Noticias

Governu TL no Xina Asina Akordu Projetu Renovasaun Terraplén Kosteira Hahú Husi Jardin Motael To’o Praia dos Coqueiros

todayDecember 19, 2025 184

Background
share close

DILI, RAFA.tl – Governu Timor-Leste, liu husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay ho Embaixadóra Xina iha Timor-Leste, Wang Wenli asina akordu Projetu Renovasaun Terraplén Kosteira hahú husi jardin Motael ba to’o Praia dos Coqueiros (Pantai Kelapa).

Governu TL ho Xina, Sesta (19/12/2025), asina akordu Projetu Renovasaun Terraplén Kosteira hahú husi jardin Motael ba to’o Praia dos Coqueiros. Imajen/Rafa.tl

Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, iha nia diskursu iha Sentru Konvensaun Dili (CCD), Sesta (19/12/2025), lori Governu Timor-Leste nia naran hato’o agradesimentu no apresiasaun ba Repúblika Populár Xina nia apóiu kona-bá projetu kooperasaun importante rua hanesan Projetu Renovasaun Terraplén Kosteira no Projetu Jardin Estilu Xinés Palásiu Prezidensiál.

“Uluk nana’in, ha’u hakarak hato’o ami nia apresiasaun prévia ba Governu Repúblika Populár Xina ba nia apóiu kontinua no kontribuisaun valiozu ba dezenvolvimentu Timor-Leste. Asisténsia ne’ebé fornese iha China Aid nia okos reflete amizade no parseria ne’ebé metin entre ita nia nasaun rua, bazeia ba respeitu mútuo, kooperasaun, no objetivu dezenvolvimentu ne’ebé fahe,” Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay hateten.

Vise-Primeiru-Ministru subliña, Projetu Renovasaun Terraplén Kosteira importante ba Timor-Leste, tanba tasi-ibun sira hanesan rikusoin naturál ne’ebé iha valór.

“Ita-nia tasi-ibun maka ita-nia rikusoin naturál ida ne’ebé iha valór liu. Suporta ita-nia ambiente, ita-nia komunidade sira, no ita-nia atividade ekonómika sira, liu-liu turizmu no peska. Liu husi projetu ida-ne’e, ita bele proteje ita-nia área tasi-ibun sira hosi erozaun no impaktu klimátiku sira, enkuantu iha tempu hanesan hasa’e beleza  hosi tasi-ibun Díli nian. Inisiativa ida-ne’e kontribui diretamente ba protesaun ambientál, reziliénsia klimátika, no dezenvolvimentu urbanu sustentável ba jerasaun agora no future,” Francisco Kalbuadi Lay hateten.

Francisco Kalbuadi Lay hatutan kona-bá Projetu Jardin Estilu Xinés Palásiu Prezidensiál nian reprezenta símbolu signifikativu ida ba interkámbiu kulturál no amizade entre Timor-Leste no Xina. Jardin ne’e sei enrikese paizajen Palásiu Prezidensiál nian no fornese espasu ida ne’ebé reflete armonia entre natureza, kultura, no tradisaun.

Governu Timor-Leste haksolok atu konfirma ninia akordu tomak ho ámbitu, enkuadramentu, no arranju implementasaun projetu sira ne’e nian, hanesan trasa ona iha korespondénsia foin lalais ne’e entre governu rua ne’e.

Obrigadu dala ida tan ba Governu Xina no parseiru sira hotu ne’ebé envolve. Fiar katak projetu sira ne’e sei lori benefísiu sira ne’ebé dura ba povu, ambiente no relasaun bilaterál sira.

Iha fatin hanesan Embaixadóra Xina mai Timor-Leste, Wang Wenli hatete, Ohin halibur hamutuk iha ne’e atu sai sásin ba asinatura projetu kooperasaun boot ida tan entre Xina no Timor-Leste. Iha okaziaun importante ida ne’e, hodi parte Xinés nia naran, hakarak hato’o apresiasaun ba péritu sira ne’ebé maka dedika ona esforsu maka’as ba servisu preparatóriu.

Nia afirma MoU ne’ebé relasiona ho Projetu Renovasaun Terraplén Kosteira Díli, hamutuk ho Projetu “Jardin Estilu Xinés” Palásiu Prezidensiál, asina ho sásin Prezidente Xi Jinping no Prezidente José Ramos-Horta iha finál fulan-Jullu 2024. Inisiativa projetu ne’e tuir peskiza kle’an no estudu viabilidade ne’ebé hala’o hosi Ministériu Turizmu Xina no Timor-Leste nia ekipa péritu sira. Notavelmente, Primeiru-Ministru Xanana vizita ona fatin ne’e pesoalmente iha okaziaun oi-oin hodi halo inspesaun. Implementasaun projetu ida ne’e, laiha dúvida, sei hasa’e liután Timor-Leste nia imajen kulturál nasionál no atrasaun turístika, hodi lori benefísiu tanjível ba sidadaun Díli nian.

“Xina no Timor-Leste hanesan membru família iha aziátiku. Maski ita dook malu jeografikamente, ita nia nasaun sira fahe istória naruk ida kona-bá troka sira no amizade ida ne’ebé dura. Hanesan liafuan antigu Xinés nian, “Distance tests a horse’s strength, and time reveals a person’s heart”.  Ida-ne’e maka reflesaun moris ida kona-bá amizade entre ita nia nasaun rua. Xina prontu atu kontinua servisu no fó liman ba Timor-Leste hodi hakerek kapítulu foun amizade nian, hakle’an kooperasaun besik, no hamutuk harí komunidade Xina-Timor-Leste ho futuru ne’ebé kompartilla,” Embaixadóra Wang Wenli hateten.

Diplomata ne’e subliña, dezeja ba Timor-Leste ne’ebé furak kontinua dezenvolvimentu no prosperidade, no atu amizade entre Xina no Timor-Leste kontinua kle’an liután.

Iha fatin hanesan, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé sai testemuña ba asinatura akordu ne’e hateten, agradese ba Governu Xina ne’ebé sempre apóia Timor-Leste iha tempu luta ba libertasaun no mós iha tempu independénsia nia laran.

“Embaixadóra Xina, ita bo’ot reprezenta Governu Xina, no Vise-PM reprezenta Governu Timor ba asina akordu ida ne’e. Ne’e katak, Xina sempre iha ami nia sorin, la’ós de’it iha tempu uluk apóia ba independénsia, maibé tempu agora mós Xina nafatin dezenvolve ami nia sosiedade, no povu en jerál. Tanba ne’e, ami fó abrigadu barak. No Haruka hela ha’u nia apresiasaun ba ha’u nia kolega di’ak Prezidente Xina, Xi Jinping, no mós ha’u nia tinan foun ba nia,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão haktuir.

Xefe Governu subliña projetu ne’ebé asina ona ne’e fó konfiansa iha kooperasaun Xina ba Timo-Leste nia dezenvolvimentu no iha tinan oin  relasaun nasaun rua ne’e sei forte liután.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!