Noticias

Iha Resepsaun Diplomátiku, Ramos-Horta Koloka Preokupasaun Konflitu Internasionál no Dezafiu Globál Sira

todayMarch 17, 2026 39 7

Background
share close

DÍLI, RAFA.tl – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, iha resepsaun anuál ho Korpu Diplomátiku akreditadu ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL), Segunda kalan (16/03/2026), iha Palásiu Nobre, Lahane, Díli, koloka nia  preokupasaun kona-bá konflitu internasionál no dezafiu globál sira. Nune’e. husu diplomata sira hotu atu alerta ba orden internasionál no multilateralizmu.

Resepsaun anuál ho Korpu Diplomátiku sira tinan 2026, ho tema “Reforsa Amizade: Kultura, Natureza no Diplomasia”, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten Timor-Leste moris iha kontestu estabilidade polítika, armonia sosiál no koezisténsia pasífika entre komunidade sira ho orijen kulturál, linguístika no relijioza oi-oin.

Iha mundu ida ne’ebé marka ho tensaun no divizaun identidade nian, Ramos-Horta haktuir, Timor-Leste orgullu atu afirma katak laiha violénsia polítika, konflitu étniku sira ka tensaun relijioza sira.

“Ami-nia país kontinua sai espasu konvivénsia pasífika no respeitu ba malu. Ami-nia instituisaun demokrátika sira kontinua konsolida-aan. Pluralizmu polítiku, liberdade imprensa no respeitu ba direitus umanus sai nafatin pilar esensiál ba ami-nia vida públika,” Xefe Estadu  José Ramos-Horta hateten.

Premiadu Nobel ba Paz nian ne’e hatutan, Tinan 2026 hahú iha kontestu internasionál ida ne’ebé kompleksu tebes.

Iha Faixa Gaza, ema sivíl sira kontinua hasoru kondisaun umanitária sira ne’ebé devastadora. Nune’e, Timor-Leste apela ba sesár-fogu imediatu no sustentadu iha rejiaun tomak, protesaun ba populasaun sivíl no asesu umanitáriu ne’ebé laiha impedimentu.

Iha Ukránia, funu kontinua mosu no halakon ba ema nia vida no afeta seguransa internasionál. Timor-Leste reafirma importánsia atu respeita soberánia no integridade territoriál Estadu sira-nian no apela ba kontinuasaun esforsu diplomátiku sira hodi alkansa páz ida ne’ebé justa.

Iha Sudaun, violénsia hamosu ona krize umanitária ida ne’ebé boot liu iha ita-nia tempu, ho ema millaun resin maka sai dezlokadu.

Iha Myanmar, instabilidade ne’ebé prolongada hatudu nesesidade urjente ba diálogu inkluzivu no fila-fali ba prosesu konstitusionál sira ne’ebé respeita direitu no dignidade sidadaun hotu-hotu nian.

Iha Áfrika, ita mós hanoin hikas Povu Saharawi nia aspirasaun istóriku ba autodeterminasaun, kestaun ida ne’ebé tenke rezolve liu hosi diálogu pasífiku no respeitu ba direitu internasionál.

“Ita akompaña ho preokupasaun kle’an eskalada militár ne’ebé envolve Israel, Iraun no Estadus Unidus Amérika (EUA), konflitu ida ne’ebé nia reperkusaun sira ultrapasa dook liu Médiu Oriente. Funu sira ne’ebé inisia hosi poténsia boot sira ka atór rejionál sira haruka onda xoke sira liu hosi ekonomia globál. Konflitu sira-ne’e perturba merkadu enerjétiku nian, hasa’e folin ai-han nian, prejudika finansa públika sira no hamenus rekursu sira ne’ebé disponível ba kooperasaun internasionál no asisténsia ba dezenvolvimentu,” Ramos-Horta preokupa.

Iha períodu ida ho transformasaun sira ne’ebé kle’an no notísia sira ne’ebé la anima. Sistema internasionál ne’ebé harí iha dékada barak nia laran la perfeitu, maibé funsionál, agora hasoru hela tensaun signifikativu sira.

Ba país ki’ik no médiu sira hanesan Timor-Leste, direitu internasionál no instituisaun multilaterál sira la’ós abstrasaun. Sira konstitui garantia fundamentál ba estabilidade, previzibilidade no justisa iha relasaun internasionál sira.

Timor-Leste nia independénsia la hetan liu husi poder militár, maibé grasa ba direitu internasionál, solidariedade entre nasaun sira no sistema multilaterál iha asaun.

“Ami reafirma ami-nia kompromisu ba mundu ida ne’ebé bazeia ba regra sira, observánsia maka’as ba direitu internasionál, inovasaun institusionál no hametin instituisaun multilaterál sira,” Ramos-horta tenik.

Timor-Leste la ko’alia ho kmaan kona-bá funu. Ami koñese ida-ne’e. Ami-nia polítika esterna hetan orientasaun hosi valór sira ne’ebé klaru: diálogu, rekonsiliasaun, kooperasaun no respeitu ba direitu internasionál.

Diplomasia labele serve de’it ba Estadu sira. Diplomasia mós tenke servi povu. Ho espíritu ida-ne’e, ami dezenvolve ona programa sosiál prezidensiál oi-oin ne’ebé ho objetivu atu fó apóiu ba komunidade sira ne’ebé vulnerável.

Entre sira hirak ne’e inklui inisiativa inkluzaun sosiál ba ema sira ho defisiénsia, programa sira hodi kombate má-nutrisaun infantil, no projetu edukativu sira, hanesan Biblioteka Labarik nian iha Palásiu Prezidensiál, ne’ebé loke odamatan instituisaun prezidensiál nian ba labarik sira hosi kontestu vulnerável sira.

“Investe iha edukasaun, iha  inkluzaun no iha dignidade umana mak investe iha dame,” Ramos-Horta afirma.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!