Noticias

Governu Aziátiku Sira Gasta Dolar Biliaun Hodi Kompensa Folin Kombustível

todayApril 3, 2026 71 5

Background
share close

DÍLI, RAFA.tl—  Governu iha nasaun sira Aziátiku nian gasta biliaun dollar Amérika hodi halo subsídiu no proteje konsumidór sira hosi folin kombustível ne’ebé sa’e efeitu husi funu iha Médiu Oriente entre Estadus  Unidus Amérika-Israel ho Iraun.

Lee Mós: Timor-Leste Sei Enfrenta Eletrisidade Mate Iha Oras Neen Kada Loron

Boletin informativu Reuters fó sai pasu sira ne’ebé maka foti husi governu sira iha Ázia nian ligadu ho folin kombustível no efeitu sira husi Médiu Oriente  maka hanesan;

Japáun

Governu Japaun aproveita hela  biliaun 800 yen (biliaun US$5.02) iha fundu rezerva sira hodi finansia subsídiu sira ho objetivu atu mantein folin gazolina nian besik 170 yen kada litru iha média. Ne’e sei kusta to’o ‌biliaun 300 yen kada fulan.

Korea-Súl

Ministériu orsamentál Koreia-Súl nian propoin ona iha fulan-Marsu nia rohan orsamentu suplementár governu nian ida ho won biliaun 26,2 (biliaun US$17,3) hodi apoia ema sira ho rendimentu ki’ik, joven sira no empreza sira hodi hatán ba folin kombustível nian ne’ebé aas.

Ida-ne’e maka orsamentu estra daruak iha menus tinan ida nia laran iha administrasaun Prezidente Lee Jae Myung nian. Parlamentu hein atu aprova orsamentu ne’e iha loron 10 fulan-Abríl tinan 2026.

Indonézia

Jakarta orsamenta rupiah biliaun 381,3 (biliaun US$22,4) ba subsídiu enerjétiku sira no hodi fó kompensasaun ba empreza enerjétika estatál Pertamina no empreza utilidade PLN ba sira nia esforsu sira hodi mantén folin kombustível no tarifa eletrisidade nian iha nível ida ne’ebé asesivel.

Governu Indonézia mantein folin hosi kombustível subsidiadu tanba sira avalia ajustamentu folin sira hosi kombustível sira ne’ebé la’ós subskritór. Ida-ne’e mós implementa limite ida ba fa’an kombustível ho litru 50 kada loron ba karreta ida.

Jakarta mós planeia atu implementa polítika serbisu hosi uma (work from home) ba funsionáriu públiku sira iha Sesta-feira kada semana no atu hamenus nia distribuisaun hahán gratuitu ba loron lima hodi poupa triliun rupiah iha subsídiu kombustível nian.

Filipina

Ministériu enerjia Filipina nian hatete katak ativa hela fundu emerjénsia ida ho peso biliaun 20 (millaun US$329,75) hodi hametin seguransa kombustível nian.

Iha ámbitu programa ne’e, governu planeia atu sosa kombustível to’o millaun 2 hodi apoia fornesimentu doméstiku no sosa produtu refinadu no gás petrolíferu likidu.

Tailándia

Ministru Finansas Ekniti Nitithanprapas hatete katak medida sira hodi hamenus impaktu ekonómiku hosi folin kombustível ne’ebé sa’e, loke pájina foun sei propoin iha reuniaun gabinete dahuluk governu foun nian iha loron 6 fulan-Abríl, tinan ne’e.

Governu planeia redusaun impostu petróleu, garantia empréstimu ba fundu subsídiu petróleu, hamutuk ho medida apoiu sira seluk.

Iha fulan kotuk, Primeiru-Ministru Tailándia nian, Anutin Charnvirakul haruka funsionáriu públiku sira atu konserva enerjia no hamenus uza eletrisidade iha edifísiu eskritóriu sira, no husu ba públiku ‌atu koopera.

Vietname

Vietname suspende ona protesaun ambientál no impostu espesiál sira ba konsumu ba  kombustível (gazolina, gazóliu no avtur)  to’o loron 15 fulan-Abríl hodi estabiliza merkadu internu, ho posibilidade atu prolonga to’o fulan-Juñu nia rohan.

Suspensaun hosi impostu sira sei hamenus reseita ba kofre Estadu nian ho biliaun 7,2 dong (millaun US$273,34) fulan ida, hatete hosi nia ministériu Finansas.

Malázia

Malázia gasta hela ringgit biliaun 4 (millaun US$992,56) fulan-fulan, sa’e hosi ringgit millaun 700 antes, hodi mantein folin fiksu hosi kombustível transporte nian ne’ebé uza barak no fornese asisténsia osan ba operadór veíkulu diesel nian balun.

Funsionáriu sira iha ministériu governu nian, ⁠ajénsia sira no empreza sira ne’ebé iha ligasaun ho estadu mós sei hahú serbisu hosi uma (work from home) iha fulan ida-ne’e hanesan parte ida hosi medida sira hodi poupa kustu enerjia nian.

