Destaques

Governu Autoriza Despeza US$16.055.897 Ba Dezenvolvimentu Kampu Gás Greater Sunrise no Garante Dada Kadoras mai Timor-Leste

todayNovember 4, 2025 135 1

Background
share close

DILI, RAFA.tl –Reuniaun Konsellu Ministru, Tersa (04/11/2025),  deside autoriza despeza ho montante totál US$16.055.897 ba “Dezenvolvimentu kampu gás Greater Sunrise nian, no atu garante katak kadoras ne’e dada mai Timor-Leste”, tuir projetu ne’ebé aprezenta hosi Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro.

Notísia Relevante: Xanana: “Dada Kadoras Greater Sunrise Ba Interese Estadu Konta ho Ha’u”

Ho deliberasaun ida ne’e, Konsellu Ministru autoriza despeza ho montante totál US$16.055.897, ne’ebé sei ezekuta entre tinan 2025 no 2027, ne’ebé ho objetivu atu implementa programa A13 hosi Orsamentu Jerál Estadu nian, ne’ebé inklui dezenvolvimentu hosi kampu gás Greater Sunrise, no realizasaun estudu no inisiativa nesesáriu sira hodi garante kadoras dada mai Timor-Leste.

Montante autorizadu ne’e, kobre realizasaun levantamentu jeofíziku no sízmiku ho rezolusaun ultra-alta (UHRS), relasiona ho gazodutu esportasaun gás Greater Sunrise no gazodutu Bayu Undan, ne’ebé esensiál ba faze téknika no planeamentu projetu nian.

Hafoin reuniaun Konsellu Ministru, Ministru Petróleu no Rekursus Minerais (MPRM), Francisco da Costa Monteiro hateten, ohin mai husu autorizasaun ba despeza atu inisia aprovizionamentu estudu espesífiku ida ba kadoras Greater Sunrise mai iha Timor-Leste, estudu ida ne’e hanaran Jeofíziku sízmiku ho rezolusaun ultra-alta (UHRS).

Nia hatutan, iha semana kotuk Woodside rasik hamutuk ho Osaka gás nia reprezentante, no Timor gap sira mai hasoru malu fali ho estadu rua Timor-Leste ho Austrália hodi ko’alia kona-ba prosesu ba oin nian liu-liu atu estabelese rezime investimentu, atu oinsa kompañia sira husi trazisaun no husi rezime sira anteriór nian, liga ho fiskál sira husu hela, bele ka lae Governu rua liu husi entidade sira, atu bele husik hela parte balun, hodi bele permite sira, atu halo investimentu ba Greater Sunrise ho LNG ne’e, tanba ne’e mak ekipa halo hela negosiasaun, foin termina iha Sesta.

“Portantu, negosiasaun la’o hela, maibé ita nia preparativu sira inklui projetu Supply Base no auto estrada ne’e, hanesan prepartivu fiziku ne’e mós la’o hela, ita nia estudu profundu atu estabelese estudu tékniku espesífiku ba iha dada kadoras nian, ne’e mak ita halo dau-dauk hela parte ka komponente ida mak ohin ha’u mai husu autorizasaun,” Francisco da Costa Monteiro ba jornalista sira iha Palásiu Governu.

Antes ne’e, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hateten, prosesu dada kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste presiza esforsu, tanba buat hotu kona-ba osan tenke tuir nia prosesu.

Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Kinta (30/10/2025) hateten, ema balun hanoin katak buat ne’e simples, mas tenke esforsu, bainhira problema sira ne’e kona-ba osan ne’e tenke buka oin nusá para tuir nia prosesu.

Xefe Governu haktuir, lolós komisaun ONU nian ba konsiliasaun obrigatóriu, ne’ebé obriga Austrália ba tur iha ne’ebá ne’e, tanba Austrália ses an tiha husi UNCLOS, iha artigu ida dehan, bainhira iha problema entre rai rua kona-ba fronteira, lori mai Tribunál, sira la koñese tiha. Sorti advogadu sira estuda didi’ak buat ne’e, iha ida dehan, kria komisaun konsiliasaun obrigatóriu, sira tenke tur, ida ne’e mak ba husu ONU kria, sira tenke ba tur, la’e sira bá, tanba sira la rekoñese.

Lori tinan ida ho balun ne’e, kona-ba Greater Sunrise,-+ hodi Komisáriu ida bá to’o Suai, tanba defende loos, dehan atu lori mai Timor hodi aumenta fó indiretamente benifísiu ba iha populasaun, tanba bele kria kampu traballu.

“Ne’ebé buat ne’e la’o nei-neik, ita fó konfiansa ba malu katak, problema ida ne’e, interese estadu nian konta ho ha’u, kona-ba interese nasionál, ne’e konta ho ha’u, interese buat sira seluk ne’e lalika konta ho ha’u mós laiha problema,” Xanana Gusmão afirma.

Xanana hateten, uluk atu haruka modo tahan, ai-fuan ruma ba iha Bayu Undang, Austrália taka metin, agora sei servisu, agrikultór sira bele produz ida ne’e, bele produz ne’ebá tanba sei servisu barak iha Greater Sunrise, buat sira ne’e hotu fó benifísiu indiretu ba Timoroan.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!