Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Vise-PM Mariano Assanami Sabino lidera reuniaun Konsellu Ministru, Kuarta (10/12/2025). Imajen/Gov.tl
DILI, RAFA.tl– IX Governu Konstitusionál liu husi Reuniaun Ordináriu Konsellu Ministru, Kuarta (10/12/2025), delibera hodi autoriza Ministra Finansa asina akordu empréstimu, ne’ebé inklui komponente subvensaun ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, sigla inglés) ho objetivu atu finansia “Projetu Hadi’a Estrada Nasionál (Faze I)”.
Notísia Relevante: Governu Aprova Rezolusaun Ba Promove Utilizasaun Tais iha Loron Servisu
Iha komunikadu ofisiál ne’ebé Rafa.tl asesa husi Portal Governu hatete, projetu ida-ne’e ho objetivu atu moderniza maizumenus kilómetru 42 hosi estrada importante sira iha rede rodoviária nasionál, hodi introdus infraestrutura adaptasaun klimátika ho eskala ki’ik iha suku neen (6) ne’ebé bai-bain sofre ba inundasaun no rai-maran, atu nune’e, bele hadi’a konektividade ho munisípiu sira iha parte súl no leste.
Projetu ne’e inklui mós reabilitasaun ba ponte tolu — Seisál, Borouai no Malailada — ne’ebé lokaliza entre Baucau no Lautém. Sei rezolve mós vulnerabilidade prinsipál sira hosi komunidade sira iha koredór rodoviáriu, liu hosi implementasaun medida reziliénsia klimátika nian ne’ebé lidera hosi komunidade hodi hamenus risku hosi impaktu mudansa klimátika ba suku sira ne’ebé vulnerável.
Empréstimu ne’e oferese kondisaun ne’ebé favorável tebes ba Governu Timor-Leste, ho taxa juru 1% kada tinan, ho prazu tinan 40, períodu karénsia tinan 10. No amortizasaun prinsipál 2% kada tinan iha dékada dahuluk hafoin períodu karénsia no ho 4% iha tinan sira tuir mai, hodi garante enkargu finanseiru ida ne’ebé sustentável ba Estadu.
Konsellu Ministru Autoriza Kanselamentu Ba Projetu “Power Distribution Modernization”
Konsellu Ministru mós halo ánalize kle’an ida kona-bá projetu oi-oin ne’ebé finansia ho empréstimu, ne’ebé destaka dala ida tan ezisténsia inisiativa ne’ebé seidauk hahú ka ho nível ezekusaun ne’ebé ki’ik tebes,
Governu deside atu kansela projetu sira-ne’e balun no avalia fila-fali sira ida-idak nia fonte finansiamentu. Iha kontestu ida-ne’e, akordu finansiamentu balu ne’ebé maka vigora dau-daun la nesesáriu ona. Nune’e, Konsellu Ministru autoriza kanselamentu ba Projetu “Power Distribution Modernization” no totalidade hosi ninia Akordu Finansiamentu ne’ebé halo ona ho ADB, loron 20 fulan-Dezembru tinan 2021, ho montante millaun US$35.
Autoriza mós kanselamentu integrál ba Akordu Finansiamentu ne’ebé halo ona ho ADB relasiona ho Projetu “Dili West Water Supply”, loron 25 fulan-Outubru 2022, ho montante millaun US$50.
Ikus liu, deside kanselamentu totál ba Akordu Finansiamentu ne’ebé halo ho ADB kona-bá Projetu “Presidente Nicolau Lobato International Airport Expansion”, loron 1 fulan-Janeiru 2021, ho montante millaun US$85.
Konsellu Ministru mós aprova kuadru kooperasaun kona-bá dezenvolvimentu sustentável, entre Governu Timor-Leste no Organizasaun Nasoens Unidas ba períodu entre tinan 2026 no 2030, ne’ebé aprezenta husi Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas.
Kuadru kooperasaun ida-ne’e define parseria estratéjiku ne’ebé sei orienta Nasoens Unidas nia apóiu ba prioridade dezenvolvimentu nasionál sira, tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011–2030. Programa Governu Konstitusionál IX no ajenda 2030 nian.
Dokumentu ne’e rezulta hosi prosesu konsulta ne’ebé luan no estabelese vizaun komún ida ba nasaun ida ne’ebé inkluzivu, reziliente no sustentável liu.
Kooperasaun ne’e estrutura iha eixu prinsipál haat: hadi’a asesu ba servisu inkluzivu sira, promove dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé diversifikadu, hametin reziliénsia ba klima no infraestrutura sira, no konsolida governasaun demokrátiku. Eixu sira-ne’e mós integra prioridade tranzversál sira hanesan igualdade jéneru, direitus umanus, inkluzaun ema ho defisiénsia no prinsípiu la husik ema ida iha kotuk.
Kuadru kooperasaun ne’e mós apóia Timor-Leste nia preparasaun hodi adere ba ASEAN, ho kontribui ba hametin kompetitividade ekonómika, kapasidade institusionál no mós sistema protesaun sosiál no reziliénsia. Ninia implementasaun sei akompaña hosi mekanizmu koordenasaun hamutuk entre Governu no Nasoins Unidas, hodi garante aliñamentu ho prioridade nasionál sira no monitorizasaun regulár ba progresu sira ne’ebé alkansa ona.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt