Noticias

Kandidatu Ajente PNTL Na’in-12.851 Pasa iha Selesaun Dokumentu

todayOctober 2, 2025 217

Background
share close

DILI, RAFA.tl- Kandidatu ajentes Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) foun hamutuk na’in-12.851 pasa iha selesaun dokumentu hodi hakat ba prova kultural.

Notísia Relevante: PNTL Suspende Membru CSP Ne’ebé Fó Kilat ho Pistola Ba Sidadaun Estranjeiru

Portavós Komisaun Rekrutamentu PNTL 2025, Superitendente António da Luz, liuhosi Konférensia Imprensa iha Sala Sentru Formasaun Polísia Akademia, Comoro, Kinta (02/10/2025), hateten durante prosesu anúnsiu rekrutamentu ba kadete foun ba Ajente PNTL iha kandidatu hamutuk na’in-13.770 mak submete ka konkore iha faze selesaun dokumentu, no husi númeru ne’ebé iha, ekipa komisaun rekrutamentu no pontu fokál sira halo verifikasaun ba kandidatu hamutuk  na’in-12.851 maka pasa, no na’in-919 la passa bazeia ba rekizitu ne’ebé aplikavel.

Sekretáriu Rekrutamentu simu dokumentu kandidatu sira nian ne’ebé submete husi pontu fokál kada munisípiu, husi totál na’in-13.770,  kompostu husi  mane na’in-10.255 no feto na’in- 3.515.

Kandidatu ne’ebé admitidu iha selesaun dokumentu mane  na’in-9.529 no  feto na’in-3.322 ho total na’in-12.851.

Kandidatu sira ne’ebé la admetidu iha selesaun dokumentu kompostu husi mane na’in-726 no  feto na’in-193.

“Ita nia kandidatu na’in-12.851 ne’ebé pasa iha selesaun dokumentu sei tuir prova kultural ne’ebé realiza iha loron 15 fulan-Outubru 2025  tanba ne’e ba kandidatu sira atu iha ona fatin tuir oras ne’ebé termina hodi tuir exame,” Superintendente Polísia António da Luz informa.

Nia esplika, oráriu ba teste nian mak hanesan, kandidatu sira sei too iha fatin teste nian antes tuku 07.00 too tuku 08.00 dadeer Otl, no kandidatu sira iha sala ka fatin exame iha tuku 08.00 too tuku 08.45 Otl, no simu instrusaun husi tuku 08.45 too 9.45 Otl.

Iha tuku 09.45 too tuku 09.59 Otl, kandidatu sira tama ona aula hodi halo preparasaun ba exame, distribuisaun matéria exame ba kandidatu, no exame hahú lolos iha oras tuku 10.00 too 12.30 Otl.

Fatin sira ne’ebe kandidatu sira atu utiliza hodi tuir  exame iha munisípiu idak-idak nian, liu-liu  iha eskola sira ne’ebe termina ona.

Munisípiu Aileu iha ESTV Aileu Villa ho Ensinu Sekundária Jerál  Aileu Villa, Munisípiu Ainaro iha EBE Venâncio Ferraz Ainaro, Ataúro eskola 99 Ataúro, Munisípiu Baucau Eskola 02 Villa Nova Baucau, Munisípiu Bobonaro iha  Eskola Dom Martinho da Costa Lopes Maliana, Munisípiu Covalima  iha ESG Suai, Munisípiu Díli iha Sentru Formasaun Polísia  Comoro, EBC 30 de Agosto ho EBC 05 Comoro, ESTV Becora ho STM 28 Novembru Becora, Munisípiu Ermera iha Eskola Nino Konis Santana ho Eskola Sekundária 10 de Abril Ermera, Munisípiu Lautem  iha ESG Nino Konis Santana Lautem, Munisípiu Liquiça iha Ensinu Baziku nú. 01 Liquiça, Munisípiu Manatuto  iha Eskola Sekundária Jerál Kay Rala ho eskola públiku Bee-Adi, Munisípiu Manufahi iha ESG 1912 Manufahi, RAEOA iha EBC+EBF 01 de Maio Palaban no  Munisípiu Viqueque iha Eskola  4 Setembru Viqueque no Ensinu Baziku 01 Beloi.

Total fatin ka eskola ne’ebé kandidatu sira sei tuir exame ba hamutuk eskola 21, no ba Munisípiu Dili, fahe ba parte rua hanesan kandidatu sira ne’ebé rejistu iha Sentru Formasaun Polísia Comoro sei tuir exame iha EBC 30 de Agosto ho EBC 05 Comoro no ba kandidatu sira ne’ebé rejistu iha Komandu Munisípiu Dili sei tuir teste iha ESTV Becora no STM Becora.

Dokumentu no material ne’ebé mak kandidatu sira presiza lori maka hanesan, Kartaun eleitoral orijinál,  Bilhete Identidade (BI) orijinal,  Lapis 2b,  Apagador,  Regua circulos,  Afiador no  Kaneta ka lapijeira kor azul.

Portavós Komisaun Rekrutamentu, Superintendente Polísia Antonio da Luz husu ba kandidatu sira bele ba hare lista naran ne’ebe taka ona iha komandu Munisipiu ida-idak nian.

Reportajen ekipa Rafa.tl

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!