Justisa no Krime

VPU Rejista Kazu Violénsia Domestika 1.084 no Violasaun Seksuál 180

todaySeptember 1, 2026 67

Background
share close

Díli, 1 Setembru 2026 (RAFA)- Durante fulan-ualu (Janeiru-Agostu), Departamentu Apoiu Pesoal Vulneravel (VPU) Nasionál, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) rejista kazu violénsia domestika hamutuk 1.084 no kazu violasaun seksuál 180.

Kazu sira ne’e maioria vítima labarik Eskola Primária, tinan 9-10 no joven idade 25 ba leten ne’ebé hetan influénsia husi krime online.

“Rekapitulasaun bá dadus sira ne’ebé mak tama iha sistema investigasaun ninian husi fulan-Janeiru to’o  loron 31 fulan-Agostu ne’e, rejista ona kazu 1.084 violénsia domestika no kazu violasaun seksuál 180,” Xefe Seksaun Prevensaun, Sosializasaun no Sensibilizasaun VPU, Inspetór Xefe Polísia Ricardo da Costa  informa ba jornalista sira iha nia knaar fatin iha Komandu Jerál PNTL, Díli, Tersa-ne’e.

Inspetór Xefe ne’e preokupa tanba violasaun seksuál barak akontese ba labarik Eskola Primaria husi tinan 9-10, inklui Ensinu Sekundaria to’o Universidade no mós ba joven sira idade 25, tanba asesu livre ba telefone no internet.

“Agora dadaun ita Timor-Leste ne’e tama ona era teknolojia dijitál. Tanba ne’e mak krime sira barak mosu liuhosi online, ita mós hatene katak labarik barak mak utiliza ona telefone,” nia esplika.

Kazu violasaun seksuál 180, prosesa de’it 100. Kazu 80 seluk sei iha faze investigasaun tanba vítima no autór koñese malu liuhosi média sosiál no vítima balun la hatene autór nia identidade loloos.

Kazu violasaun seksuál no violénsia domestika husi munisípiu hotu-hotu ne’ebé durante VPU rejistu númeru aas liu  akontese iha Munisípiu Díli.

Xefe Seksaun Prevensaun, Sosializasaun no Sensibilizasaun VPU, hatutan labarik sira uza telefone la tuir regra normál. Telefoni tenke ba komunikasaun ho família, kolega no ba estudu. Maibé tanba laiha kontrola husi inan-aman, labarik sira tama ba “Scam online” ne’ebé lori ba violénsia.

VPU identifika katak aktu krime online hahú husi faze Grooming ne’e ema boot uza termu oin-oin atu konversa ho labarik no dada sira nia hanoin sai familiar. Depois mosu sexting komesa haruka mensajen, imajen ka vídeo seksuál ba malu.

Husi dokumentu sira-ne’e, autór utiliza hodi ameasa ka influénsia labarik feto atu públika iha média sosiál.

Faze ikus mak ‘Cyberbullying’ “Kuandu labarik la iha komunikasaun di’ak, tama iha faze Cyberbullyng ne’e komesa ameasa públika sai dokumentu labarik feto kona-ba mensajen sex nian nune’e hamonu dignidade feto no nia família.

Ho situasaun sira ne’e, VPU iha programa “Vizita Eskola” hodi fó sensibilizasaun ba estudante sira kona-ba utilizasaun telefone ne’ebé seguru.

“Ita preokupa loos alin sira ki’ik-oan, tanba ne’e mak VPU  iha programa ida dehan katak ‘Vizita Eskola’ katak atu fó hatene estudante sira  utiliza telefone tuir nia regra, tanba benefisiu husi telefone ne’e mós iha, ninia des-vantajen mós iha, entaun ita esplika kada eskola sira bele hatene,” Inspetór Xefe Polísia ne’e haktuir.

VPU esforsu ona liuhosi vizita eskola no hato’o informasaun liuhosi média, maibé kazu Scam online ba labarik no kazu volénsia domestika nafatin sa’e.

Husi total kazu violénsia Domestika 1.084, VPU prosesa hotu ona ba Ministériu Públiku tanba fasil atu identifika.

VPU rekomenda ba públiku atu kuidadu bainhira utiliza telefone. Direitu maibé tenke lee dala barak mensajen ne’e, merese públika ka haruka ba ema, tanba iha mensajen balun ofenda ema bele hato’o keixa.

Nune’e mós husu ba inan-aman atu kontrola oan sira nia asesu ba vídeo at iha média sosiál. Ba vítima sira, se hetan ameasa iha média sosiál tenke hato’o keixa kedas ba PNTL no halo “screenshot” ba prova ameasa ne’e hodi fasilita investigasaun.

Jornalista: Juvinal Cabral dos Santos

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!