Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
JU,S hahú halo lansamentu ba programa Justisa Klimátika no Estabelesimentu grupu referénsia juventude ba justisa.
Díli, 30 Abríl 2026, (Rafa.tl)- Jurídiku Sosial Konsultoria (JU,S) hahú halo lansamentu ba programa Justisa Klimátika no Estabelesimentu grupu referénsia juventude ba justisa, hodi halíbur foin-sa’e sira ne’ebé involve aan iha organizasaun oi-oin hodi kontinua haluan luta ba sosiedade sira ne’ebé maka kontinua vítima ba Mudansa Klimátika iha Timor-Leste.
Programa Justisa Klimátika JU,S nian ne’e, lansa iha Manleu, Kios Mantenek, Kuarta (29/04/2026), ne’ebé partisipa husi grupu referénsia 10-resin, inklui grupu akadémiku rua no mos doadór ba programa hanesan Korea International Cooperation Agency (KOICA) no United Nations Children’s Fund (UNICEF).
Diretora Jurídiku Sosial no Konsultoria (JU,S) Maria Agnes Berre informa objetivu husi lansamentu programa foun ne’ebé maka JU,S iha atu foku ba juventude ba Justisa Klimátika, liu-liu foku iha área Justisa no mos Lideransa no Ambiental.

“Programa ida ne’e mos sei kobre área nasionál no mos area espesífiku iha Munisípiu Lautém, tanba sira maka iha koñesimentu di’ak liu no kona-bá problema klimátika ka problema ambiental iha área Lautém ninia , hodi haré asaun legal saida maka ita sei halo haré ba kasu saida de’it maka iha ligasaun ho problema ruma ne’ebé akontese liga ho ambiente. Kazu sira ne’e se maka sei apóia identifika, maka grupu juventude sira ne’ebé servisu iha área ambiental ninian,’’ Maria Agnes Berre hateten.
Iha lansamentu ne’e JU,S mos asina akordu ho Grupu Juventude rua, ne’ebé maka sira nia misaun ne’e iha área justisa maka hanesan Asosiasaun Joven Hadomi Justisa Timor-Leste ( AJHJTL) no mos JU,S mentor akademia, sei halo estájiu iha JU,S Jurídiku nia fatin hodi bele hahú dezenvolve matadalan justisa no dalan legal ba Justisa Klimátika.
Iha fatin hanesan, Provedór Direitos Umanus no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan” hatete estadu seidauk iha lei espesífiku ruma, maibé iha Konstituisaun RDTL, artigu 61o, ko’alia kona-bá referénsia ne’ebé moris iha ambiente saúdavel, sustentável ne’e direito ida.
Nia hatutan PDHJ mos kontinua ho kompromisu ida atu servisu nafatin ho organizasaun sira ne’e hodi bele hetan Justisa Klimátika ba interese sosiedade Timor-Leste nian.
‘’PDHJ nafatin kompromete atu kopera ho ajénsia hotu-hotu atu kontinua ita nia servisu liu-liu iha área Justisa Klimatika nian,’’ hatete Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”.
Reprezentante husi grupu referénsia, Juventude hadomi Natureza, Grazinha da Silva Conceição hateten, Justisa Klimátika ida ne’e importante tebes ba ema hotu atu partisipa, hahú husi labarik to’o iha ema boot, tanba ema sira ne’e maka sei sai vítima liu ba iha Justisa Klimátika.
“Ida ne’e dalan importante ba joven sira, atu nune’e sira bele expressa no kontribui saida maka sira iha, tanba Justisa Klimátiku ne’e agora sai ona issue global, entaun ema hotu presija hola parte iha asuntu ida ne’e.’’ Hatete Grazinha da Silva Conceição.
Nia hatutan, Ko’alia kona-bá Justisa Klimátika, Estadu no mos organizasaun sira seluk inklui parte relijiozu hotu presija atu servisu hamutuk ho di’ak liu tan, no esforsu liután, tanba husi parte hotu-hotu seidauk tau atensaun di’ak ba issue ida ne’e.
Programa Justisa klimátika ida ne’e sei hahú iha fulan-Maiu no remata iha tinan ida ne’e iha fulan Dezembru no Programa ida ne’e sei halibur joven 100 ida iha Nasionál no mos foin-sa’e sira iha Munisípiu Lautém.
Jornalista: Remígia Locatelli/Editór: Vito Salvadòr
Written by: RafaFM
JU S Hamutuk Ho Grupu Referénsia Sira Haluan Luta Ba Justisa Klimátika iha Timor-Leste
todayApril 29, 2026 328 3
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt