Justisa no Krime

CAC Identifika Suspeitu Na’in-58 husi Totál Kazu Korupsaun 51

todayApril 13, 2026 408 5

Background
share close

Díli, 14 Abríl 2026 (RAFA,tl)—Komisaun Anti-Korupsaun (CAC, sigla portugés) identifika suspeitu na’in-58 husi  totál kazu korupsaun 51 dutante tinan 2025.

Notísia Relevante: PGR Nelson de Carvalho Hatun Despaixu Avoka Prosesu Inkéritu Hotu Ne’ebé Delega Ba CAC

Sumáriu azekutivu CAC  tinan 2025 ne’ebé Komisáriu CAC, Rui Pereira dos Santos, aprezenta iha Parlamentu Nasionál, Segunda (13/06/2026), haktuir iha área investigasaun kriminál, CAC simu denúnsia públika hamutuk 83 relasiona ho indísiu korupsaun.

Husi prosesu averiguasaun ne’ebé CAC realiza, informasaun balun hetan indísiu krime no kontinua prosesu auto-partisipasaun ba Ministériu Públiku hamutuk kazu 18.

Durante tinan 2025, CAC halo investigasaun ba kazu korupsaun hamutuk 51 ne’ebé delega husi Ministériu Públiku, tantu kazu pendente la konsege finaliza investigasaun tinan 2024 hamutuk 12 no kazu foun tinan 2025 hamutuk 39 no konsege finaliza relatóriu investigasaun ba kazu 27 ne’ebé submete ona ba Ministériu Públiku hodi kontinua prosesu legal.

Husi númeru kazu ne’ebé finaliza ona nia relatóriu finál, identifika suspeitu na’in-58 no sásin na’in-696, no iha kazu neen (6) mak rejulta prejuízu ba Estadu ho valór US$148,238.40.

Iha implementasaun Deklarasaun Rendimentu, Bens no Interese (DRBI) durante tinan 2025, CAC konsege rejista deklarasaun riku-soin ba ajente públiku sira hamutuk 10.972, aplika sansaun ba infratór sira hamutuk 2,398 ho totál valór koima US$303,628.38.

CAC mós halo verifikasaun ba deklarante sira ho prosesu formal hodi notifika deklarante na’in-170 hodi hadi’a sira nia deklarasaun no halo verifikasaun auditória ba deklarante na’in-44 nia deklarasaun.

Iha área monitorizasaun no inspesaun ba implementasaun rekursu Estadu, CAC halo inspesaun ba projetu infraestrutura públiku hamutuk 86 iha territóriu nasionál no  husi atividade ida-ne’e identifika projetu 25 ho problema tékniku no administrativu ne’ebé bele kria vulnerabilidade ba korrupsaun.

Komisáriu CAC, Rui Pereira dos Santos, aprofunda katak  projetu 15 ho indísiu krime korrupsaun ne’ebé CAC ekomenda ona ba servisu investigasaun kriminál hodi kontinua prosesu averiguasaun, iha ne’ebé kazu haat (4) mak tama ona ba faze inkéritu.

Rui Pereira haktuir ba membru Parlamentu Nasionál sira iha aprezentasaun relatóriu servisu CAC nian iha plenária PN ne’e katak esforsu sensibilizasaun no edukasaun Anti-Korupsaun kontinua sai parte importante iha estratejia prevensaun CAC nian.

Durante tinan 2025, CAC realiza atividade sensibilizasaun iha setór públiku, setór edukasionál no grupu kategoria sira iha munisípiu 9, ho totál partisipante hamutuk 7,923. Atividade sira ne’e foka ba hasa’e koñesimentu kona-bá impaktu korupsaun no enkoraja partisipasaun públiku iha esforsu prevensaun no denúnsia indísius krime korupsaun.

CAC kontinua hametin funsionamentu no dezenvolvimentu institusionál, liu-husi dezenvolvimentu planu estratéjiku foun (PECAC 2026–2030).

CAC mós konsege ezekuta nia orsamentu to’o US$1,724,698.11 (90%), dezenvolve nia sistema dijitalizasaun infraestruturamente atinji ona 65% no sistema informasaun 25%. Iha área parseria nian kontinua hametin koperasaun institusionál ho parseiru nasionál no internasionál sira.

Nia hateten rezultadu sira iha tinan 2025 hatudu katak CAC kontinua hala’o nia mandatu ho komitmentu atu hametin sistema prevensaun no investigasaun korupsaun. Maski hasoru dezafiu balun relasiona ho limitasaun rekursu no komplesidade kazu sira, CAC kontinua esforsu atu promove governasaun di’ak, transparánsia no integridade iha administrasaun públika.

Relatóriu anuál CAC 2025 ne’e sei sai nu’udár instrumentu responsabilidade institusionál nian no referénsia importante ba Governu, Parlamentu Nasionál, parseiru dezenvolvimentu, sosiedade sivíl no públiku atu hamutuk kontinua halo esforsu sira prevene no kombate korupsaun ba futuru Timor-Leste ne’ebé transparente, justu no responsável ba povu Timor nia moris di’ak.

Jornalista: Elio da Costa/Editór: Vito Salvadór  

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!