Destaque

INDMO Sei Organiza Kompetisaun Nasionál no Internasionál Amigável Ba Abilidade Timor-Leste

todayJune 29, 2026 89 4

Background
share close

Díli, 29 Juñu 2026 (RAFA.TL)- Institutu Nasionál Dezenvolvimentu Mão-de-Obra, Institutu Públiku (NDMO, I.P.) sei organiza Kompetisaun Nasionál Abilidade ba dala-sia no Kompetisaun Internasionál Amigável ba Abilidade Timor-Leste ba dala-rua hodi promove eselénsia iha formasaun téknika no profisionál atu prepara Timor-Leste ba futuru.

Kompetisaun Nasionál no Internasionál Amigável ba Abilidade Timor-Leste ba tinan ida ne’e ho tema “Domina Kompeténsia, Hari’i Futuru” (Mastering Skills, Building the Future) ne´ebé sei hala’o husi loron 07 to’o  loron 09 fulan-Julu 2026.

Eventu ida-ne’e sei konta ho prezensa Vise-Primeiru- Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, nune’e mós Ministra Edukasaun no Formasaun Profisionál husi Vanuatu, Simil Johnson Youse, Chief Executive Officer WorldSkills Asia, Fahar Al Suwaidi, no reprezentante nasionál no internasionál sira ne’ebé liga ba formasaun profisionál, sertifikasaun, indústria, kooperasaun rejionál no dezenvolvimentu kompeténsia.

Realizasaun ba edisaun ida-ne’e sei konta ho apoiu institusionál husi Gabinete Vise-Primeiru- Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, nune’e mós husi parseiru dezenvolvimentu, empreza nasionál no internasionál. sentru tormasaun profisionál no parseiru públiku no privadu s1ra seluk.

Kompetisaun tinan ida-ne’e sei halibur partisipante nasionál no delegadu internasionál sira, ne’ebé envolve nasaun partisipante ualu, inklui Timor-Leste, nasaun sira husi Pasífiku no nasaun parseiru husi Sudeste Aziátiku, ne’ebé rejista ona sira-nia kompetidór no peritu/juri sira.

Entre nasaun Pasífiku sira mak Fiji, Nauru, Papua-Nova Guiné, Samoa, Tonga no Vanuatu, enquanto nasaun parseiru husi Sudeste Aziátiku mak Indonézia no Malázia.

Edisaun ida-ne’e mós sei konta ho partisipasaun delegadu husi Ilhas Salomão no Tuvalu hanesan nasaun observadór. No Edisaun 2026 sei hala’o iha kategoria profisionál haat, mak hanesan, Instalasaun Elétrika (Electrical Installation), Tein (Cooking), Servisu Restaurante (Restaurant Service) no Soldadura (Welding).

Kompetisaun sira sei hala’o iha sentru formasaun profisionál sira iha Dili – Centro Frormação Dom Bsoco Comoro (kategoria a, b no c) no Likisá – CNEFP Tibar (kategoria d), hodi haforsa ligasaun entre formasaun téknika, padraun kompeténsia, instituisaun formasaun, peritu, empregadór no parseiru internasionál sira.

“Objetivu prinsipál husi eventu ida-ne’e mak, promove eselénsia iha formasaun téknika no profisionál, valoriza kompeténsia juventude no traballadór timoroan sira, aproxima sentru formasaun profisionál sira ba nesesidade reál merkadu traballu,”  Diretora Ezekutiva INDIMO, Isabel Fernandes de Lemia, informa iha konferénsia imprensa, Segunda (29/06/2026).

Kompetisaun ne’e mós promove enkontru bilaterál no parseira estratéjika entre instituisaun, empreza no sentru formasaun sira, haforsa diálogu kona-ba rekoñesimentu kualifikasaun, sertifikasaun no mobilidade laborál, prepara Timor-Leste atu partisipa ativamente liután iha plataforma internasional sira, inklui WorldSkills Asia, enkoraja inovasaun, dixiplina, profesionalizmu no kualidade iha sistema nasional kompetensia; promove oportunidade aprendizajen, interkambiu tekniku no rekoñesimentu internasional.

Diretora ne´e hatutan, desde 2014, Kompetisaun Nasionál Abilidade dezenvolve ona iha Timor-Leste ho apoiu husi parseiru dezenvolvimentu sira, inklui Banku Aziátiku Dezenvolvimentu – ADB, hodi kontribui ba promosaun formasaun profisionál ne’ebé bazeia ba kompeténsia no ba hadi’a kualidade sentru formasaun sira. Iha 2021, introdús edisaun espesiál ida, ne’ebé realiza iha munisípiu oioin, inklui Baukau, Covalima, Díli no Likisá, hodi kobre setór kompeténsia profisionál oioin. Iha 2023, Timor-Leste introdús dimensaun internasionál foun liuhusi kompetisaun amigável internasionál primeiru, ho partisipasaun husi Timor-Leste, Austrália no Indonézia, no ho Xina no Malázia hanesan observadór.

Nia afirma ba baihira kompetetór sira sai vensedór ba iha kompetisaun ne’e parte komisaun organizadora sei prepara prémiu hanesan medalla hodi oferese ba manan na’in sira tuir kapasidade partisipante sira nian.

“Ba sira  manán na’in ami prepara tia ona medalla ba sira , normalmente iha kompetisaun saída deit ita prepara ona medalla atu fó, tinan  uluk ami prepara fó hanesan insentivu ba sira maibé tinan ida ne’e ita hatoman sira kaer medalla para tau iha ne’eba hanesan lembransa ida ne’ebé hatudu katak rezultadu kompetensia ne’ebé sira hatudu  iha plataforma ida  ne’e.” nia argumenta.

Isabel Fernandes de Lima subliña katak kontinuasaun ba inisiativa ida-ne’e iha 2026 hatudu kompromisu Governu Timor-Leste, liuhusi INDMO, I.P., atu konsolida sistema nasionál formasaun profisionál, promove talentu juventude timoroan no haforsa kooperasaun ho nasaun Pasífiku sira, ASEAN no WorldSkills Asia.

Realizasaun Kompetisaun Nasional Abilidade ba dala-sia no Kompetisaun Internasional Amigavel ba Abilidade Timor-Leste ba dala-rua reprezenta pasu importante ida atu haforsa imajen Timor-Leste hanesan nasaun ne`ebe komprometidu ho dezenvolvimentu kapital umanu, formasaun profisional ho kualidade no konstrusaun ekonomia ne’ebe produtiva, inkluziva no kompetitiva liutan

Komisaun Organizador estima katak sei iha partisipasaun husi delegadu internasionál na’ in 60, kompetidór na’in 36, nasionál na’in 22 no internasionál na’in 14, peritu/júri na’ in 41, nasionál na’in 23 no internasional na’in 15, no vizitante nasionál no internasionál 1.000 resin durante loron sira eventu nian.

Jornalista: David Gonçalves/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!