Noticias

Diskursu Ofisiál Prezidente Repúblika José Ramos-Horta Nian iha Komemorasaun Tinan-50 Proklamasaun Independénsia

todayNovember 28, 2025 32 1

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta iha nia deskursu ofisiál ba komemorasaun tinan-50 proklamasaun Independénsia Timor-Leste,  28 Novembru 2025, foku liubá Demokrasia, Rekursu Umanu no Oportunidade Empregu, Fundu Soberanu Timor-Leste nian, Investimentu Estratéjiku no Dezenvolvimentu, no konklui ho Reflesaun kona-bá Konflitu sira no Justisa Globál.

Serimonia ofisiál hasa’e bandeira RDTL iha komemorasaun tinan-50 proklamasaun independénsia, 28 Novembru 2025

Tuir mai diskursu kompletu; Ohin ita selebra data ida ne’ebé sai iis loos ba ita-nia identidade nasionál: Aniversáriu ba dala-50 Proklamasaun Unilaterál Independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.

La’ós de’it data ida iha kalendáriu; ida-ne’e maka moris hosi aten-barani, memória no espíritu ne’ebé labele nakfera hosi povu ida ne’ebé, maski iha oras ne’ebé nakukun liu, nunka lakon fiar no la husik esperansa mate.

Tinan-50 liubá, ha’u halo parte iha grupu ki’ik ida hosi joven mehi-na’in sira, maioria la hó estudu universitáriu ne’ebé remata ona, ami barak maka “drop outs”, maibé hotu-hotu dudu hosi buat ida ne’ebé boot liu duké koñesimentu akadémiku: konviksaun ne’ebé maka’as katak Timor-Leste merese atu sai livre.

Ami laiha diploma, maibé ami iha korajen atu imajina buat ne’ebé imposível. Ami laiha esperiénsia Estadu nian, maibé ami iha serteza katak povu tomak iha direitu ba dignidade, ba autodeterminasaun no ba respeitu entre nasaun sira.

Loron ohin maka loron ida ba reflesaun no reverénsia. Loron ida atu ita hakru’uk ho respeitu ba Mártir no Erói sira Independénsia nian, ba vítima inosente sira, ba sira ne’ebé, maski iha ita-nia leet, luta iha ita-nia fileira, hetan akuzasaun nu’udar “traidór”—sira ne’ebé liu tiha ona no sira ne’ebé la’o nafatin hamutuk ho ita.

Sira ne’ebé nia naran hakerek iha istória ka harí iha estátua sira iha nasaun tomak, no sira ne’ebé sei sai anónimu ba nafatin, subar iha livru nia ninin no iha memória nonók família ka komunidade sira-nian, maibé la hó sira, ita-nia liberdade sei nunka sai posível.

Sira maka, dala barak ho sakrifísiu sira-nia moris rasik, harí aliserse sira ne’ebé ita-nia liberdade, ita-nia direitu fundamentál no ita-nia Estadu Direitu Demokrátiku ohin loron hela.

Erói sira-ne’e barak maka prezente iha fotografia sira ne’ebé hatudu iha dalan sira sidade Díli nian no iha materiál ofisiál sira ne’ebé prepara hosi Komisaun Organizadora, ho lema: “Atu selebrasaun tinan 50, hosi pasadu nian, garante mai ita konfiansa iha prezente no esperansa ba futuru.”

Ita hanoin hikas, uluk nana’in, Membru Governu sira 1975 nian, ne’ebé tinan lima-nulu liu bá partisipa iha leitura istórika proklamasaun ita-nia Independénsia nian.

Prezidente Repúblika, José Ramods-Horta halo inspesaun iha serimonia hasae bandeira RDTL hodi komemora tinan-50 Proklamasaun Indepene, 28 Novembru 1975. Imajen/Rafa.tl

Ita mós hanoin, ho admirasaun kle’an, Eis-Kombatente FALINTIL sira ne’ebé, iha ai-laran no iha klandestina, lori todan ne’ebé toos liu hosi rezisténsia armada. Ita hanoin hikas, ho onra boot, sira ne’ebé mate tiha ona, no ita kumprimenta ho gratidaun sira hotu ne’ebé la’o nafatin hamutuk ho ita, hodi kontinua serbí Nasaun ho aten-barani, dedikasaun no sentidu misaun nian ne’ebé nunka nakdoko.

Entre sira-ne’e, no barak seluk tan ne’ebé nia naran labele inklui iha lista ruma, maka forsa lolós ita-nia Istória nian — forsa ida ne’ebé halo hosi silénsiu, sakrifísiu no domin ba nasaun.

Fotografia sira ne’ebé namkari iha sidade hanesan omenajen simbóliku ida, maibé nunka kompletu.

Fotografia sira la kapta raan, kosar no matan-been hotu-hotu ne’ebé forma ita-nia Luta Libertasaun Nasionál. Oin barak sei sai anónimu ba nafatin; lian barak lakon ona la hó rejistu; ain-hakat barak mak lakon iha foho no foho-leet sira rezisténsia nian. Maibé hotu-hotu, maski sira ne’ebé la mosu ka la temi iha diskursu, sira moris nafatin iha ita-nia povu nia memória kle’an no iha aliserse invizível ita-nia liberdade nian.

