Noticias

Governu Esforsu Halo Akizasaun Blanku BI Hodi Atende Sidadaun Rihun 300-resin

todaySeptember 16, 2026 32 6

Background
share close

Díli, 16 Setembru 2026 (RAFA) — Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, hatete Governu kontinua halo esforsu atu halo akizasaun blanku Billete Identidade (BI), hodi garante nesesidade sidadaun rihun 300-reisin ne’ebé dadaun ne’e kontinua utiliza blanku provizoríu.

Ministru Sergio Hornai hatene bá Jornalista sira Kuarta-ne’e iha Palásiu Governu hateten katak, provizoriamente prosesu bele kontinua ho dokumentu ne’ebé disponivel agora, maibé Governu sei halo esforsu atu halo akizasaun tan, hodi kompleta nesesidade iha tinan ida-ne’e no tinan sira tuirmai.

“Provizoriu ita bele mantein la’o ho ida-ne’e, maibé halo nafatin akizasaun. La’ós de’it rihun 300-reisin ne’ebé maka uza, maibé sei uza dokumentu orijinál hotu-hotu. Governu halo esforsu nafatin atu halo akizasaun, para kompleta buat balu iha tinan ida-ne’e no bele hatan mós ba tinan seluk mai, to’o ema hotu-hotu uza dokumentu ida ne’ebé própriu bá BI ninian,” hatete Ministru Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai.

Ministru Justisa esplika katak problema kona-bá blanku BI tenke haree mós husi perspetiva orsamentu, tanba iha osan ne’ebé aloka ona ba fatin seluk, no planeamentu antes ne’ebé konsidera seidauk di’ak.

Governu presiza iha planeamentu klaru atu hatene ho presiza ema hira mak iha nesesidade atu uza blanku BI provizóri ka  surat tahan mutin hira mak ona remata ka mate, no hira mak presiza halo foun.

“Buat hirak ne’e tenke iha planeamentu integradu, liu-liu iha Diresaun Servisu Rejistu no Notariadu, para bainhira ita halo emisaun dokumentu, bele iha númeru ne’ebé maka iha,” nia afirma.

Membru Governu ne’e mós fó ezemplu katak prosesu halo BI agora seidauk kobre populasaun sidadaun Timorense tomak, no tuir dadus estatístika ne’ebé iha, 1.5 %, prosesu ne’e iha persentajen limitadu.

Nia subliña katak Governu presiza halo planu ba tinan lima oin-mai atu bele konklui prosesu emisaun BI, inklui determina kapasidade produsaun iha tinan ida-idak no nesesidade populasaun.

“Ita buka esforsu husi númeru populasaun ne’ebé maka iha, sei fó nesesáriu ita bele kober­tura ba ema sira ne’ebé uza blanku BI mutin. Ne’e mak ita halo esforsu hela,” nia  dehan.

Ministru Justisa informa téknikamente  fó ona orientasaun Potiltka bá Diresaun Servisu Rejistu Notariadu, atu haree ida-ne’e,  halo koordenasaun liña Miniteral, liu-liu ho Minitériu Finansas,  atu haree kona-bá Orsamentu, tanba períodu ida-ne’e, sai prioridade  bá iha Minitériu Justisa, oinsá maka bele fornese dokumentu bá sidadaun ho apropriadu.

Jornalista: Marcelino Tomae

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!