Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
PCIC ho SNI halo buska no apreensaun bá fatin atividade jogu online no online scemming iha Otél Oe-Upu, RAEOA, Segunda kalan, 25 fulan-Agostu 2025. Imajen/Rafa.tl
DILI, RAFA.tl– Autoridade Polísia Timor-Leste liuhosi Polísia Sientifíka Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés) kontínua hakle’an investigasaun bá kazu jogu online no online scamming iha Otél Oe-Upu, Reziaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).
Ministru Justisa Sergio da Costa Hornai, informa kirme transnasionál ho kirme organizadu ne’ebé parte Nasoin Unidas (ONU) liuhosi Gabinete Nasoins Unidas nian kona-bá Droga no Krime (UNODC/United Nations Office on Drugs and Crime) alerta no destaka infiltrasaun iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) hosi grupu krime organizadu transnasionál sira liuhosi Investimentu Estranjeiru Diretu Kriminozu (FDI, sigla inglés), operasaun intelijénsia no aplikasaun lei Timor-Leste nian hasoru entidade sira iha RAEOA ne’e, parte PCIC halo hela investigasuan kle’an no haree mós iha pesoál membru Governu balun ne’ebé iha interese iha jogu online no online scamming centre iha RAEOA.
Bá Rafa.tl iha Sentru Kovensaun Dili (CCD, sigla portugés), Tersa, foin lalais ne’e, Ministru Justisa Sergio da Costa Hornai, hateten kazu Oé-cusse prosesu investigasaun sira iha área investigasaun nian no parte PCIC sei halo hakle’an sira-nia investigasaun tanba iha informasaun balun ne’ebé iha katak jogu ne’e hanesan mós bele envolve kirme transnasionál.
“Informasaun hirak ne’e hotu ita sei buka hatene, ha’u rasik mós sei ko’alia hamutuk ita-nia ninia organizasaun rai-laran bá iha internu koordenasaun institusionál la haree bá iha méritu bá kauza, maibé haree mós bá iha koordenasaun institusionál hodi hatene informasaun ida kle’an relativamente bá iha asuntu ne’ebé investigasaun kriminalidade la’o dadauk,” Sergio da Costa Hornai hateten.
Tuir nia, Estudu Timor-Leste prontu iha intermu sira bá instrumentu juridiku sira, aparelu sira, parseria ho komunidade internasionál hanesan Organizasaun Polísia Kriminál Internasionál (INTERPOL, sigla inglés), atu halo servisu hamutuk, nune’e bele halo prevensaun bá aktu sira ne’ebé tama iha kirme organizadu.
“Daudaun ne’e iha medida balun no iha evidénsia preliminár balun ne’ebé hato’o dadauk husi sidadaun balun iha Oé-Cusse katak iha atividade ilisítu bá irregularidade ruma iha fatin refere, entaun polísia halo hela hanesan órgaun polísia Kriminál nia sobre sai hanesan investigadór buka hela informasaun sira liga ho situasaun sira ne’ebé maka agora daudaun,” Ministru Justisa tenik.
Liga ho informasaun kona-bá atividade online scame ne’ebé maka la’oMinistru JUstisa Sergio da Costa Hornai, hateten Ministériu Justisa iha parseria ida ho ONU no organizasaun sira ajénsia internasionál hodi buka melloramentu, atu nune’e, situasaun hanesan online scamming center labele akontese atu la bele tau kauza prestijiu hanesan estadu soberania.
Fó hanoin fali katak iha Segunda kalan, 25 fulan-Agostu 2025, ekipa konjunta kompostu husi Polísia Siéntifika Investigasaun Kriminál (PCIC) ho Servisu Nasionál Intelejénsia (SNI), halo buska no apreensaun bá fatin sira ne’ebé deskonfia hala’o atividade jogu online ho online scamming iha Otél Oe-Upu, RAEOA.
Iha buska no aprrensaun ne’e PCIC ho SNI halo apreensaun bá ekipamentu sira, inklui desktop hamutuk 86, laptop 13, telemovel 194, asesu oioin Wifi ida (1), Starlink rutel rua (2) no kartaun SIM telemovel husi operador balun ne’ebé eziste iha Timor hamutuk 135.
Autporidade polísia sira mós arrola evidénsia balun tan ne’ebé deskonfia utiliza bá halo atividade online scamming maka hanesan desktop 54, Laptop haat (4), headphone 54, asesu poin, telemovel 44, mákina sura osan ida no mós impresór ida.
Liuhosi audénsia primeira interrogatóriu iha Tribunál Judisiál Primeira Intánsia Oé-Cusse (TJDPIO), Sesta 29 fulan-Agostu 2025, Tribunál hatun despaxu medida koasaun prizaun preventiva bá arguido na’in-lima (5) no arguida ida (1) bá kazu jogu online iha Otél Oe-Upu, RAEOA.
Tuir depoimentu husi Tribunál katak kazu ida-ne’e iha indísiu forte katak arguido sira (feto ida no mane na’in-lima) komete krime ne’ebé konsidera jogu ilegál no mós burla informátika.
Reportajen Ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Kazu Online Scamming iha Otél Oe-Upu
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt