Destaques

FRETILIN-PLP Vota Abstensaun, Proposta OJE 2026 Pasa iha Jeneralidade

todayNovember 7, 2025 62 1

Background
share close

DILI, RAFA.tl – Debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2026 montante biliaun $2.214.689,195 iha faze jeneralidade pasa ho votu a-favór 42, no abstensaun 23 husi bankada opozisaun FRETILIN no PLP, enkuandu  vota kontra laiha (zero).

Notísia Relevante: OJE 2026, Implementa Planu Estratéjiku Ne’ebé Trasa iha 2011 Hodi Alkansa Vizaun Dezenvolvimentu Nasionál

Bankada opozisaun FRETILIN-PLP vota abstensaun ba proposta OJE 2026 iha faze jeneralidade. Imajen/Rafa.tl

Hafoin votasaun, Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, iha Parlamentu Nasionál,  Sesta (07/11/2025), deklara ofisialmente katak, Orsamentu Jerál Estadu tinan 2026 pasa ona iha jeneralidade.

Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão agradese ba Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál ne’ebé partisipa ativu iha prosesu diskusaun ne’e no Governu konsidera nafatin hanoin di’ak sira hosi bankada opozisaun.

“Ha’u atu dehan de’it Governu konsidera hanoin sira ne’ebé kapás, furak no intelejente mai hosi bankada opozisaun. Ami sei buka aprende nafatin ho ita-boot sira nia sabedoria. Maibé, laiha ona tempu atu halo fali OJE foun ida tuir ita-boot sira nia hanoin, programa, vizaun no estratéjika. Ne’ebé, ami kala husu de’it katak ita komprende malu bá, husik ami estraga nafatin povu nia moris bá hodi ita bele la’o to’o povu mak sei julga ita,” n Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten.

Proposta Lei OJE 2026 biliaun $2.214.689,195 ho kategoria saláriu no vensimentu $476.870.249, bens no servisu korrente $447.904.446, transferénsia públika $820.710.160, kapitál menór $32.556.96 no kapitál dezenvolvimentu $436.647.379.

Bankada FRETILIN iha deklarasaun votu ne’ebé hato’o husi Deputada Maria Angelica Rangel hateten, Bankada FRETILIN saúda debate finál iha jeneralidade OJE nian ba tinan 2026.

OJE nu’udar, instrumentu prinsipál atu halo ezekusaun ba polítika públika no halo konkretizasaun ba aspirasaun povu nian, husi governasaun país ida nian, nu’udár mós reflexu husi vizaun polítika no ekonómika  husi se mak governa ka ukun, no nu’udár espellu ka lalenok ne’ebé hatudu oinsá pretende atu servi povu Maubere.

Nia afirma, hafoin FRETILIN análize iha proposta orsamentál ida-ne’e, FRETILIN labele husik atu konsta ho profunda preokupasaun katak dokumentu ne’ebe mak apresenta husi IX Governu ne’e dezliga husi realidade nasionál no dok ka distante los husi nesesidade konkreta povu nian.

“Governu ko’alia kona-bá dezenvolvimentu, maibé la aprezenta rumo klaru ida no mós estratéjia konkreta ida. OJE 2026 nu’udár orsamentu ne’ebé halo distribuisaun ba númeru deit, maibé la hatudu ka dezeña dalan ruma. Ida ne’e nu’udár orsamentu ida hatudu nafatin kontinuidade ba dependénsia, no la’ós orsamentu ida ba transformasaun,” Deputada Maria Angelica Rangel hateten.

Bankada FRETILIN defende orsamentu ne’ebé sosialmente justu, ekonomikamente produtivu no politikamente responsável. Orsamentu ne’ebé servi povu, no la’ós apenas atu servi interesse kurtu prazu nian.

Bankada FRETILIN mós konsidera, orsamentu ida-ne’e laiha prioridades klaras, laiha reforma estrutural no laiha garantia ba impaktu real iha vida família Maubere nian.

Bankada FRETILIN manten nia firmeza iha debate ba proposta ida ne’e iha jeneralidade, no reafirma nia kompromisu ho jestaun responsável ba fundu petrolíferu; Fortalesimentu ba produsaun nasionál no empregu; Investimentu ne’ebe sériu iha edukasaun, saúde no juventude no promosaun husi governasaun ida transparente, efisiente no partisipativa.

“FRETILIN sei kontinua ezerse nia papel nu’udár opozisaun konstrutiva, vigilante, hodi halo defeza ba interesse nasional, nu’udár mós fiskalizador ho firmeza no responsabilidade, defende nafatin dezenvolvimentu ne’ebe sustentável no futuru soberanu Timor-Leste nian,” Nia hateten.

Biban hanesan prezidente Bankada PLP, Deputada Maria Angelina Lopes Sarmento, hateten Partidu Libertasaun Populár (PLP) konsiente katak Povu Timor-Leste mak tenke sai sentru ba dezenvolvimentu. Nune’e, OJE 2026 ne’e presiza responde ba nesesidade oioin ne’ebé povu iha.

Nia haktuir, Primeiru-Ministru iha nia diskursu aprezentasaun proposta OJE 2026 haktuir katak OJE ne’e la’ós númeru ida de’it maibé paktu ida ho povu.

Maski nune’e, PLP kontinua senti sokadu ho notísia ne’ebé iha área saúde, edukasaun no agrikultura foin lalais mídia RTTL divulga informasaun katak aman ida ne’ebé laran triste tanba la-iha ai-moruk iha ospitál, médiku ida rekomenda atu nia fó nuu-been ba nia oan atu hemu; nune’e mós bebé ida ne’ebé nia inan kele ho ksolok lori ba sentru saúde atu simu vasinasaun ikus-mai tan atendimentu la-profisionál, bebé ne’e tenke lakon nia vida. Ida neé konstitui duni dalan ba kolapsu nian.

“Debate OJE 2026 ne’e la’ós kona-bá númeru de’it, maibé moris hosi ema milaun 1.4 ne’ebé hela iha Timor-Leste. Debate kona-bá OJE 2026 ne’e mós ezersísiu despeza nian ida, maibé kona-bá povu Timor-Leste ida ne’ebé reál no moris iha rai doben ida-ne’e nia nesesidades bázika no interese, la’ós intereses grupu kiik ida nian deit. Infelizmente, despeza públika sira ne’ebé finánsia husi orsamentu estadu seidauk rezolve lolos povu nia realidade bázika no seidauk kore lolos fukun husi tanbasá Timor-Leste sei sofre má-nutrisaun, pobreza multidimensional, diskriminasaun no dezigualdade sosial,” Deputada Maria Angelina Sarmento Lopes afirma.

Timor-Leste adere ona ba ASEAN nu’udar esforsu koletivu ida husi governasaun ida ba governasaun seluk, primeira vez Timor-Leste partisipa iha ASEAN Summit hodi aprova roteiru ba plena adezaun mak iha 2022 ne’ebé eis-Primeiru Ministru Taur Matan Ruak reprezenta Timor-Leste partisipa nu’udar observador, nunee ohin loron Primeiru-Ministru IX governu Konstitutionál fó kontinuidade ba esforsu uluk nian hodi formalmente Timor-Leste adere ona ba ASEAN iha loron 26  Outubru 2026.

“Ita labele euphoria deit sai nu’udár membru dala-11, tanba dezafiu barak iha oin, ba ita nia sustentabilidade nu’udár membro ASEAN atu kolabora no kompete ekonómikamente ho nasaun 10 iha ASEAN,” Maria Angelina Sarmento hateten.

OJE 2026 ida-ne’e aselera Timor-Leste nia entrada ba iha presepísiu fiskál iha tinan haat to neen nia laran.  Ho Ritmu levantamentu husi fundu kada tinan ho 1.7 billaun, signifika Timor-Leste sei iha oportunidade atu halo levantamentu dala 6 tan, osan ne’e sei hotu.

Deputada husi Bankada PLP ne’e hatutan bainhira too iha faze ida fundu minarai hotu,  RDTL sei sai oinsá Primeiru-Ministru? Timor-Leste dala-ruma la eziste ona iha 2040. Alem de ne’e, Timor-Leste nia reseita doméstika mós preokupante tebes tanba seidauk bele atinje to’o millaun 300 (konstitui deit 11,1% iha OGE 2026).  Nune’e, imposivel atu substitui reseita husi Fundu Petrolíferu iha tempu badak.

Deklarasaun votu husi Bankada Governu, liu husi Deputada Virgínia Ana Belo hateten, Bankada CNRT fó apresiasaun sinseru ba Presidente Repúblika José Ramos-Horta, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé hamutuk ho entidade hotu-hotu lori ona Timor-Leste hodi adere ba ASEAN foin dadaun ne’e.

Hanesan Bankada Governu, CNRT agradese tebes ba nasaun membru ASEAN sira hotu ne’ebé durante ne’e halo ona esforsu barak no fó tulun mai Timor-Leste desde preparasaun, sai observador to’o momentu adezaun ninian, apoiu ne’e signifikadu tebes mai povu Timor-Leste tomak.

Adezaun ba ASEAN marka kapítulu foun viajen Timor-Leste nian hodi habelar rede relasaun internasionál nian, momentu ne’ebé onra; tanba hetan prezensa husi Prezidente Estadu Unidus  Amérika, Sekretáriu-Jeral ONU, Prezidente Xina, Presidente Brazil, Primeira-Ministra Japaun, Prezidente Áfrika du Súl, Prezidente FIFA, no reprezentante nasaun amigu oi-oin. Ne’e halo Timor-Leste hetan rekoñesimentu rejionál ba organizasaun nasaun sira iha Sudeste Aziátiku, tanba organizasaun ida-ne’e sei fasilita kooperasaun vise-versa iha área ekonómika, polítika, kulturál, komérsiu, investimentu, tranferénsia abilidade iha área siénsia no teknolojia; partikularmente, Timor-Leste bele orgullu hamriik hanesan ho nasaun sira seluk iha mundu.

“Ami hotu hein katak, adezaun ne’e sei loke asesu ba merkadu ASEAN nian ne’ebé ho ema liu milaun atus-neen no sei hakbiit expansaun rede investimentu sira hodi loke oportunidade kampu  traballu ba ita nia joven sira,” Deputada Virgnia Ana Belo hateten.

Ba alkansa ida-ne’e, Bankada CNRT fó apresu bo’ot ba entidades hotu-hotu, liu-liu ba IX Governu Konstitusionál, iha ne’ebé, konsege materializa mehi erói sira, no mehi povu tomak nian. Hanesan PM Xanana Gusmão hateten ona, “vitória ida-ne’e, vitória povu tomak nian!”

Hafoin halo leitura ba proposta OJE 2026 hamutuk bilaun $2,3, Bankada CNRT haré katak proposta orsamentu ida-ne’e hetan aumentu 5,2% kompara ho OJE tinan 2025. Aumentu ne’e reflete kapasidade ezekusaun orsamentu iha tinan-ida ne’e, no permite programa governu nian iha tinan 2026 atu lao diak liu tán hodi atinji alvu sira, no gradualmente bele kompleta infraestrutura bázika ba povu no rezolve problema sosiál, tanba-ne’e mak;

  1. Iha aumentu 12% despeza ba munisípiu sira
  2. Aumentu 4,5% ba despeza infraestutura
  3. Aumentu 4,2% ba despeza kapital no setór sosiál nian kona-ba transferensias públikas, setór saúde, edukasaun, pensaun idosos, bolsos de mãe, pensaun veteranos, no seluk-seluk tan.

Aumentu ne’e, aliende bazeia ba nesesidade povu no estadu nian, tanba mós IX Governu Konstitusionál hatudu ninia dezenpeñu diak ba ezekusaun OJE 2025 iha trimestre terseiru nian ne’ebé atinzi besik 70% (esklui orsamentu INSS no FRSS), ida-ne’e signifika katak governu iha kapasidade diak hodi implementa programa tuir planu orsamentu tinan-ida ne’e.

