janeiru-Fevereiru 2026. Maibé, nia rekoñese katak karik folin sira kontinua sa’e maka’as, governu sei presiza halo kalkulasaun fila-fali.
Se folin mina-rai globál atinji $100-120 kada barril, gastu adisionál estadu nian bele atinji trilliun Rp 515, inklui subsídiu sira ba kombustível, kompensasaun ba Pertamina, no subsídiu sira ba eletrisidade.
Etapa konkretu ida ne’ebé diskute maka desvia importasaun mina-rai brutu balun ba Estadus Unidus hanesan estratéjia ida atu diversifika fonte fornesimentu sira iha interupsaun ba Estreitu Ormuz nia leet.
Iha diferensa sira nia kotuk iha polítika sira nasaun ida-idak nian, nasaun hotu-hotu hasoru ameasa estruturál sira ne’ebé hanesan. Interrupsaun sira iha Estreitu Ormuz nian hamosu aumentu sira iha folin enerjia nian no prémiu sira seguru nian, ameasa ekonomia sira Sudeste Aziátiku nian ne’ebé orientadu ba esportasaun.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Konflitu Médiu Oriente Reziliénsia Ekonómika Sudeste Aziátiku no Folin Petróleu Globál Ne’ebé Hamosu Krize Foun
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt