Noticias

Japaun Apóiu Millaun Tolu Ba IGEADI.IP Hodi Hola Mákina Pezadu

todayDecember 11, 2025 46 1

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Governu Japaun liu husi Japan International Cooperation Agency (JICA) apóiu tan millaun tolu Dollar Amérikanu ba Institutu Jestaun Ekipamentu no Apóiu Dezenvolvimentu, Institutu Públiku (IGEADI.I. P) hodi hola mákina pezadu ba apóiu servisu emerjénsia sira.

Apóiu ne’e Governu Japaun fó liu husi serimónia asinatura Memorandum Entendimentu (MoU) ne’ebé asina direta husi reprezentante JICA iha Timor-Leste,  Daisuke Fukumori  ho Ministra Finansa, Santina Viegas Freitas Cardoso, iha Salaun Auditorium Ministériu Finansas, Kinta (11/12/2025).

Ministra Finansa, Santina  Freitas Viegas Cardoso, ba jornalista sira hatete, institutu jestaun ekipamentu hanesan institutu públiku, sira nia prezensa nafatin iha situasaun mudansa klimátika liu husi sira nia brigada ne’ebé mak iha, presiza tebes ekipamentu pezadu sira atu bele halo normalizasaun ba situasaun ruma, bainhira mosu inundasaun ka kalamidade no situasaun emerjénsia sira.

“La’ós ida ne’e de’it, maibé sira mós ajuda barak iha parte konstrusaun ne’ebé governu nian iha rasik, hanoin ho apóiu ne’ebé mak Japaun fó ho osan millaun tolu bele fó benefísiu di’ak liután ba  Institutu Jestaun Ekipamentu no Apóiu Dezenvolvimentu, Institutu Públiku, atu nune’e, sira bele hala’o sira-nia knaar no funsaun iha sira-nia servisu loro-loron nian,” Ministra Santina Freitas Viegas Cardoso hateten.

Ministra Finansa argumenta, asina MoU maibé JICA mak sei hola ekipamentu sira ba Institutu Jestaun Ekipamentus no Apóiu Dezenvolvimentu, Institutu Públiku (IGEADI.IP) no sira mós fó apóiu tékniku hodi haforsa IGEADI.IP nia funsaun sira.

Reprezentante JICA iha Timor-Leste, Daisuke Fukumori hatete, Asina akordu subvensaun ne’e hanesan marka ida ba amizade entre governu Timor-Leste no povu Japaun, no fiar katak kooperasaun ida ne’e sei hametin liu tan amizade di’ak entre nasaun rua.

“Ha’u fiar katak kooperasaun ida-ne’e sei estimula prosesu adezaun ofisiál ba ASEAN, tanba atu bele simu delegasaun hosi nasaun sira ASEAN nian iha futuru, nune’e infraestrutura mak hanesan komponente xave ida. Entaun ha’u hein katak kooperasaun sei ajuda ita-boot sira  no ha’u hein katak kooperasaun ida-ne’e hametin liu tán ita nia relasaun,” Daisuke Fukumori hateten.

Prezidente Institutu Jestaun Ekipamentu no Apóiu Dezenvolvimentu, Institutu Públiku (IGEADI.IP), Ana Paula da Cruz, hatete, ohin asina ne’e osan de’it maibé sei halo kordenasaun ida atu hatene mákina pezadu ne’ebé mak bele presiza, bainhira mákina hola governu mós investe hotu osan tanba ne’e bele halo jestaun ba autorizasaun mákina hirak ne’e, tanba agora dau-dauk iha Munisípiu tolu mak utiliza brigada ida tanba de’it limitasaun mákina pezadu, maibé agora mákina mai kompletu ho osan millaun tolu ho tan governu investe ne’e  bele halo jestaun ba tinan oin Munisípiu ida tenke iha brigada ida kuandu mákina sira kompletu ona.

“Agora dau-dauk brigada ida nia servisu ba Munisípiu tolu ne’ebe dalaruma udan tun mákina la sufisiente, entaun servisu sira ne’e ami labele halo iha tempu ne’ebé hanesan. Ha’u hanoin ho apóiu ne’ebé governu japaun fó sei identifika lai mákina saida mak ita presiza atu utiliza hafoin fó sai ba públiku mákina pezadu hira mak atu sosa,” Ana Paula da Cruz informa.

Prezidente ne’e haktuir, agora dau-dauk mákina pezadu hamutuk 200 mak IGEAIGE, I.P iha tanba ne’e atu hola tan tenke identifika didi’ak atu presiza urzentemente.

Hahú tinan 2002 to’o ohin loron governu Japaun apóiu mákina pezadu barak ona ba Timor-Leste, iha tinan kotuk IGEADI.IP  hetan mákina pezadu unidade 26  no 60%  halo servisu iha Timor-Leste.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!