Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
ETO ho ANP no konsultór téknika estudu meiu ambiente, realiza konsultasaun públiku ho autoridade lokál no komunidade sira kona-bá projetu armazenamentu kombustível, armazenamentu gas no projetu konstrusaun jetty ETO nian iha Aldeia Mota Ikun, Suku Mota Ulun, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, Sábadu (24/01/2026). Imajen/Rafa.tl
DILI, RAFA.tl– Empreza nasionál Grupu Esperansa Timor Oan (ETO) ho Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) no konsultór téknika estudu meiu ambiente, Sábadu (24/01/2026), realiza konsultasaun públiku ho autporidade lokál no komunidade sira kona-bá projetu armazenamentu kombustível, armazenamentu Gas no projetu konstrusaun jetty ETO nian iha Aldeia Mota Ikun, Suku Mota Ulun, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça.

Grupu ETO utiliza no arenda rai mamuk ne’ebé pertense ba Estadu ho medida rai nia luan hamutuk 32.100 M2, ho inisiativa atu dezenvolve área refere, kria kampu servisu no mós harí investimentu hanesan investór lokál hodi partisipa iha dezenvolvimentu nasionál.
Dezenvolvimentu projetu no futuru operasaun husi terminál armazenamentu kombustível no armazenamentu LPG no Dezenvolvimentu Pontikais (Jetty) sei opera husi kompañia Esperança Timor Oan (ETO) Lda (Sucursal). Tanki armazenamentu kombustível rua ho kapasidade kada tanki hamutuk 3000 KL (ba Gazolina ho Gazoel), ba kada tanki no armazenamentu LPG rua ho kapasidade 300 MT ba kada tanki no Dezenvolvimentu Pontikais (Jetty) ho kapasidade 20,000 DWT ne’e rasik sei okupa terenu ho medida 32.100 m2.
Reprezentante Grupu ETO, Jacinto Noronha, hateten atividade konsultasaun públiku ne’e, hakarak atu partilla informasaun hodi rona komunidade sira nia entujiazmu ba projetu investimentu ne’ebé mak sei halo iha sira nia suku. Empreza ETO hanesan empreza ida ne’ebé sempre hadi’a nia aan, desde iha tinan 2022 halo kedas re-investimentu ba iha atividade ninian, la’ós de’it iha área petrolíferu ne’ebé mak mina nian, maibé diversifika nia atividade iha área barak.
“Investimentu ne’ebé mak empreza ETO atu halo ho invargaduras ho nia gama ne’e boot, tanba ne’e sei absolve maun de obra balun iha ita-boot sira-nia suku ba iha inísiu konstrusaun, maibé la’ós hotu-hotu iha númeru balun ne’ebé empreza sei absolve,” Jacinto Noronha hateten.
Downstream Enviromental Manager, José Figueredo dehan, atividade hotu-hotu atu halo tenke iha lisensamentu husi ambientál tanba lei hatúr ona iha konstituisaun, karik ida ne’ebé mak iha risku boot liu sei halo estudu, kona-bá impaktu ambiental ne’e husi tékniku sira ho kompañia hamutuk hodi halo mitigasaun ba diskusaun ida ne’e. Tanba ne’e tékniku sira iha ne’e oinsá mak halo dezeñu hodi minimiza tiha risku sira ne’e atu mina labele nakfakar no ahi labele han, nune’e buat sira ne’e labele akontese.
“Nu’udár autoridade reguladór agradese ba kompañia ETO ne’ebé mak hakarak tebes atu investe iha ne’e, tanba iha tinan rua no tolu liu ba ita laiha mina, tanba iha problema tékniku balun ne’ebé mak mai, maibé ita nia kompañia rua mak halo hela operasaun Pinza ho ETO hodi garantia nafatin seguransa enerjia iha ita nia rai laran. Karik ida ne’e mak la’o tan, ita nia seguransa enerjia ida ne’e garantia, tanba ne’e ita mai hodi suporta kompañia ida ne’ebé mak mai ho ninia fundu rasik hodi halo armazenamentu kombustível,” José Figueredo hateten.
Iha fatin hanesan Environmental Consultan, Herculano Ivo Lopes Granadeiro informa, objetivu mai konsultasaun públiku ne’e atu fahe informasaun no halo aprosimasaun ba komunidade sira, saida mak impaktu ambientál, relasiona ho armazenamentu kombustível ne’ebé sei harí iha Kaitehu.
“Ami garantia katak investimentu ida ne’e sei lori no valoriza rekursu umanu ne’ebé mak iha aldeia no suku ida ne’e, hodi kapasita ita nia ema iha ne’e, no ami prontu apóiu nafatin ita boot sira hodi rona preokupasaun sira hotu,” Herculano Ivo Lopes Granadeiro hateten.
Iha sorin seluk, Xefe Suku Mota-Ulun, Francisco Soares, husu ba kompañia ETO mai investe karik, servisu hamutuk ho autoridade lokál sira hodi fó netik servisu ruma ba joven sira iha suku ne’e.
“Karik aban bain-rua kompañia ETO mai loke konstrusaun públiku ba projetu armazenamentu kombustível iha ne’e, presiza ema ruma karik, favor ida halo kontaktu mós ho autoridade sira, hodi delega ema ruma ba servisu iha fatin ne’e, nune’e labele kria problema,” Xefe Suku Mota-Ulun, Francisco Soares propoin.
Reprezentante joven Suku Mota Ulun, Nazário Varela, apresia ezisténsia ETO nian, tanba bele hamenus dezempregu iha fatin ida ne’e, tanba ne’e nia parte rekomenda kompañia hodi fó prioridade primeiru ba suku mota ulun nia oan mak servisu iha fatin ida ne’e, no kona-bá rekrutamentu, ami sujere ba ita boot sira hodi halo kontaktu ho sefi suku no aldeia, tanba sira mak hatene liu joven sira ne’ebe mak dezempregu no empregu, hodi hili ema ne’ebé merese servisu iha ne’ebá.
“Ami rekomenda ba ETO, agradese tanba Timor oan bele mai tama iha ne’e, karik aban bainrua buat ruma ne’ebe ami presiza husi joven sira, alende husi parte kultura, estadu no relijiaun nian, ETO mos bele tulun ami,” Nazário Varela tenik.
Suku Mota-Ulun, iha aldeia hamutuk tolu, kompostu husi Aldeia Mota Ikun, Klaso no Mau-lutu.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt