Noticias

Governu Anula Rejistu Kombatente Viríssimo Dias Qunitas Ne’ebé Akuzadu Envolve iha Masakre Muapitine 1983

todayApril 30, 2026 37

Background
share close

Díli, 30 Abríl 2026 (RAFA.tl) – Governu liuhusi MInistériu Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál (MACLN, sigla portugés) deside ona kansela rejistu Veríssimo Dias Quintas hanesan Mártir Libertasaun Nasionál.

Veríssimo Dias Quintas nia naran sei eziste iha baze dadus veteranu nian.

Ho desizaun ida ne’e, nia lakon hotu onra, direitu no benefísiu sira ne’ebé antes nia hetan. Medida ne’e foti tuir akuzasaun katak nia envolve hanesan koautor iha masakre  Suku Muapitine, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautem, iha loron 08 fulan-Dezembru tinan 1983.

Desizaun ne’e mai ho  iha despaixu ofisiál hosi Ministru Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro, ne’ebé asina iha loron 17 fulan-Abríl. Iha dokumentu ne’e hatete katak, bazeia ba prova sira ne’ebé forte no kredível, Veríssimo envolve iha Masakre Muapitini ne’ebé akontese iha 08 fulan-Dezembru 1983.

Despaixu ne’e determina katak rejistu nia naran iha baze dadus kombatente tenke kansela, nia estatutu hanesan Kombatente Libertasaun Nasionál tenke hasai ho Onra no benefísiu sira hotu tenke hasai.

Iha loron 30 fulan-Abríl, iha sistema (baze dadus) ne’ebé rai naran kombatente sira nian, naran Veríssimo Dias Quintas sei eziste hela, ho númeru rejistu espesífiku ida mak MFAA02888.

Dadus sira hatudu katak Veríssimo moris iha 01 fulan-Fevereiru tinan 1935 no mate iha loron 27 fulan-Agostu tinan 1999, alegadamente “hosi inimigu”, loron tolu molok referendu independénsia.

Nia husi Lautem, ho klasifikasaun Grau 2, no tempu luta tinan tolu. Nia mós hetan medalha Ordem FALINTIL, no nia família kontinua simu pensaun sobrevivénsia.

Iha dadus rejistu kombatente nian mós hatudu katak nia ativista Grau 3 iha Frente Armada/Kuadru Sivíl  (FA/QC) entre  tinan 1975 to’o tinan 1978, membru Conselho Nacional da Resisténcia Timorense (CNRT) no Frente Klandestina entre tinan 1998 to’o tinan 1999.

Investigasaun no Akuzasaun

Kazu ne’e hahú hosi reklamasaun husi komunidade no família vítima sira. Tuir mai, autoridade sira halo investigasaun ho lider sira iha estrutura rezisténsia iha nível rejionál no munisipál.

Rezultadu Hatudu Katak Veríssimo mate duni iha inimigu sira nia liman iha 1999, maibé antes ne’e, nia mós envolve iha Masakre Muapitini hanesan koautor

Bazeia ba Lei nº 3/2024, ne’ebé dehan katak ema ne’ebé kolabora voluntariamente ho inimigu kontra libertasaun nasionál, labele hetan rekoñesimentu hanesan kombatente.

Masakre iha Suku Muapitini akontese iha loron 08 fulan-Dezembru tinan 1983, durante okupasaun indonézia. Iha tempu ne’e, ema na’in lima mate, no kazu ne’e envolve militár Indonéziu ho ajuda hosi lider lokal pró-integrasaun sira.

Polémika Kona-bá Livru

Kazu ne’e sai boot liu iha fulan-Outubru tinan 2025, bainhira oan mane Veríssimo, Sérgio Dias Quintas, publika, livru: Raja Veríssimo Dias Quintas: Saya Mati Untuk Kemerdekaan.

Associação Iralalar konfirma katak informasaun kona-bá ema sira ne’ebé diretamente oho ne’e loos. Iha laran, iha mos Liurai Veríssimo Dias Quintas, ne’ebé alegadamente mak oho Alberto dos Santos.

Família vítima sira no Asosiasaun akuza katak livru  ne’e  kontmepla istória ne’ebé la loos kona-bá kontestu masakre, fó responsabilidade sala ba ema sira, uza (plágio) kontéudu hosi arkivu ASIR, no mós hatudu informasaun sensível kona-bá vítima sira, inklui istória violénsia seksual.

Iha konferénsia imprensa, autor livru nian admite katak nia aman envolve iha masakre ne’e. Maibé, nia husu atu ema hotu komprende motivu sira ne’ebé akontese iha tempu ne’ebá, tuir kontestu istória.

Polémika kona-bá livru ne’e mak sai fatór importante ne’ebé lori família vítima sira atu halo keixa ofisiál ba Governu, liu hosi Ministériu kompetente, ne’ebé ikus mai hamosu desizaun ne’e.

Desizaun hosi MACLN sei bele kontesta (halo rekursu) tuir lei. Ministériu mós prepara ona atu fó notifikasaun ba parte hotu-hotu ne’ebé iha interese, inklui família no autoridade lokal, atu sira bele uza sira-nia direitu.

Jornalista: João Carlos/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!