Noticias

Governu Sei Asina Akordu Kooperasaun ho Woodside Kona-bá Projetu TLNG1 no Gazodutu Inklui Dezenvolvimentu Kampu Greater Sunrise

todayNovember 22, 2025 76 3 5

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Governu Timor-Leste liuhosi sorumutuk estraordináriu Konsellu Ministru, Sábadu (22/11/2025), delibera hodi fó poder tomak ba Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro, atu reprezenta Governu asina akordu kooperasaun ho Woodside Energy, Ltd. kona-bá projetu TLNG1 (Timor-Leste Liquefied Natural Gas – Gás Naturál Likifeitu Timor-Leste) no Gazodutu  no dezenvolvimentu Kampu Greater Sunrise (GS).

Iha komunikadu imprensa ne’ebé Rafa.tl asesu husi Gabinete Mídia Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, informa akordu ida-ne’e aliña ho Governu nia esforsu estratéjiku sira atu valoriza rekursu naturais nasionál  nian, tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 nian, no hatudu pasu importante ida ba avaliasaun téknika, komersiál, no regulatória konjunta kona-bá futuru unidade LNG ida iha territóriu Timor-Leste.

Negosiasaun sira ne’ebé hala’o hosi Ministériu Petróleu no Rekursus Minerais ho Woodside Energy, ne’ebé na’in ba parte husi kampu Greater Sunrise nian, kria ona kondisaun nesesária hodi formaliza kooperasaun ida-ne’e, ne’ebé fó dalan hodi halo estudu kle’an ne’ebé esensiál ba dezenvolvimentu projetu ne’e.

Ho desizaun ida-ne’e, Governu avansa iha prosesu implementasaun ba vizaun ida ne’ebé buka atu reforsa industrializasaun enerjétika nasionál, promove diversifikasaun ekonómika, no garante katak benefísiu husi rekursus Greater Sunrise nian sei kontribui direta ba dezenvolvimentu nasionál.

Konsellu Ministrus mós aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta mós husi Ministru Francisco da Costa Monteiro, ne’ebé aprova Termu Referénsia ba Konkursu Mineiru Públiku ba Konsesaun Lisensa Prospesaun no Peskiza ba Minerál Metáliku, Gemas, Minerál Industriál, Minerál Radioativu no Minéiru no Rai Raru (ne’ebé ladún barak).

Termu referénsia sira ne’ebé agora aprova, estabelese enkuadramentu nesesáriu hodi hala’o konkursu públiku iha setór rekursu minerál, tuir Kódigu Minirais nian, garante regras ne’ebé klaru no transparente no aliña ho prátika internasionál sira ne’ebé di’ak-liu. Hafoin loke área sira ne’ebé destina ba atividade mineiru, ne’ebé deside hosi Governu iha fulan-marsu tinan 2023, desizaun ida-ne’e atu promove oportunidade foun kona-ba investimentu no kria kondisaun ba dezenvolvimentu sustentável iha setór ne’e.

Konkursu públiku ne’e tenke lansa iha semana ikus fulan-Novembru nian. Avaliasaun ba proposta sira sei hala’o hosi fulan-Juñu to’o Jullu tinan 2026, ho anúnsiu rezultadu sira ne’ebé prevee ba fulan-Jullu no emisaun ba lisensa sira ne’ebé marka ona ba fulan-Agostu tinan 2026.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!