Noticias

ETO Hahú Konstrusaun Fabrika Lima Iha Parque Industrial Foun Manatuto

todayMarch 27, 2026 1062 6 4

Background
share close

DÍLI, RAFA.tl– Kompañia Nasionál Esperança Timor Oan, Lda (ETO), sei halo serimónia  hatuur  fatuk-inan (lansamentu primeira pedra) ba Parque Industrial foun iha Manatuto, ne’ebé sei integra unidade fabril lima no prevé kria postu servisu atus ba atus durante faze konstrusaun no operasaun projetu.

“Ida-ne’e mak projetu ho dimensaun boot no hanesan inisiativa industria boot liu iha nasaun. Investimentu ida-ne’e sei kria empregu no hamenus Timor-Leste nia dependénsia ba importasaun,” Diretór Ezekutivu ETO, Nilton Telmo Gusmão dos Santos, hateten ba Rafa.tl.

Projetu ne’e reprezenta investimentu entre miliaun 13 to’o 15 dolar amerikanu. Durante faze konstrusaun, estimasaun hatudu katak sei kria entre 150 to’o 200 postu servisu, ho previzaun atu remata iha Agostu tinan oin.

Iha faze operasaun fabrika sira, prevé kria entre 600 to’o 700 empregu diretu no besik 1.300 empregu indiretu.

“Projetu ne’e konfirma kompromisu ETO atu fortalese setór privadu, diversifika ekonomia no aumenta kriasaun empregu iha nasaun,” Nilton hatete tan.

Projetu ne’ebé ETO promove ne’e ho apoiu Autoridade Munisipál Manatuto, inklui instalasaun unidade industrial lima, hanesan fabrika produsaun kaixa no fabrika estrutura metáliku H-Beam.

Iha parque industrial ne’e sei harí mós fabrika prosesamentu sardina enlatada, matadouro no industria prosesamentu na’an, no fabrika benefisiamentu háre.

Serimónia lansamentu ne’e sei realiza iha zona industrial Beadi, Aldeia Carlilo, Suku Aiteas, Postu Administrativu Manatuto, entre tuku 09:00 to’o 14:00 iha Segunda-feira, loron 30 Marsu, ho prezensa Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.

Tuir informasaun husi ETO, objetivu sentrál projetu ne’e mak atu “hamenus dependénsia ba bens importadu husi Indonézia, Tailândia, Vietname no Xina, no iha tempu hanesan kria oportunidade empregu diretu no indiretu ba timoroan sira, no motiva agrikultór, peskadór no emprezáriu lokal atu aumenta produtividade no investe iha setor”.

Fabrika sardinha enlatada konsidera hanesan kontribuisaun direta ba Programa Merenda Eskolar, tanba ikan riku iha nutriente importante hanesan Omega-3 no Vitamina B12. Enkuantu ne’e, fabrika estrutura metáliku H-Beam iha objetivu atu suporta dezenvolvimentu infraestrutura no kria oportunidade formasaun téknika ba jovem sira.

Matadouro sei implementa sistema prosesamentu modernu ne’ebé garante produtu na’an seguru no saudável, ho kontrolu kualidade rigorozu.

Fabrika benefisiamentu háre sei fortalese autosufisiénsia alimentar no ekonomia rural, ho garantia merkadu ba agrikultór sira. Enkuantu fabrika caixa sei apoia industria lokal no kontribui ba redusaun kustu importasaun.

Hanesan grupu emprezarial Timoroan ho kapital nasional boot liu, ETO harí iha tinan 2000, depois independénsia, ho vizaun atu sai parseiru estratéjiku governu iha dezenvolvimentu integradu no sustentável.

Eskolla Manatuto hanesan lokalizasaun parque industrial ne’e hola parte husi estratéjia nasional atu promove desentralizasaun industrial no prepara Timor-Leste ba integrasaun kompleta iha ASEAN.

“Hanesan membru foun ASEAN, Timor-Leste presiza prepara-an atu konkore ho nasaun membru seluk iha setor industrial oin-oin,” tuir aprezentasaun projetu.

Parque Industrial Manatuto konsidera hanesan resposta konkretu husi ETO ba dezafiu ida-ne’e, ho foku iha diversifikasaun produsaun no kriasaun rede kooperasaun atu permite timoroan sira partisipa iha prosesu dezenvolvimentu integradu no sustentável.

Durante serimónia lansa projetu, sei iha móss debate interativu kona-bá papel industria iha dezenvolvimentu nasaun, ho partisipasaun husi reprezentante Banku Mundiál David Freedman, Prezidente Câmara de Comércio e Indústria Timor-Leste Jorge Araújo Serrano, Diretór Ezekutivu TradeInvest Timor-Leste Arcanjo da Silva, no membru governu sira hanesan Ministru Justisa Sérgio Hornai no Ministru Komérsiu no Industria Filipus Nino Pereira.

Reportajen Ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!