Tanba ne’e mak ohin ita evoka mós figura sivíl no relijioza boot sira ne’ebé, ho korajen morál no ho vizaun umanista, halakan tinan nakukun sira okupasaun nian. Ita hanoin hikas Knaar Igreja Katólika nian, liu husi Monseñor Dom. Martinho da Costa Lopes ne’ebé labele haluha, Bispu Dom Filipe Ximenes Belo, no mós personalidade sira hanesan Fernando Lasama de Araújo, João Carrascalão no Mário Carrascalão, entre sira seluk — mane sira ho dalan oi-oin, maibé unidu hosi domin ida de’it ba país no determinasaun ida de’it hodi asegura liberdade no konstrusaun ba baze sira Estadu Timorense nian.

Ohin ita selebra prezente: Timor-Leste ida livre, soberanu no independente. No, orientadu hosi memória ita-nia eroi sira nian hanesan búsola, ita haré ba futuru ne’ebé ita hakarak no iha kapasidade tomak atu harí—futuru ida ho prosperidade hamutuk, dezenvolvimentu kontínu no afirmasaun internasionál, ba Nasaun modernu ida, respeitadu no seguru iha nia fatin iha mundu, integradu tomak iha ASEAN no komunidade internasional sira-nian.

Timor-Leste ida ne’ebé la husik atu dadur ho korente pasadu nian; ne’ebé hili, ho maturidade no grandeza, rekonsiliasaun jenuína ho ita-nia nasaun viziñu sira — Austrália no Indonésia — ho ita-nia parseiru dezenvolvimentu sira no ho nasaun belun sira ne’ebé ita iha namkari iha mundu tomak.

Timor-Leste ida ne’ebé la’o ba oin ho konfiansa, solidariedade no determinasaun, hodi konsolida páz, justisa no progresu ba timoroan tomak.

 Loron Restaurasaun Independénsia

Iha madrugada loron 20 fulan-Maiu tinan 2002, bainhira Xanana Gusmão — estratega, líder no matadalan morál ita-nia Nasaun nian — prezide serimónia ne’ebé hatún Bandeira Nasoens Unidas no hasa’e Bandeira Timor-Leste ho orgullu iha Tasi-Tolu, ita moris momentu ida ne’ebé pertense tantu ba Istória no ba sagradu.

Ida-ne’e maka taka siklu ida ne’ebé todan no loke ba orizonte foun ida. Iha ne’ebá maka remata kalváriu ida durante tinan ruanulu-resin-haat; iha ne’ebá maka hahú redensaun povu ida ne’ebé nunka hakne’ak iha destinu nia oin.

Serimónia ne’e hetan mós prezensa hosi Prezidente Repúblika Indonésia, Megawati Sukarnoputri, iha jestu elevasaun polítika ne’ebé boot. Timor-Leste ho Indonésia la’o tuir dalan ne’ebé la hanesan, iha istória tomak, maibé iha kalan ne’e ami hasoru malu iha pontu komún ida. Iha ne’ebá maka ami foti pasu dahuluk sira hodi kura memória sira ne’ebé difísil, rekonsilia fuan sira no hahú konstrusaun ezijente ba ita-nia demokrasia.

Ohin loron, ita-nia nasaun sira sai hanesan prova moris katak dame bele moris hikas mezmu depois-de-epizódiu sira violénsia no terus nian. Ita fahe fronteira rai no tasi nian — maibé, liu fali ida-ne’e, ita fahe lasu kle’an sira ne’ebé harí hosi fiar, komérsiu, edukasaun no valór sira konvivénsia no fraternidade nian.

Movimentu Reformasi iha Indonésia, ne’ebé dudu hosi foin-sa’e sira no demokrata sira ne’ebé aten-barani, hetan iha Prezidente B. J. Habibie estadista ida ne’ebé iha kapasidade atu rona, halo diálogu no atua. Nia mak, ho vizaun no korajen, loke dalan ba Konsulta Populár iha tinan 1999, ne’ebé organiza iha Nasoens Unidas nia okos.

Esperiénsia istória nian — tantu depois husi konflitu ida ka depois husi funu polítiku ida — hanorin ita katak vitória lolós nunka ezije umillasaun ba ema ne’ebé lakon. Líder matenek sira rejeita tentasaun vingansa no arrogánsia nian.

Iha kontráriu, sira la’o hasoru malu, oferese liman rekonsiliasaun nian no konvida ema hotu atu hamrík hodi harí, hamutuk, dame ida ne’ebé dura ho baze iha konfiansa, dignidade no respeitu ba malu.

Kanek sira, tantu isin nian no klamar nian, sai kle’an liu tán bainhira laran-moras maka haburas; maibé kanek sira-ne’e hahú kura bainhira líder sira ne’ebé laran-luak no inspiradór orienta sosiedade sira liuhosi terrenu difísil tranzisaun no memória nian.

Ita-nia relasaun ho Indonésia ultrapasa esfera polítika: ida-ne’e hetan apóiu hosi patrimóniu kulturál, linguístiku no familiár sira ne’ebé reforsa ita-nia integrasaun tomak iha ASEAN nia laran. Ita maka nasaun maun-alin sira, ne’ebé unidu husi pasadu, husi jeografia no husi aspirasaun sira ba futuru — parseiru sira iha dezenvolvimentu no komprometidu atu harí rejiaun ida ne’ebé pasífiku, prósperu no solidáriu.

Iha momentu sira ne’ebé buat hotu parese lakon. Lideransa hetan kanek, no tinan sira funu no hamlaha nian — entre 1975 no 1981 — halo ita-nia povu sai kole no ita-nia komandante sira kuaze mate hotu. Maibé, maski iha kalan nakukun liu iha ita-nia Klamar, esperansa kontinua baku, ho ulun-toos, iha Timoroan sira-nia fuan.

Kay Rala Xanana Gusmão, sobrevivente Matebian no serku boot sira, kole maibé metin hanesan fatuk ne’ebé tahan laloran, rona nia Povu nia murmurasaun. Nia rona hakilar nonók hosi nasaun ida ne’ebé nakonu ho raan no, ho ida-ne’e, hasai liafuan sira ne’ebé sei muda Istória nia lala’ok: “Ita la’o nafatin ba oin.” Ho korajen no klareza, nia reorganiza FRETILIN, hadame movimentu ho ita-nia kultura bei-ala sira-nian no ho fiar katólika ne’ebé nunka abandona ita, hodi fó fali ba povu haku’ak espirituál Igreja nian.

Nia despartidariza FALINTIL, hasa’e sira husi liman militár ba klamar nasionál, transforma sira ba forsa ida ba ema hotu no husi ema hotu. No nia orienta luta rezisténsia nian—silénsiu, persistente, invezível—iha foho sira, iha sidade sira ne’ebé okupadu, iha aldeia sira ne’ebé dook no to’o iha metrópole boot Indonésia nian no internasionál sira-nia fuan.

Nia maka estratega iha frente oi-oin, iha epopéia ida ne’ebé lori ita hosi derrota sira ne’ebé besik hamosu buat aat iha 1977-1981 to’o kalan gloriozu iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002.

Xanana no Timor-Leste hanesan Fénix ne’ebé, husi ahu-ruin suar destruisaun nian, moris fali ho liras ne’ebé luan liu no klamar ne’ebé moos liu. Husi katástrofe sira serku no anikilamentu sira nian, hosi lakon sira ne’ebé labele hadi’a no konflitu internu sira, nia salva ita-nia povu nia fuan nia tukun, no hamoris fali ahi-lakan ne’ebé halo nabilan ita-nia destinu ohin loron.

Ninia vizaun, korajen no matenek fó forsa ba rekonsiliasaun nasionál no loke dalan ba normalizasaun relasaun sira ho Indonésia foun—pasu esensiál ida ba páz duradoura no estabilidade ne’ebé sustenta ita ohin loron.

Espera katak memória kona-bá hahalok sira-ne’e fó hanoin mai ita, ba nafatin, katak fiar no esperansa nunka mate. No espera katak, maski kalan parese laiha rohan, Timor-Leste hatene moris fila-fali — forte liu tán, livre liu tán no unidade kle’an liu tán.

Timor-Leste: Demokrasia Moris

Ohin, liu tinan ruanulu resin tolu hafoin restaura ita-nia independénsia, Timor-Leste hamrík nu’udar demokrasia ne’ebé moris, metin iha ninia instituisaun sira, vibrante iha ninia liberdade imprensa no reziliente iha ninia indikadór sosiál sira. Hasoru lian sira hotu ne’ebé insiste atu hatais ita-nia destinu ho kór sira desgrasa nian, ita hatán ho faktu sira, ho progresu, ho dignidade — no ho serenidade hosi sira ne’ebé hatene dalan ne’ebé sira la’o ona.

Permite-ha’u atu fahe ho ita-boot fragmentu sira hosi viajen ida-ne’e, hosi obra liberdade ida-ne’e ne’ebé harí ho esforsu silensiozu hosi sidadaun rihun ba rihun, tantu nasionál no estranjeiru, ne’ebé fiar, servisu no mehi hamutuk ho ita.

Dala barak ha’u halo viajen liu hosi interiór kle’an ita-nia rain nian, sa’e foho aas sira ne’ebé parese kona lalehan, toba iha aldeia sira ne’ebé tempu la’o tuir ritmu estasaun sira no orasaun tradisionál sira.

Iha ne’ebá ha’u halibur-malu ho ema simples no ospitaleira sira, ne’ebé nia laran-di’ak hanesan foho-leet sira ne’ebé sira hela ba. Iha kalan sira-ne’e, tradisaun define katak selebrasaun remata de’it bainhira vizitante sai: tambór sira sei la nonók, dansa sira sei la para, koru sira sei kontinua lian to’o dadeer-saan nakukun. No ha’u, ne’ebé toba iha ahi-matan nia sorin, dala barak haré loro-matan to’o, sente pulsasaun antigu hosi povu ida ne’ebé nunka lakon sira nia klamar.

Fila-fali ba dékada balun, ha’u hanoin fali Timór Portugés: kolónia ida ne’ebé dook hosi Impériu ida kiak, ne’ebé durante Funu Mundiál Daruak sai palku okupasaun militár nian, uluk nanain husi Austrália no depois husi Japaun. Ema uitoan de’it mak hatene katak, iha períodu ne’ebá, to’o ko’alia kona-bá la fó fila Timór ba Portugál, hodi konverte rai sira-ne’e ba baze estratéjika permanente ida. Maibé istória, ho ninia kaprichu no providénsia sira, lori ita fila fali ba dalan ne’ebé iha tempu ne’ebá ita nian atu tuir.

Iha tinan 1974, tinan ikus administrasaun portugés nian, menus hosi 10% hosi populasaun ko’alia portugés. Ohin loron, liu 30% komprende no uza lian ida-ne’e — la’ós nesesariamente hanesan lian dahuluk, maibé hanesan marka identidade nian, hanesan fiu ida ne’ebé liga ita ba ita-nia istória no ba mundu luzófonu hosi Komunidade País sira ho Lian Portugés (CPLP).

Iha tempu sira-ne’ebá, ema timoroan ida nia moris frájil hanesan ahi-lakan ida ne’ebé taka ba anin: esperansa moris média kuaze to’o de’it tinan 36. Ho invazaun Indonésia iha tinan 1975, frajilidade ida-ne’e kle’an liután, no iha tinan 1978 esperansa moris tun maka’as ba tinan 22,93. Maski nune’e, iha adversidade nia leet, reziliénsia ita-nia povu nian nafatin intaktu, no iha tinan 1998 — tinan ikus ona iha Suharto nia era — esperansa moris sa’e ba tinan 45,25, sinál ida katak moris kontinua buras maski iha rai ne’ebé maran liu.

Wainhira restaura independénsia iha tinan 2002, ema Timor-oan ida nia esperansa moris média menus husi tinan 57. Ohin, iha 2025, feto sira moris ho média tinan 71 no mane sira tinan 70 – konserteza laiha indikadór ida ne’ebé di’ak liu atu atesta ita-nia evolusaun!

Ohin, Timor-Leste selebra demokrasia ida ne’ebé joven, maibé sólidu; vulnerável, maibé reziliente; la perfeitu, maibé livre tebes. Demokrasia ida ne’ebé povu dada iis liberdade, partisipa, kritika hili, no mehi.

Nasaun ida ne’ebé la’o ho esperansa, ne’ebé fiar iha futuru, no ne’ebé, ho haraik-an no korajen, sai justu, prósperu no inkluzivu ba bei-beik. Ida-ne’e maka ita-nia vitória boot liu: nakfilak tiha moras ba dalan ida; rezisténsia ba promesa ida; no independénsia sai konxiénsia moris ida — kapáz atu inspira jerasaun sira ne’ebé oras ne’e foti destinu Timor-Leste nian iha sira-nia liman rasik.

Númeru sira konfirma ita-nia progresu

Iha ema sira ne’ebé ko’alia hasoru Timor-Leste. Profeta sira desgrasa nian no “espesialista sira” ne’ebé haklaken irreversibilidade aneksasaun no supostu “destinu inevitável” fallansu ita-nia rain nian.

Dala hira ona ita rona espresaun: “Sai realista.” Maibé sinál aat sira-ne’e hetan ona refutasaun husi faktu, husi determinasaun no aten-barani ita-nia povu nian. Husi tinan barak ódiu no violénsia nian, no hosi ahu-ruin 1999 nian, mosu ona Estadu demokrátiku ida, rezultadu hosi eskolla konxiente ida hodi la rende ba vingansa, hodi kura kanek sira, tau matan ba sobrevivente sira, fó onra ba vítima sira no sira ne’ebé reziste, hili ba rekonsiliasaun nasionál no harí fila-fali ponte sira, tantu umanu no jeográfiku, ho ita-nia viziñu Indonésia.

Ita rejeita ódiu no vingansa, sentimentu sira ne’ebé maka sei dadur ita iha pasadu. Dame, estabilidade no auzénsia konflitu armadu iha ita-nia fronteira sira nu’udar rezultadu direitu hosi polítika rekonsiliasaun ida-ne’e, orientadu husi líder vizionáriu sira, hanesan Xanana Gusmão no líder sira seluk.

Iha tinan 1974, Timor-Leste laiha doutór ne’ebé hetan formasaun lokál. Iha tinan 2002, ita iha médiku timoroan na’in 19. Ohin loron, ita iha médiku 1,400 resin, dois tersus hetan formasaun iha tinan 20 ikus ne’e, proporsaun boot ida iha Kuba no barak seluk tan iha ita-nia eskola médiku dahuluk, ne’ebé harí ho apóiu husi profesór kubanu sira.

