Noticias

Governu Hahú Halo Trial Ba Kábu Submarinu husi Austrália no Sei Distribui Komersialmente iha 2026

todayNovember 25, 2025 59 45

Background
share close

DILI, RAFA.tl- Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK), Tersa (25/11/2025), hahú halo trial ba kábu submarinu husi Austrália hodi koko velosidade internet ne’ebé iha no garante sei distribui komersiálmente ba iha merkadu nasionál no rejionál iha tinan 2026.

Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Gonçalves Manetelu ba jornalista sira iha fatin CLS Bebonuk, Dili, hateten, nia parte halo lansamentu trial ba kábu submarinu ne’ebé dada husi Austrália, no iha faze trial ne’e sei oferese ba de’it instituisaun ka liña governu sira nian durante semana rua liu hodi haré velosidade no laténsia internet, no depois mak foin distribui ba operadór sira.

“Ita halo trial ne’e  hodi koko, semana rua hanesan ne’e, haré took nia velosidade no laténsia ne’e oinsá, bele fó ona ba operadór sira no mos ISP atu sira trial hotu, espera katak ida tama ba merkadu ne’e no lansamentu ida tama ba komersiál nian ne’e antes marsu tinan oin, ne’ebé agora hahú ho trial hodi haré preparasaun lubuk ida atu tama ba konsultan públika, kona-bá presu sira iha merkadu ne’e la’os de’it  iha merkadu Timor-Leste, maibé iha merkadu rejiaun, hodi nune’e lansa ba Komersiál ne’e ita preparadu ona,” Ministru Miguel Marques Gonçalves Manetelu hateten.

Ministru Transporte no Komunikasaun ne’e hatutan, estrutura Cábus de Timor-Leste, Empreza Públika (CTL, E.P), iha de’it diretór ezekutivu ida, maibé iha konsellu jerál ne’e husi membru governu na’in-tolu mak hanesan Ministru Transporte no Komunikasaun, Ministra Finansa no Ministru Planeamentu Investimentu Estratéjiku.

Iha polítika IV no V Governu Konstitusionál, liberaliza setór telekomunikasaun ho polítika ne’ebé klaru hodi halo kompetisaun iha merkadu, iha kompetisaun nia laran mak balun mate, ne’e kestaun natureza mak hanesan ne’e, maibé hanoin katak labele akontese hanesan ne’e, liu-liu estadu nian ne’e mak labele hamate sira ne’ebé hala’o hela negósiu iha operadór sira.

Governante ne’e informa, Austrália rezerva ba Timor-Leste  13.5 terabyte, ne’e depende ba Timor-Leste nia nesesidade merkadu, operadór sira hakarak sosa mega no giga hira, maibé sira iha nesesidade boot, ita tenke sosa husi Austrália, rezerva ida ne’e katak imi presiza barak bele sosa ba, maibé sira presiza nesesidade merkadu oituan, ita mos sosa oituan husi ne’ebá.

Agora ba públiku tenke liu fali hosi operadór no ISP sira, operadór sira ne’e mak fornese internet, maibé iha mós telemóvel, Timor Telecom, Telemor no Telkomcel, se sira hola oituan, entaun sira fa’an ba públiku oituan no ema bele  hadau malu.

Governu mós instala ona National Connectivity Project (NCP) 8 ne’ebé tuir estimasaun iha fulan-Dezembru remata.

“Postu hotu iha Timor laran tomak sei konektadu ho fiu fibra, kuandu temi ona postu signifika iha dalan sira, iha eskola, sentru saúde no sede suku sira ne’e fiu bele tama ona, depende agora sira uza ka lae,” Nia esplika.

Ministru Miguel Marques Gonçalves Manetelu mós husu ba instituisaun governu no públiku nian, di’ak liu uza liña governu nian hodi koko, tanba ne’e komesa ohin ba oin uza ona fibra ótika ne’ebé mai husi Austrália  no la sosa ona husi Empreza sira.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!