Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
DILI, RAFA.tl– Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) servisu hamutuk ho autoridade segura kompostu husi Polísia Sientifiku Investigasaun Kriminál (PCIC) ho Diresaun Servisu Investigasaun Kriminál (DSIK) Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) indentfika sirkulasaun moeda falsu sentavu 200 ho serie tinan 2017 sirkula ona iha teritóriu Nasionál.

Jerente Operasaun Moeda BCTL, António Espirito Santo, liu husi konferénsia imprensa iha edifisiu BCTL, Díli, Kuarta (04/03/2026), informa osan falsu ne’e posivelmente sirkula liu husi merkadu, loja, estasaun kombustivel, vendadór ambulante sira, jogus no fatin sira ema sosa no faan sasán.
BCTL ho autoridade Timor-Leste nian sira bolu atensaun no husu ba komunidade iha teritóriu nasionál atensaun didi’ak ba osan falsu sentavu 200 ho serie tinan 2017.
“Verifika ho atensaun osan sentavu 200 série 2017, bainhira halo transaksaun ruma (sosa no fa’an sasan). Se bainhira halo transaksaun ruma (sosa/faan) mak suspeita moeda sentavu 200 ne’e atu labele fó fila-fali osan ne’e ba sirkulasaun. Rai hela moeda ne’e no komunika kedas ba BCTL,” António Espirito Santo hateten.
Iha munisípiu sira no área rural, kazu hanesan bele mós relata ba PNTL, PCIC, autoridade lokal iha nivel aldeia ka suku.
Jerente Operasaun Moeda BCTL ne’e haktuir bainhira haré no deskonfia individu ruma lori osan sentavu 200 falsu ho montante boot favor hato’o kedas ba autoridade relevante hanesan PNTL ho PCIC.
Autentisidade osan sentavu 200 lolos/orijinál/jenuínu mak ho kualidade di’ak, mahar no figura neʼebé moos, ho marka tinan 2017, marka BCTL ho letra ki’ik, dezeñu foho ho karau iha natar laran. Letra REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE ho asentu iha Ú ho Á.
Husu ba komunidade, atu nafatin utiliza osan sentavu husi sentavu 10 to’o Sentavu 200 nafatin tau fiar ba autoridade kompetente sira no mós koopera hodi identifika no buka tuir kriminozu sira neébé responsabiliza ba aktus pruduz no sirkula osan 200 centavos falsu iha rai doben Timor-Leste.
Banku Sentrál sei foti medida adekuada haktuir kompeténsia ne’ebé lei fó hodi asegura nafatin sirkulasaun moeda offisiál (sentavu no notas Amerikanu) iha Timor-Leste.
Iha fatin hanesan, Xefe Operasaun iha Diresaun Servisu Investigasaun Kriminál, Superintendente Assistente Mouzinho Correia, hateten, prosesu ne’e foin halo iha Sesta foin dau-dauk ne’e pois simu keixa husi BCTL no prosesu hala’o iha kedas tempu ne’eba, kona-ba autor sei buka tuir.
“Elementu balun importante ne’ebé ita hetan ne’e osan iha parte karau nian elementus tolu mak ita identifika Primeiro husi karau nia matan ne’e osan falsu entau nia matan oinseluk maibé iha orijinál ne’e nia matan kabuar. Ida seluk iha asentu iha letra sira osan falsu asentu mihis maibe osan orizinal asentu mahar no mós ba nia superfise kasar liu duke orizinal,” Mouzinho Correia informa.
Husi sinais sira ne’e mak identifika katak osan ne’ebé aprejenta ne’e osan falsu, maibé kuandu haré didi’ak diferensa hahú husi nia kor de’it mós bele deteta katak ida ne’e osan falsu. Tanba ne’e, iha públiku mak ema ruma hetan osan sira hanesan ne’e domina iha sosiedade nia leet lalais informa ba parte seguransa sira besik hela hodi kontaktu ba diresaun nasional hodi halo intervensaun.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
BCTL Identifika Moeda Falsu Sentavu 200
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt