Destaque

Kazu Online Scamming iha Otél Oe-Upu, PCIC Hakle’an Investigasaun Buka Hatene Pesoál Membru Governu Ne’ebé iha Interese

todaySeptember 17, 2025 45 2

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Autoridade Polísia Timor-Leste liuhosi Polísia Sientifíka Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés) kontínua hakle’an investigasaun bá kazu jogu online no online scamming iha Otél Oe-Upu, Reziaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).

 

Ekipamentu sira bá jogu online no online scamming iha Otél Oe-Upu, RAEOA. Imajen/Rafa.tl

Ministru Justisa Sergio da Costa Hornai, informa kirme transnasionál ho kirme organizadu ne’ebé parte Nasoin Unidas (ONU) liuhosi  Gabinete Nasoins Unidas nian kona-bá Droga no Krime  (UNODC/United Nations Office on Drugs and Crime) alerta no  destaka infiltrasaun iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) hosi grupu krime organizadu transnasionál sira liuhosi Investimentu Estranjeiru Diretu Kriminozu (FDI, sigla inglés), operasaun intelijénsia no aplikasaun lei Timor-Leste nian hasoru entidade sira iha RAEOA  ne’e, parte PCIC halo hela investigasuan kle’an no haree mós iha  pesoál membru Governu  balun  ne’ebé iha interese iha  jogu online  no online scamming centre iha RAEOA.

Bá  Rafa.tl iha Sentru Kovensaun Dili (CCD, sigla portugés), Tersa, foin lalais ne’e, Ministru Justisa Sergio da Costa Hornai, hateten kazu Oé-cusse   prosesu investigasaun sira  iha área investigasaun nian no parte PCIC  sei halo hakle’an sira-nia  investigasaun tanba iha  informasaun balun ne’ebé iha katak jogu ne’e hanesan mós bele envolve kirme transnasionál.

“Informasaun hirak ne’e hotu ita sei buka hatene,  ha’u rasik mós sei ko’alia hamutuk  ita-nia ninia organizasaun rai-laran  bá iha internu koordenasaun institusionál  la haree bá iha méritu bá kauza, maibé haree  mós bá iha koordenasaun institusionál  hodi hatene informasaun  ida kle’an relativamente  bá iha asuntu ne’ebé investigasaun kriminalidade la’o dadauk,” Sergio da Costa Hornai hateten.

Tuir nia, Estudu  Timor-Leste  prontu iha  intermu sira  bá  instrumentu juridiku sira, aparelu sira, parseria ho komunidade internasionál hanesan Organizasaun Polísia Kriminál Internasionál (INTERPOL, sigla inglés),  atu halo servisu hamutuk, nune’e  bele halo prevensaun bá aktu sira ne’ebé  tama iha kirme organizadu.

“Daudaun ne’e iha medida balun no  iha evidénsia preliminár balun ne’ebé hato’o  dadauk husi sidadaun balun  iha Oé-Cusse katak iha atividade  ilisítu bá irregularidade ruma  iha fatin refere, entaun polísia halo hela  hanesan órgaun polísia Kriminál  nia sobre sai hanesan investigadór buka hela informasaun sira  liga ho situasaun sira ne’ebé maka agora daudaun,” Ministru Justisa tenik.

Liga ho informasaun kona-bá  atividade online scame  ne’ebé maka  la’oMinistru JUstisa Sergio da Costa Hornai, hateten Ministériu Justisa  iha parseria ida ho  ONU no organizasaun sira ajénsia internasionál hodi buka melloramentu, atu nune’e,  situasaun hanesan online scamming center labele akontese atu la bele tau kauza  prestijiu hanesan estadu soberania.

Fó hanoin fali katak iha Segunda kalan, 25 fulan-Agostu 2025, ekipa konjunta kompostu husi Polísia Siéntifika Investigasaun Kriminál (PCIC) ho Servisu Nasionál Intelejénsia (SNI), halo buska no apreensaun bá fatin sira ne’ebé deskonfia hala’o atividade jogu online ho online scamming iha Otél Oe-Upu, RAEOA.

Iha buska no aprrensaun ne’e PCIC  ho SNI halo apreensaun bá ekipamentu sira, inklui desktop hamutuk 86, laptop 13, telemovel 194, asesu oioin Wifi ida (1),  Starlink rutel rua (2) no kartaun SIM telemovel husi operador balun ne’ebé eziste  iha Timor hamutuk 135.

Autporidade polísia sira mós  arrola  evidénsia  balun tan ne’ebé deskonfia utiliza bá halo atividade online scamming maka hanesan desktop 54, Laptop haat (4), headphone  54, asesu poin, telemovel 44,  mákina sura osan ida  no mós impresór ida.

Liuhosi audénsia primeira interrogatóriu iha Tribunál Judisiál Primeira Intánsia Oé-Cusse (TJDPIO), Sesta 29 fulan-Agostu 2025, Tribunál  hatun despaxu medida koasaun prizaun preventiva bá arguido na’in-lima (5) no arguida ida (1) bá kazu jogu online iha Otél Oe-Upu, RAEOA.

Tuir depoimentu husi Tribunál katak kazu ida-ne’e iha indísiu forte katak arguido sira (feto ida no mane na’in-lima) komete krime ne’ebé  konsidera jogu ilegál no mós burla informátika.

Reportajen Ekipa Rafa.tl

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!