Noticias

Igreja Husu Hapara Hahalok Abandona Bebé no Violénsia Hasoru Feto

todayApril 2, 2026 43

Background
share close

DÍLI, RAFA.tl– Igreja Katólika husu atu ema hotu hola konsiénsia hapara hahalok abandona (soe) bebé no hapara violénsia hasoru feto tanba ema hotu hola ilas Maromak nian no iha dignidade hanesan atu moris.

Notísia Relevante: Páskua Tempu Atu Hafoun no Hametin Liután Domin Ba Maun-Alin Sira no Fiar Ba Maromak

Prezidente Konferénsia Episkopál Timorense (CET), Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva,  SDB husu ba inan-aman sira atu eduka oan sira, labele abandona (soe) bebé tanba ida-ne’e hanesan kultura ne’ebé kontra dalan mate nia, no konsidera hanesan mós sala mortal ida.

“Moris ne’e Maromak maka oferese, tanba ne’e ema la iha autoridade no direitu atu hasai ema seluk nia vida, liu-liu bebé inosente sira ne’ebé maka akontese iha Timor-Leste, inan sira abandona (la tau matan)  bainhira sira haré mundu no dalan seluk maka inan sira buka atu hakotu bebé nia vida bainhira sei iha sira nia knotak,” Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, SDB ba jornalista sira hafoin hato’o mensajen Páskoa ba sarani Katólika sira iha Pasu Episkopál, Lecidere, Kuarta (01/04/026).

Prezidente CET ne’e hatutan  kazu abandona bebé no violénsia hasoru feto sai ona  preokupasaun ba públiku, tanba kada loron sempre akontese, iha média sosial Facebook, sempre mosu postajen sira kona-bá bebé inosente sira ne’ebé inan sira la tau matan ho nu’uné  parte igreja kontinua intervein katak ida-ne’e hola parte iha violénsia ka krime infantesidu.

‘’Laiha ema ida ne’ebé iha autoridade, iha kompeténsia atu hasai ema ida nia vida, vida ne’e Maromak maka fó liu husi domin, ita ema atu moris ne’e bele iha, ita la iha fali autoridade ida ne’e atu hasai ema seluk nia moris.’’

Abortu ne’e sala mortal, tanba ne’e inan-aman sira buka atu hamate (halakon) hahalok aat ida abortu ne’e iha Timor-Leste. Ba inan-aman no foin-sa’e sira, kuda metin iha fuan no neon doutrina igreja Katólika nian atu labele monu ba tentasaun hirak ne’e.

Lider Igreja Katólika ne’e mós husu ba sarani sira, atu hapara mós violénsia hasoru feto, tanba feto ho mane iha diretu ne’ebé maka hanesan. Feto ho mane iha dignidade ne’ebé hanesan, feto ho mane hola illas Maromak nian, tanba ne’e kontinua hadomi, respeita malu hahú husi família.

Husi sorin seluk tuir dadus ne’ebé Rafa.tl rekolla hatudu katak kazu soe bebé ho kazu  kazu laen oho fen iha Timor-Leste hatudu katak problema sira-ne’e nafatin sai kestaun sosiál ne’ebé sériu. Maske laiha estatístika jerál ne’ebé konkluzivu husi autoridade sira kona-ba kazu oho-malu iha família laran, dadus balun ne’ebé rekolla husi instituisaun sira mak tuirmai ne’e:

Dadus husi Asosiasaun Nasionál ba Kombate Inan-Isin Rua no Infantíl (ANCCI-TL/ANCI-TL)  husi tinan 2015-2023, rejista kazu hamutuk  58.

  • Tinan 2024 ANCCI-TL rejista kazu hamutuk haat (4) to’o fulan-Dezembru.
  • Iha loron 05 fulan-Novembru 2024, ema deskoñesidu soe bebé ho kondisaun mate ona iha Pouzada Turiskai nia okos iha Munisípiu Aileu
  • Tinan 2025-2026, iha fulan-Juñu 2025, kazu ida akontese iha mota Viqueque Vila, ne’ebé ema soe bebé ida ho kondisaun mate ona.
  • Iha fulan-Abríl 2025, akontese kazu soe bebé husi ema deskoñesidu iha komunidade ida nia oda-matan oin iha Suku Buruma, Postu Administrativu  Baucau Vila, Munisípiu Baucau.
  • Iha fulan-Maiu 2025, ema deskoñesidu soe bebé mane ida ne’ebé falun ho sakola sasan nia iha parte Aipelu, Aldeia Raukasa, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça.
  • Iha fulan-Marsu 2026, membru PNTL ida mós involve iha kazu abandona bebé iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV).
  • Iha loron, 21 Marsu 2026, madrugada, laen ida oho nia fen ka ferik-oan iha área Praia dos Coqueiros, Díli

 Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!