Kona-ba ensinu superiór, iha tinan 1974 laiha PhD sira iha rai-laran; ohin loron ita iha PhD hamutuk 212, graduadu husi universidade koñesidu sira iha Austrália, Brazíl, Xina, Koreia Súl, EUA, Filipina, Indonésia, Japaun, Nova Zelándia, Portugal, Reinu Unidu, Singapura, Tailándia, Vietname no nasaun sira seluk tan.

Mestradu hamutuk 1.464, no Timor-oan liu rihun tolu maka estuda ona iha Universidade prestijiadu Gadjah Mada, iha Indonésia.Iha tinan 1974, Timor-Leste seidauk iha universidade, no família uitoan de’it mak bele selu atu estuda iha rai-li’ur. Ohin loron, ita iha universidade no instituisaun ensinu superiór 18, ho estudante 60,000 resin, no instituisaun hotu-hotu hetan avaliasaun regulár hosi komité akadémiku internasionál ida.Iha área saúde públika nian, avansu sira impresionante hanesan. Malária, filarioze linfátika, rubéola, lepra no elefantiaze halakon ona. Iha fulan-Jullu tinan ne’e, OMS deklara malaria eradika ona iha Timor-Leste, hanesan vitória istórika ida ba ita-nia populasaun.

Ekonómikamente, Timor-Leste kontinua hanesan nasaun ida ne’ebé menus deve iha mundu, ho de’it 13% hosi PIB iha dívida públika, ne’ebé kontrata eskluzivamente ho instituisaun finanseira multilaterál no rejionál sira, ho taxa funan ne’ebé razoável. Ita laiha dívida ho banku komersiál sira. Banku hitu, komersiál lima no banku depózitu rua, hala’o operasaun iha nasaun ne’e, inklui Banku Ita-nia Futuru ne’ebé foin lalais inaugura, inisiativa vizionáriu ida hosi Konsellu Veteranu sira nian, ne’ebé iha de’it tinan balun nia laran halibur kapitál millaun $50 hodi lansa banku ne’e.

Númeru hirak ne’e hanesan prova moris katak Timor-Leste nu’udar nasaun ida ne’ebé hamrík hosi adversidade, Estadu ida ne’ebé demokrátiku, livre, ne’ebé la’o metin ba prosperidade, justisa sosiál no dezenvolvimentu sustentável.

Rekursu Umanu no Oportunidade Empregu

Dadus ikus liu kona-ba Rekursu Umanu hatudu katak Timor-Leste halo ona progresu notável iha merkadu traballu.

Iha 2024, taxa dezempregu maka 1.6% (Fonte: Aaron O’Neill, STATISTA.com). Fonte sira seluk, hanesan ONG La’o Hamutuk, aprezenta númeru sira ne’ebé diferente uitoan, maibé enkoraja hanesan: 2.9% dezempregu totál no 5% entre joven sira.

Númeru sira ne’e hatudu progresu ne’ebé halo ona, maibé sira la subar faktu katak ita-nia kompatriota barak mak moris nafatin ho saláriu mínimu nasionál besik $5 loron ida, ka depende ba agrikultura ho eskala ki’ik, kafé, peska no hakiak animál doméstiku atu bele moris.

Ohin loron, Timor-oan hamutuk 40.000 resin maka servisu iha estranjeiru. Diáspora forte no emprendedora iha Austrália, Koreia-Súl, Indonésia, Portugál no Reinu Unidu, no iha númeru ki’ik liu iha Nova Zelándia, Japaun, Olanda, España, no nasaun sira seluk.

Osan haruka husi traballadór sira ne’e hamutuk maizumenus millaun $150 kada tinan, kontribuisaun signifikativu ida ba dezenvolvimentu nasaun nian. Loos duni hato’o ha’u-nia apresiasaun kle’an ba empregadór no komunidade sira iha rai-li’ur ne’ebé simu Timor-oan sira iha fábrika no setór sira seluk.

Ekonomia ne’ebé buras

Ohin loron, Timor-Leste revela-an nu’udar ekonomia ne’ebé buras bei-beik no sólidu, halo ho esforsu, perseveránsa no vizaun estratéjika. Tuir Banku Sentrál, ita-nia ekonomia tenke habelar ho 4.4% iha 2025, hafoin kreximentu ida ho 4.1% iha 2024 — sinál klaru sira reziliénsia no progresu nian.

Inflasaun mantein nafatin, ho de’it 0.1% to’o Juñu 2025, projeta atu estabiliza iha 0.5% to’o tinan nia rohan, ki’ik liu 2.1% ne’ebé rejista iha 2024. Sistema bankáriu mós hametin daudaun, ho depózitu sira ne’ebé atinji  US$1.736 dolar biliaun to’o juñu tinan ida-ne’e — refleksu ida husi konfiansa ne’ebé buras husi negósiu sira no família sira iha futuru ita-nia rain nian.

Fundu Soberanu Timor-Leste nian

Fundu Soberanu Timor-Leste nu’udar símbolu jestaun prudente no vizionária ba ita-nia rekursu nasionál sira.

Iha tinan 2009, ho lideransa Xanana Gusmão, Primeiru-Ministru iha tempu ne’ebá, hahú reformulasaun estratéjika ida ba ninia aplikasoens sira, hodi diversifika investimentu sira no harí baze sira ba futuru ida ne’ebé seguru no prósperu. Durante dékada ida, vizaun ida-ne’e fó rezultadu impresionante sira: $11.2 dolar biliaun iha kreximentu kumulativu.

Iha 2024, retornu investimentu nian atinji dólar biliaun $1.223, ho rendimentu anuál 7.26%, mantein sólidu iha 6.19% to’o Juñu 2025. Fundu nia rekursu sira investe ho rigorozu no matenek — iha obrigasaun sira Tezouru Estadus Unidus nian, merkadu dezenvolvidu sira no asoens sira ho risku moderadu — hodi asegura la’ós de’it seguransa no estabilidade, maibé mós prosperidade ne’ebé dura ba jerasaun sira iha futuru.

Nune’e, Fundu Rikusoin Soberanu la’ós de’it instrumentu finanseiru ida: ne’e legadu moris ida, ai-riin konfiansa no esperansa nian ne’ebé hametin Timor-Leste nia futuru.

Investimentu Estratéjiku no Dezenvolvimentu

Iha lideransa vizionáriu Xanana Gusmão nia okos, iha tinan 2007, Timor-Leste hahú era transformasaun boot no projetu infraestrutura sira ne’ebé forma futuru nasaun nian.

Estrada sira nakloke hanesan uat sira ne’ebé liga nasaun nia sikun hotu-hotu, eletrisidade to’o liu 96% hosi teritóriu, hodi fó naroman ba aldeia no sidade sira, enkuantu portu modernu Tibar nian sai hanesan odamatan ba komérsiu no ligasaun ba mundu.

Konetividade foti liras ho implementasaun kabu submarinu, no joven timoroan atus ba atus haku’ak koñesimentu, estuda siénsia no teknolojia iha universidade di’ak liu iha Ázia, Austrália, Portugál no liután ba, lori ho sira koñesimentu ne’ebé ohin loron hametin ita-nia nasaun.

Konkista sira-ne’e la’ós de’it númeru sira; sira mak sásin moris husi rai ida ne’ebé buras ona, ne’ebé hasa’e ho korajen no vizaun, ne’ebé la’o ba oin ho konfiansa no determinasaun.

Fronteira Marítima no Dezenvolvimentu Nasionál

Ita-nia nasaun nia konkista emblemátiku liu ida maka defeza fronteira marítima, bazeia ba justisa no prinsípiu sira Direitu Tasi nian.

Xanana Gusmão, ho vizaun estratéjika, mobiliza ekipa jurista nasionál no internasionál, estuda detalle ida-idak hosi dossier no hala’o negosiasaun maka’as iha tinan barak nia laran.

Iha tinan 2018, Tratadu Fronteira Marítima entre Timor-Leste no Austrália, ne’ebé estabelese Liña Mediana, ikus mai asina iha Nova Iorke, hodi marka vitória istórika ida ba ita-nia soberania.

Ohin, Timor Gap hala’o hela negosiasaun metikuloza ho Joint Ventures hosi Projetu Greater Sunrise/Tasi-Mane ba dezenvolvimentu gazodutu ida ne’ebé sei liga projetu ne’e ba kosta súl, hodi kria agrupamentu industriál no infraestrutura estratéjiku.

Projetu mina-rai no gás ho eskala ki’ik sira seluk besik atu hahú produsaun, ho reseita ne’ebé hein atu hetan iha tinan 2 to’o 5 oin mai.

Investimentu privadu buras daudaun iha Timor-Leste. Emprezáriu nasionál no internasionál sira investe iha dezenvolvimentu imobiliáriu modernu sira, resort sira, rezidénsia sira no otél fitun lima sira, inklui kompleksu Timor Plaza, Díli Palm Springs, JL World, JL Villas, no Sidade 8.

Edifísiu rezidensiál no otél foun ida, Marina Square, ho andár liu 23, aselera hela nia konstrusaun. Inisiativa sira seluk inklui otél fitun lima ho sentru konvensaun sira no projetu agríkola sira ho objetivu atu esporta na’an ba Indonésia.

Akordu estratéjiku sira ho Xina no Japaun promove dezenvolvimentu agríkola, hodi garante auto-sufisiénsia no seguransa ai-han. Iha setór emprezariál, destaka edifísiu ho andár 19 hosi empreza portugés Díli Financial Business Center (koñesidu ho naran ENSUL ka Páteo), projetu avansadu teknolójiku ida ne’ebé bele tau Embaixada sira no reprezenta sentru ba diplomasia no negósiu iha Díli.

Turizmu sustentável maka foku xave ida, ho kruzeiru sira, interkámbiu kulturál no ekoturizmu hanesan motor sira ba kreximentu. Modernizasaun no espansaun Aeroportu Internasionál Díli nian besik atu hahú, liga Timor-Leste ba mundu no loke odamatan ba dezenvolvimentu.

Mundu nia Biodiversidade ne’ebé boot liu: Bee sira Ataúro nian Timor-Leste mós hanesan rikusoin naturál ida. Illa Ataúro, iha norte Díli nian, ho de’it estensaun 23 km no abitante menus hosi 10.000, sai hanesan destinu ida ne’ebé mergulladór internasionál sira buka.

Lokaliza iha Triángulu Korál, Ataúro ultrapasa mezmu rekorde hosi Raja Ampat iha Papua, no aprezenta biodiversidade tasi nian ne’ebé boot liu iha mundu.

Konservasaun Internasionál rejista ona espésie ikan oi-oin hamutuk 642 iha bee sira illa nian. Iha fatin balu, observa ona to’o espésie distintu hamutuk 314, inklui espésie sira ne’ebé raru no karik espésie foun sira ba siénsia.

Diversidade maka estraordináriu: iha média, kada fatin sanulu ne’ebé analizadu aprezenta espésie oioin hamutuk 253, sinál ida hosi riku-soin inkomparável hosi ahu-ruin sira Ataúro nian.

Peskizadór naran Mark Erdmann, neʼebé iha esperiénsia barak kona-ba Triángulu Korál, hatete: “Maski ami mergulha liu ona dala 10.000, maibé ami nunka hetan fatin neʼebé riku hanesan Ataúro.”

Rezultadu sira ne’e konfirma katak Timor-Leste la’ós de’it nasaun ho istória no korajen, maibé mós nasaun ho natureza úniku, ne’ebé nia riku-soin tasi nian nu’udar rekursu folin-boot ba turizmu, siénsia no konservasaun ambientál.

Dezenvolvimentu Tasi-ibun Díli nian

Governu Timor-Leste trasa ona planu ambisiozu ida ba dezenvolvimentu tasi-ibun Díli nian, ne’ebé sentra iha portu antigu sidade nian.

Projetu ne’e inklui konstrusaun Sentru Konvensaun modernu ida ho kapasidade ba ema 17.000, akompaña ho jardín urbanu ida ho naruk km 2, ne’ebé sei realiza ho apóiu husi Xina.

Área leste tomak portu nian hala’o dau-daun ona obra sira infraestrutura nian no embelezamentu nian, hodi transforma tasi-ibun ba vitrina ida modernidade nian no integrasaun urbana nian.

Estaleiru Navál no Formasaun Espesializada

Empreza boot ida hosi konstrusaun ró japoneza nian, Tsuneishi Shipbuilding, hahú ona prosedimentu sira ba instalasaun hosi estaleiru navál ida ne’ebé avansadu iha teknolojia iha mota Lacló nia ibun, iha Munisípiu Manatuto..

Projetu ne’e sei inklui infraestrutura komplementár, hanesan eskola, ospitál no unidade rezidensiál sira, hodi forma sentru dezenvolvimentu kompletu ida. Grupu timoroan dahuluk simu dau-daun ona formasaun espesializada iha Japaun, enkuantu sira seluk prepara hela iha Díli.

Bainhira funsiona tomak iha tinan 2027-2028, estaleiru ne’e sei emprega maizumenus traballadór na’in 4.000 no iha kapasidade atu konstrui ró 10 to’o 12 kada tinan, hodi permite Timor-Leste destaka iha merkadu internasionál kona-ba konstrusaun ró, reparasaun no manutensaun, hodi loke frente estratéjiku foun ida ba kresimentu ekonómiku.

Enerjia Renovável: Projetu Solár Fransa-Japonés

Konsórsiu ne’ebé forma hosi Itochu Corporation (Japaun) ho Électricité de France (EDF) manán, iha fulan-Novembru 2024, konkursu públiku ba instalasaun hosi projetu enerjia solár ida iha Laleia, Manatuto, ho investimentu privadu ida liu dólar amerikanu millaun 130.

Inisiativa ida-ne’e kombina enerjia solar ho armazenamentu bateria nian, hodi hamenus maka’as dependénsia ba diesel, hamenus kustu sira no promove tranzisaun sustentável ida ba enerjia renovável.

Projetu ne’e sei fornese EDTL, fornese enerjia ho kustu ki’ik ba estaleiru no infraestrutura estratéjiku sira seluk, hodi hatudu oinsá inovasaun no sustentabilidade la’o hamutuk ho dezenvolvimentu ekonómiku.

Mundu no Dezafiu Globál sira

Ita moris iha tempu instabilidade no inserteza. Aumentu iha krime transnasionál, tráfiku ema nian, arma no droga, krime sibernétiku no migrasaun dezordenadu sira dezafia orden internasionál.

Krize klimátika kona maka’as liu nasaun sira ne’ebé vulnerável, lori fenomenu sira ne’ebé estremu, inseguransa ai-han no lakon biodiversidade. ONU hasoru limitasaun rekursu, no sistema multilaterál bazeia ba Direitu Internasionál no kooperasaun entre Estadu sira iha ameasa nia laran.

Lisaun sira ne’ebé aprende iha tinan hirak nia laran indika katak presiza reforma estruturál sira, inklui habelar Konsellu Seguransa, hakotu podér vetu permanente no estabelese regra sira ne’ebé klaru ba eleisaun Sekretáriu-Jerál sira ho esperiénsia globál, koñesimentu kona-bá kultura oi-oin no kapasidade lideransa nian.

Reflesaun kona-bá Konflitu sira no Justisa Globál

Nu’udar sidadaun no líder, ha’u labele iha pódiu ida-ne’e sein fahe ha’u nia preokupasaun kle’an kona-ba situasaun mundu nian. Trajédia sira ne’ebé maka persiste iha Gaza, West Bank, Ukránia, Síria, Repúblika Demokrátika Kongo, Iémen, Sudaun no Myanmar maka xamada urjente ida ba konxiénsia umana. Sofrimentu husi ema millaun resin, liu-liu feto no labarik sira, ezije indignasaun, solidariedade no asaun husi ita hotu.

Iha Janeiru 2024, bainhira ko’alia ho Papa Francisco iha Roma, ha’u manifesta ha’u nia deziluzaun ho indiferensa no ipokrizia globál krime sira hasoru umanidade. Santu Padre hatán ho liafuan ne’ebé importante to’o ohin loron: “Maibé ita tenke kontinua luta ba dame.”

Amu-Papa Francisco nia vizita istórika mai Timor-Leste iha fulan-setembru 2024 sai hanesan marku emosionál no espirituál ida ba ita-nia povu. Ema rihun atus hitu selebra, reza, hananu no tanis. Iha aeroportu, Santo Padre kaer hau nia liman hodi dehan, “Kuidadu didi’ak povu furak ida ne’e.”

Jestu simples ida, maibé nakonu ho signifikadu, ne’ebé sei grava ba nafatin iha ita hotu nia memória, nu’udar símbolu fiar, esperansa no perseveransa ita-nia povu nian.

Iha dadér loron 21 fulan-Novembru tinan 2025, ha’u simu iha audiénsia hosi Sua Santidade Amu-Papa Leão XIV, iha Palásiu Apostóliku, iha Santa Sé. Delegasaun Prezidensiál ne’ebé kompostu hosi reprezentante sira hosi governu no sosiedade sivíl, inklui Tia doben Sofia (Vendedór Ai-Leba), símbolu povu Timor-Leste ne’ebé haraik-an no badinas.

Ama Sofia nia prezensa iha delegasaun simboliza konviksaun katak dezenvolvimentu no reprezentasaun tenke to’o iha sosiedade nia nível hotu-hotu, liu-liu lian sira ne’ebé haraik-an liu, feto no traballadór sira ne’ebé loroloron harí ita-nia nasaun.

Amu-Papa Leão XIV elojia inisiativa ida-ne’e, hodi fó hanoin katak justisa lolós no progresu umanu harí iha inkluzaun no kuidadu ba sira ne’ebé vulnerável liu. Ami simu ho onra aas liu hosi Guarda Suisa Pontifísia no Dignitáriu Aas sira Santa Sé nian.

Enkontru ne’e nakonu ho emosaun no signifikadu. Iha Bazílika São Pedro nia fuan, ami ko’alia kona-ba mundu ida ne’ebé namlele, kona-ba ema sira ne’ebé kiak liu no vulnerável liu, kona-bá labarik sira ne’ebé laiha edukasaun, bee-moos no seguransa ai-han.

Durante audiénsia, ha’u iha oportunidade atu atualiza Santu Padre kona-bá progresu sosiál no ekonómiku ita-nia rain nian, konsolidasaun demokrasia, hadi’a edukasaun, saúde no infraestrutura, no liu-liu kona-ba ita-nia adezaun istórika ba ASEAN, ne’ebé ho responsabilidade no konstrutiva integra ita iha paizajen rejionál Sudeste Aziátiku nian.

Kompatriota doben sira, hanesan ita sente emosionadu ho Papa Francisco nia vizita istórika mai Timor-Leste, ohin, ho audiénsia Sua Santidade Papa Leão XIV nian, ita hanoin hikas katak mundu haré hela ita, katak valór sira fiar nian, dame no solidariedade nian mak universál, no katak ita-nia misaun nu’udar nasaun mak kontinua harí ponte sira, inspira esperansa no hametin dignidade umana.

Espera katak loron ida-ne’e bele reafirma ita-nia kompromisu ba ita-nia povu nia liberdade, unidade, dezenvolvimentu no dignidade. Espera katak ita-nia Eroi sira-nia ezemplu bele inspira timoroan ida-idak atu kontribui, ho servisu no determinasaun, hodi harí Timor-Leste ida ne’ebé prósperu, modernu no respeitadu iha mundu.

Ba família sira ne’ebé sai nu’udar aliserse ba ita-nia sosiedade, ba komunidade lokál sira ne’ebé hametin ita-nia espíritu solidaridade nian, ba diáspora Timor-oan ne’ebé lori Timor-Leste nia naran hale’u fronteira sira, no ba ita-nia Povu tomak, ha’u husik hela mensajen unidade no esperansa nian: mai ita kontinua hamutuk, prezerva ita-nia identidade, promove ita-nia kultura no haré oportunidade sira ne’ebé asegura futuru jerasaun sira tuir mai.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!