Noticias

Governu TL ho ADB Asina Akordu Empréstimu no Subvensaun Projetu Estrada Iliomar no Ponte entre Baucau ba Lautém

todayDecember 15, 2025 208 4

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Governu Timor-Leste ho Asian Development Bank (ADB), Segunda (15/12/2025), iha Auditóriu Ministériu Finansas, Dili, asina akordu empréstimu no subvensaun kona-bá projetu Estrada iha Postu-Administrativu Iliomar no Ponte sira entre Munisípiu Baucau ba Lautém.

Serimónia asinatura Memorandum Entendimentu (MoU) ne’e husi parte Governu Timor-Leste reprezenta husi Ministra Finansas, Santina Freitas Viegas Cardoso no ADB reprezenta husi Diretora Estefânia Dina.

Ministra Finansas Santina Freitas Viegas Cardoso iha nia diskursu, esplika nota intendimentu ida-ne’e marka tan pasu signifikativu ida hodi mantein liután konetividade nasionál nian, liu-liu ba konstrusaun estrada husi Munisípiu Lautém ba Postu-Administrativu Iliomar ne’ebé ho naruk kuaze  kilometru 42.

Nia afirma, projetu konstrusaun estrada ne’e atu fó importánsia ba komunidade sira ne’ebé sei hetan benefísiu diretamente husi projetu ida-ne’e, tanba Munisípiu Lautém mós hola parte koridór boot entre Leste liga ba Kosta-Súl, husi Lospalos ba to’o Viqueque hodi kompleta vizaun boot governu nian ba rede estrada nasionál haleu teritóriu nasionál.

Ho prezensa Prezidente Autoridade Munisípiu no Autoridade Postu-Administrativu sira iha Lautem, hein katak projetu ida ne’e bele asegura ho susesu no sei la’o tuir durasaun projetu ne’ebé maka tau ona iha planu.

Empréstimu no subvensaun ida-ne’e bele hametin liután rejiliénsia komunidade nian no apóiu ida-ne’e sei fó kbiit ba komunidade sira atu adapta liután ba dezafiu klimátika hodi hametin dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste.

“Ho esperansa katak bainhira projetu ne’e remata bele fasilita viajen ne’ebé seguru liu, asesu ba merkadu no fornese mós oportunidade foun ba komunidade sira iha atividade ekonomia,” Ministra Santina Freitas Viegas Cardoso hateten.

Ministra Finansas informa katak, subvensaun husi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku ne’ebé maka iha ho totál US$3.000,000.00, akompaña ho empréstimu US$75,000,000.00 hodi bele asegura apóiu tékniku no servisu seluk ne’ebé iha hodi mantein rejiliénsia komunidade nia.

Iha fatin hanesan Diretora ADB Estefânia Dina iha diskursu hatete, subvensaun ida-ne’e rasik husi ADB nia programa parseria rejiliénsia komunidade nian ne’ebé finansia husi ajénsia Fransa ba Dezenvolvimentu, Governu Irlanda, Fundu Klima Verde, Fundu Dezenvolvimentu Nórdiku ho Governu Reinu Unidu, atu ajuda suku sira iha koredór estrada nia ne’ebé maka vulnerável ba klima estremu.

“Ita formaliza finansiamentu millaun US$78, kompostu husi millaun US$75 ne’e empréstimu no US$3,000,000.00 ne’e subvensaun husi ADB. Apóiu ida-ne’e hanesan kompromisu atu la’ós de’it fasilita konetividade, maibé oinsá salva guarda komunidade sira ba infraestrutura reziliente,” Diretora ADB Estefânia Dina hateten.

Projetu ida-ne’e hadi’a estrada ho distánsia kilometru 42 entre Lospalos ba Iliomar, konstrui ponte boot tolu, mak hanesan ponte Seiçal (Baucau), Pponte Boruwai no ponte Malai Lara no prepara dezeñu detallu ba ponte adisionál entre Koridór Baucau no Lautém.

Iha fatin hanesan Ministru Obras Públika (MOP), Samuel Marçal ba jornalista sira hatete, reabilitasaun ida-ne’e foin maka asina akordu empréstimu finanseiru no hein nafatin prosesu sira no espera katak bele aselera no sei hahú projetu ida ne’e iha Janeiru tinan 2026.

“Ita foin asina akordu kona-bá empréstimu osan ninian, ita iha sistema, ita iha prosesu nia laran no tinan 2026. Espera katak dezeñu hotu kompletu, estudu viabilidade remata ona, entaun ita bele hahú prosesu aprovizionamentu ne’e iha fulan primeiru kedan iha Janeiru nia laran,” Ministru Obras Públika Samuel Marçal esplika.

Enkuantu iha akordu, projetu ba konstrusaun estrada no ponte sira entre Munisípiu Baucau ba Lautém ne’e ho durasaun tinan tolu, haré mós klima no servisu kompañia nian.

Projetu refere governu seidauk bele anúnsia kompañia tanba sei iha prosesu loke tenderizasaun ba kompañia lokál tantu international mak sei kompeténsia atu manán obra refere.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!