Bankada CNRT fiar metin ba kapasidade Governu tanba utiliza orsamentu ne’e hodi kontribui ba sustentabilidade kresimentu ekonómiku. Ida-ne’e parsialmente aumenta iha ezekusaun despeza ba dezenvolvimentu infraestrutura, nu’udár novidade diak iha tinan-ida ne’e, tanba infrastrutura nu’udár komponente importante ida hodi asegura sustentabilidade ekonómiku, pratikamente hatudu dezempeñu diak. Ezemplu konkretu maka ezekusaun ba kapital dezenvolvimentu iha tinan 2023 (69,3%), tinan 2024 (sae ba 82%) no iha trimestre terseiru tinan 2025 ne’e atinzi liu ona 50%, ne’ebé sei bele hakat liu 80% iha tinan ikus ezekusaun nian.

Konstrusaun no alargamentu estrada no ponte sira iha Munisípiu Dili, estradas iha Bobonaro (Maliana, Balibo no Lolotoe), Manufahi (Turiskai), Aileu (Remixio no Lequidoe), Viqueque, Baucau, korredor Kosta Sul Manatuto-Manufahi-Covalima, Munisípiu Lautém no tempu besik iha Ermera.

Konstrusaun no modernizasaun ospitál públiku HNGV, konstrusaun no alargamentu Aeroportu Prezidente Nicolau Lobato, konstroe no aumentu sala de aulas ba escola sira, kanalizasaun bee-moos, konstrusaun irigasaun, jestaun lixu, turizmu, enerjia renovável iha Manatuto, no seluk tan.

Instalasaun ahi ba uma-kain iha aldeia 186 ne’ebé sei kompleta 100% povu tomak asesu ba eletrisidade, finaliza konstrusaun uma dignu, instalasaun kabu fibra ótika, dezenvolvimentu Tasi Mane, no seluk-seluk tan.

Ho atinjimentu hirak ne’e hotu, dudu dadauk Timor-Leste nia kresimentu ekonómiku kontinua sae to’o ona 4,5% kompara ho tinan hirak liubá, ho projesaun inflasaun 1,2% iha tinan 2026.

Dupatada Virgina Ana Belo salienta tan katak ida-e’e hatudu IX Governu Konstitusionál dezempeña diak hodi kompleta infraestrutura atu kria konetividade, la’ós deit atu dudu kresimentu ekonómiku maibé mós estimula ekonomia munisípiu sira no hamenus kustu ba transporte no fasilita distribuisaun lojístiku to’o iha área rurais sira.

Bankada CNRT kontinua enkoraja membru governu sira atu halo esforsu hotu-hotu no asegura katak dezenvolvimentu infraestrutura tenke ekuitativu entre munisípiu sira hodi aselera atividade ekonómika ba Timor-Leste.

Proposta OJE 2026 introdus medida ka polítika foun balun hanesan kriasaun Banku Nasionál Dezenvolvimentu (BND) ne’ebé sei fó impaktu bo’ot ba dezenvolvimentu ekonómiku iha Timor-Leste. Banku ne’e sei sai mekanismu importante atu mobiliza kapital, apoiu investimentu produtivu sira, no redús dependénsia orsamentu iha kategoria transferénsia públika.

Iha futuru Banku ne’e mós sei fasilita setór privadu, sustenta dezenvolvimentu industrial, agrikultura no negosiu sira ne’ebé sei kria empregu ba ita nia joven sira.

CNRT fiar metin ba kapasidade XI Governu Konstitusionál, atu kontinua promove ekonomia azúl, no halo esforsu negosiasaun delimitasaun Fronteira Maritima entre Timor-Leste ho Indonézia atu kompleta Timor-Leste nia soberania.

Proposta OJE 2026 ne’e merese hetan aprovasaun husi deputados sira iha sesaun jeneralidade ida-ne’e, “investe iha transformasaun nasionál, integrasaun rejionál no dezenvolvimentu inkluzivu.

Tuir kaléndáriu apresiasaun proposta Lei OJE 2026, debate no votasaun espesialidade no votasaun finál globál sei hala’o iha loron 13 to’o loron 26 fulan-Novembru 2025.

 Reportajen ekipa Rafa.tl

 

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!