Destaque

Sentru Akademia Futeból Becora Nakloke Ba Labarik Sira Ne’ebé Hakarak Sai Jogadór Profisionál

todayJanuary 21, 2026 68

Background
share close

DILI, RAFA.tl – Sentru Akademia Futeból Becora sai hanesan sentru ba dezenvolvimentu talentu futebolista Timoroan sira nian ba futuru, tanba ne’e, sentru ne’e nakloke ba labarik sira ne’ebé iha talentu hakarak sai jogadór profesionál futeból iha futuru.

Labarik feto sira partisipa treinamentu futeból iha Sentru Akademia Becora. Imajen/Rafa.tl

Treinadór Juvenil Sentru Akademia Becora, Efren Jerónimo ba Rafa.tl iha Kampu Sentru Akademia Futeból Becora, Tersa (21/01/2026), hatete, sentru treinamentu Akadémika Futeból Becora nakloke ba labarik Timoroan hotu ne’ebé iha mehi hakarak sai jogadór profesionál iha futuru.

Treinadór ne’e  informa ba labarik sira ne’ebé idade hahú husi tinan 9 to’o tinan 10, ne’ebé iha vontade no mehi hakarak sai jogadór  bele ba hahú treinamentu husi sentru Juvenil Lecidere, hafoin ne’e sei halo selesaun hodi kontinua ba sentru Akademia Futeból Becora.

“Ha’u hanoin Akadémika Becora ne’e nia rekizitu mak hanesan, ami iha fatin treinu ne’ebé rua, ida iha Lecidere, kualker ema ne’ebé mak hanoin atu sai jogadór nia bele mai tuir selesaun, nia kritéria mak ita tenke ba treinu lai iha Lecidere depois ita haré nia kapasidade ne’ebé iha, mak ita bele muda nia mai iha Becora. Depois sira mós tenke iha idade ne’ebé ho tinan  9 no tinan 10 tanba ita labele foti boot liu, kadavez ita mai hanorin fali nia kapasidade ne’e han tempu los. Nia tama primeiru la presiza rejistu, nia tama lai, depois nia tama iha Becora mak ita foin halo rejistrasaun, no ita halo hanesan sira nia biodata ida katak, jogadór ne’e sai husi akadémiku ida ne’e duni,” Treinadór Efren Jerónimo esplika.

Treinadór ne’e hatutan, ekipa Sentru Akadémika Futeból Becora mós antes ne’e  partisipa ona  kompetisaun balu iha rai-li’ur  no tuir planu  fulan-Agustu,  tinan ne’e, partisipa kompetisaun jogu iha Korea.

“Ami iha ekipa ida ne’ebé ba partisipa ona jogu iha Korea-súl dala rua, no tinan ida-ne’e mós sei ba partisipa jogu iha korea-sul iha fulan Agustu nia laran, ba partisipa kompetisaun ita bele dehan nível akadémiku, la’os ita de’it, iha ne’ebá, iha Tailándia, Indonésia, iha klubu barak husi Akademia sira ba labarik nian husi tinan 12 to 13.  Agora dau-daun ami hetan apóiu husi governu liu husi SEJD, apóiu mak hanesan agora dau-daun kampu ne’ebé ami utiliza, kona-bá orsamentu bainhira labarik sira ba tuir kompetisaun ruma mak ita foin husu orsamentu, para labarik sira ba tuir kompetisaun iha liur,” Nia hateten.

Jogadór Juvinil, Marco Ivander Guterres, kontenti  no iha esperansa hakarak sai jogadór di’ak iha futuru hodi kontribui ba nasaun.

“Ha’u hakarak mai treinu para halo tuir ha’u nia talentu ne’ebé iha, ne’e mak ha’u mai treinu iha ne’e, ha’u  mos hakarak sai jogadór Profesionál hodi kontribui ba nasaun,” Marco Ivander Guterres hatutan.

Iha fatin hanesan, jogadora Clara Nunes Soares hatete, sente kontente tanba bele treinu iha Sentru Becora no iha kolega barak.

“Ha’u sente kontente bainhira mai treinu, tanba kolega barak, ha’u mos hakarak mai treinu tanba hakarak sai jogadór no hakarak mos sai jogadór di’ak no ha’u mos hakarak ba joga iha rai liur,” Clara Nunes Soares tenik.

Treinadór sira iha Sentru Akademia Futeból Becora husu ba labarik sira ne’ebé hakarak sai jogadór di’ak iha futuru, hahú agora hola parte iha treinamentu ne’e,  atu nune’e iha futuru bele sai fini di’ak ba selesaun Nasionál Timor-Leste, tanba sentru refere antes ne’e mos produs ona jogadór Timor oan balu ne’ebé dau-daun ne’e sai famouzu hanesan Galy Freitas, Mouzinho, João Pedro no seluk tan.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!