Noticias

Joven Mileniál Tenke Sai Ajente Ba Mudansa, Valoriza no Promove Nafatin Istória Joven Pasadu

todayNovember 14, 2025 64

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Joven sira iha era mileniál tenke sai ajente transformadora ba mudansa hodi hatutan nafatin joven pasadu sira-nia luta ne’ebé ho brani fó aan ba rai ida ne’e hodi determina Timor-Leste nia luta ba ukun rasik aan.

Francisco Fernandes “Maukura”, hato’o deklarasaun ne’e ba joven no estudante sira iha Universidade Oriental Timor Lorosa’e (UNITAL), Sesta (14/11/2025), iha semináriu ne’ebé ho tema, “Papel juventude prezente nian hodi promove no valoriza, istória joven pasadu nian, hodi harí dezenvolvimentu ne’ebé adekuadu iha rai RDTL”.

Francisco Fernandes “Maukura” hateten, joven sira iha era agora tenke assume  papel importante hodi sai hanesan ajente ba mudansa, tenke sai mós ema ne’ebé maka produz mudansa husi hanoin no hahalok produtivu sira, hodi kontribui ba sosiedade no dezenvolvimentu nasaun nian.

“Timor ukun aan, Terra livre, povo livre, diferensa mak ne’e, uluk ami nia tempu la iha liberdade, ne’e mak hamosu antes sem título do que pátria e depois mosu ho lema sira pátria morte, ohin loron, la iha ona pátria morte, ohin loron, so iha de’it maka oinsá Timor bele kompete, Timor-Leste bele dezenvolve nia poténsia hotu, liu-liu ha’u ko’alia ba joven sira, nafatin asume papel importante hanesan ajente de mudansa ka bele sai mos ‘’change maker,” Francisco Fernandes hateten.

Maukura hatutan, joven sira iha era mileniál tenke hakribi ona violénsia, tenke aposta moris iha trankilu nia laran, haré saida maka bele kontribui ba família, ba nasaun Timor-Leste hein hela ita hotu.

Nia afirma, Timor-Leste la’ós de’it iha pesoa sira ne’ebé maka uluk liberta rai ida, la’ós de’it iha ema ne’ebé dadaun ne’e lidera nasaun ne’e nia liman, maibé loron ida bainhira sira nia tempu to’o, sei entrega fali ba joven sira.

“Timor-Leste la’os de’it iha aman sira nia liman, la’ós de’it iha Avó Xanana nia liman, Avó Ramos-Horta nia liman, ba futuru Timor-Leste iha ita-nia liman. Ohin loron, Avó Ramos ho Avo Nana (Xanana,red) halo buat ruma, agora dadaun orsamentu 2026 konsentra hotu ba infrastrutura, ne’e duni ba joven sira tenke hakríbi violénsia,” Nia subliña.

Semináriu ne’e realiza hodi hanoin hikas memória no sakrifísiu juventude loriku as’wa’in sira ne’ebé saran aan ba rai ida ne’e hodi determina Timor-Leste nia luta ba independénsia.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!