Noticias

Governu Aprova Rekizitu Dezignasaun no Garantia Kontinuidade Pontu Fokál Timor-Leste Nian Ba ASEAN

todayOctober 15, 2025 29 7

Background
share close

DILI, RAFA.tl –IX Governu Konstitusionál, liuhosi reuniaun Konsellu Ministru, Kuarta (15/10/2025), aprova projetu Rezolusaun Governu ne’ebé aprezenta hosi Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun no Vise-Ministra ba Asuntu ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, kona-bá rekizitu dezignasaun no garantia kontinuidade pontu fokál Timor-Leste nian ba ASEAN.

Notísia Relevante: Konsellu Ministru Aprova Tan Projetu Proposta Rezolusaun 15 hosi Parlamentu Nasionál Nu’udár Rekizitu Adezaun Bá ASEAN

Iha komunikadu ofisiál ne’ebé Rafa.tl asesu husi Gabinete Média Prezidénsia Konsellu Ministru haktuir, Rezolusaun Governu ne’e estabelese rekizitu ba dezignasaun no substituisaun pontu fokál ne’ebé responsável ba koordenasaun téknika no institusionál entre Ministériu no Sekretariadu Nasionál ASEAN nian, hodi garante estabilidade, koerénsia no kontinuidade reprezentasaun téknika Timor-Leste nian iha prosesu adezaun no integrasaun plena ba organizasaun rejionál ne’e iha futuru.

Rezolusaun ne’e prevé katak Ministériu no entidade públika ida-idak dezigna pontu fokál prinsipal ida, ne’ebé responsável atu reprezenta Timor-Leste iha sorumutuk sira funsionáriu importante nian, no pontu fokál suplente na’in-rua, ne’ebé responsável ba partisipasaun iha grupu traballu no sorumutu tékniku sira, ne’ebé bele mós substitui pontu fokál prinsipal ne’e bainhira presiza.

Define mós rekizitu selesaun ne’ebé klaru, bazeia ba autoridade institusionál, kompeténsia téknika, profisiénsia linguístika, kapasidade koordenasaun no kompromisu hodi defende interese nasionál.

Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, liuhosi Vise-Ministra ba Asuntu ASEAN, sei koordena prosesu atualizasaun, komunikasaun no akompañamentu ba pontu fokál ho Diresaun-Jerál ASEAN no instánsia rejionál kompetente sira.

Rezolusaun ne’e reafirma importánsia hosi kontinuidade no estabilidade iha reprezentasaun Timor-Leste nian, ne’ebé esensiál hodi kumpri kompromisu sira ne’ebé asume ona iha ámbitu Roteiru ba Adezaun Plena no partisipasaun nasionál iha pilár tolu ASEAN nian — Polítiku-Seguransa, Ekonómiku no Sosiokulturál.

 Planu pós-adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN períodu 2026-2030

Vise-Ministra ba Asuntu ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel halo mós aprezentasaun ida kona-bá planu pós-adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN, ba períodu 2026 to’o 2030, dokumentu ne’ebé define vizaun estratéjika nasaun nian iha prosesu integrasaun rejionál.

Ho vizaun “Timor-Leste ne’ebé iha kapasidade, koneksaun no kompetisaun, integradu plenamente iha Komunidade ASEAN to’o 2030”, planu ne’e estabelese intensaun estratéjiku hodi transforma Timor-Leste nia partisipasaun iha ASEAN sai  rezultadu ne’ebé konkretu no mensurável (bele sukat) liuhosi reforsu kapasidade institusionál, diversifikasaun ekonómika no dezenvolvimentu kapitál umanu.

Entre ninia kompromisu prinsipal sira, dokumentu ne’e destaka Timor-Leste nia kontribuisaun ativu ba Vizaun ASEAN 2045, ne’ebé orienta ba harí komunidade rejionál ida ne’ebé reziliente, inovativa, dinámika no sentrada iha povu.

Planu nia objetivu estratéjiku mak atu garante integrasaun plena no sustentável ba ASEAN iha tinan 2030, bazeia ba área polítika hitu: preparasaun institusionál no armonizasaun regulatóriu; integrasaun no diversifikasaun ekonómika; infraestrutura no konektividade; dezenvolvimentu kapitál umanu; integrasaun sosiokulturál; sustentabilidade ambientál; no preparasaun ba prezidénsia ASEAN nian iha tinan 2030.

Ho implementasaun ne’ebé rigorozu ba planu ida-ne’e, Timor-Leste sei la sai de’it nu’udar membru foun maibé sei afirma-an nu’udar parseiru ativu ida no kontribuinte ba ASEAN, hodi uza integrasaun rejionál nu’udar katalizadór ba dezenvolvimentu nasionál ne’ebé sustentável no prosperidade povu timoroan nian.

Reportajen Ekipa Rafa.tl

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!