Índia

Índia hamenus ona impostu sira ba gazolina no gazóleu, ne’ebé sei rezulta iha lakon ida ho rupee biliaun 70 (millaun US$749,10) iha semana rua ida, enkuantu impoin impostu sira ba esportasaun kombustível no avtur (Aviation Turbine Fuel) nian hodi rekupera nia reseita balun.

Austrália

Primeiru-Ministru Austrália, Anthony Albanese konfirma katak ⁠governu sei hamenus ba metade impostu ba kombustível no hasai taxa maka’as ba utilizadór estrada nian durante fulan-tolu, ne’ebé sei kusta ba governu billiaun Aus$2.55 (biliaun US$1.76).

Austrália mós sei fó empréstimu sira ne’ebé laiha funan to’o dolar biliaun 1 ba negósiu krítiku sira, inklui operadór transporte sira no produtór adubu sira.

Nova Zelándia

Nova Zelándia hatete katak sei fornese apoiu finanseiru temporáriu ho NZ$50 (US$28.57) ⁠kada semana hahú fulan-Abríl, tinan ne’e, ba família sira ho rendimentu ki’ik tanba konflitu iha Médiu Oriente hasa’e folin kombustível no aumenta presaun ba orsamentu uma-kain nian.

Polítika ne’e kalkula atu kusta dala ida de’it millaun NZ$373 se ida-ne’e hala’o ba tinan tomak, hatete hosi Ministra Finansas Nicola Willis.

Timor-Leste  

 Governu Timor-Leste liu husi reuniaun Konsellu Ministru, Kuarta, 01 fulan-Abríl 2026,  aprova deliberasaun, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro, kona-ba autorizasaun ba despeza no abertura hosi prosedimentu aprovizionamentu ida ba akizisaun kombustível, ho autorizasaun despeza maizumenus millaun US$168,8 ba akizisaun litru gazóleu millaun 80, nune’e mós ba implementasaun prosedimentu aprovizionamentu liuhosi ajuste diretu urjente.

Desizaun ida-ne’e ho objetivu atu garante estabelesimentu rezerva seguransa ida ho autonomia to’o tinan ne’e nia rohan, hanesan antesipasaun karik akontese falta kombustivel ne’ebé maka’as liu tanba prolongamentu hosi konflitu iha Médiu Oriente.

Antes ne’e, iha reuniaun Konsellu Ministru, Kuarta (25/03/2026), Governu aprova proietu Dekretu-Lei ne’ebé estabelese medida temporaria hodi estabiliza folin kombustível no garante seguransa ba sira-nia fornesimentu iha Timor-Leste.

Iha diploma ne’e define limite másimu ba folin ne’ebé fa’an ba konsumidor. Hodi fiksa valor US$1.50 kada litru ba gazolina, US$1.65 kada litru ba gazóleu, avtu US$2.50 kada litru, no gas petroliferu líkidu (LPG) iha US$4.2 kada kilograma.

Atu garante limite sira-ne’e, importador sira ba oin tenke aprezenta kustu importasaun loloos, ne’ebe sai hanesan baze hodi kalkula subsídiu ne’ebe Estadu se fó ne’ebe finánsia liu husi Orsamentu Jerál Estadu.

Dekretu-Lei ne’e prevee mós medida sira hodi garante kontinuidade abastesimentu. Inklui definisaun estratejia importasaun nian ba kombustível esensial sira, iha koordenasaun entre entidades publikas no operadór sira setor kombustível nian, no mós posibilidade atu adota mekanizmu exepsional sira ba regulasaun merkadu.

Dadus folin kombustível iha Sudeste Aziátiku to’o loron 30 fulan-Marsu tinan 2026

Malázia

Tuir website Global Petrol Prices, folin médiu gazolina nian iha Malázia to’o loron 30 fulan-Marsu tinan 2026, atinji US$0.956 kada litru. Entretantu, kombustivel diesel atinji US$1.364 kada litru.

Singapura

Folin médiu gazolina nian iha Singapura atinji US$2.545 kada litru, Entretantu, kombustivel diesel atinji US$2.978 kada litru.

Filipina

Folin médiu gazolina nian iha Filipina atinji US$1.588 kada litru. Entretantu, kombustível gazóleu ho folin US$1,974 kada litru.

Tailándia

Folin médiu ba gazolina iha Tailándia maka US$1,600 kada litru. Entretantu, gazóleu nia folin US$1.223 kada litru.

Laos

Folin médiu ba gazolina iha Laos maka US$1,779 kada litru. Entretantu, kombustível gazóleu ho folin US$1,889 kada litru.

Kambodia

Folin médiu ba gazolina iha Kambodia maka US$1,546 kada litru, Entretantu, kombustivel diesel nia folin US$1,796 kada litru.

Myanmar

Folin médiu ba gazolina iha Myanmar maka US$1,568 kada litru. Entretantu, kombustível gazóleu ho folin US$1,741 kada litru.

Reportajen ekipa  Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!