Noticias

TL iha ASEAN Atu Defende Kooperasaun no Responsabilidade Hodi Kontribui Ba Mundu

todayOctober 30, 2025 22 1

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hateten, Timor-Leste hamutuk iha Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN, sigla inglés) atu defende kooperasaun no responsabilidade hodi kontribui ba mundu.

Notísia Relevante: Povu Entuziasmu Simu Xanana Bainhira Fila Husi Malázia

Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál,  Kinta (30/10/2025) hateten, nia hal enkontru semanál ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hodi ko’alia kona-bá  Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN.

Prezidente Repúblika mós bá Kuala Lumpur, Malázia di’ak tebes hodi hatudu katak, povu tomak, instituisaun tomak estadu nian apresia tebe-tebes.

Iha Malázia, vontade husi rai sira ne’ebé ASEAN atu simu Timor-Leste nu’udar membru foun ida, sira hotu kontente tebe-tebes. Tanba ne’e mak sei fó hatene ba sosiedade tomak kona-bá saida mak Timor-Leste sei hetan no aproveita husi ASEAN, inklui saida mak bele kontribui ba ASEAN.

Xefe Governu Timor-Leste ne’e hatutan ASEAN politikamente, Timor-Leste ezemplu páz, ezemplu esforsu maka’as atu dezenvolve rai ne’e. Mas, ekonomikamente tenke buka aprende ho rai sira iha ASEAN, ne’ebé la’o kapás. Aprende la’ós atu kópia, aprende hodi haré dehan bele aplika iha rai ne’e ka la’e, iha buat barak iha mundu, ne’e diskusaun iha Summit laran, la’ós de’it ho membru ASEAN nian, maibé mós ho parseiru sira ne’ebé husi Amérika, Uniaun Europeia, ONU, Nova Zelándia, Japaun, Austrália, Korea, Xina, ne’e hotu.

“Iha preokupasaun boot kona-bá mundu agora ne’e, ne’ebé ita dehan inserteza maka’as tebes, ko’alia kona-bá di’ak liu ita defende kooperasaun, duké kompetisionalizmu ne’e, rai ida ho rai ida, ha’u mak manda. Kooperasaun sim, oinsá mós ita bele hasa’e kualidade joven sira husi Timor nian, la’ós de’it atu hasa’e graduasaun, maibé atu ba haré aprende oin nusá hodi prepara an atu kaer ita nia rain iha future,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten.

Xanana Gusmão mós ko’alia kona-ba jerasaun foin-sa’e, Timoroan sira ne’ebé sei kontinua ukun nasaun ne’e. Jerasaun foun sira tenke hanoin luan, matenek, haré agrikultura, haré turizmu, tanba la’e, book an susar uitoan, bainhira haré buat hotu-hotu ona, ida ne’e iha ligasaun ho ida ne’e, ida ne’e iha ligasaun ho ida ne’ebá, bele haré di’ak liu tan dalan atu dezenvolve rai ne’e.

“Ne’ebé tama ASEAN oportunidade, mais responsabilidade boot, responsabilidade ne’e iha ita nia preparasaun atu partisipa ne’e. Iha ita nia preparasaun atu bele aproveita oportunidade sira ne’e, liu-liu iha mudansa mentalidade no karakter nova jerasaun ninian, tanba ami la kleur ona,” Xefe Governu tenik.

Uluk nu’udar observadór Timor-Leste ba rona, depois Timor-Leste halo komentáriu ruma, foin mak Timor-Leste tama, ne’ebé ladún iha oportunidade atu ko’alia buat barak, ne’e duni mak aproveita agora sai ona membru.

Ba fali Summit seluk, antes to’o Summit seluk, tenke buka dau-dauk ona haré oinsá mak liga ho rai sira selu-seluk hodi dehan oportunidade saida mak fó hodi ita aproveita hodi ita iha área hotu-hotu, liu-liu iha ekonómia, sosiál, setór iha área bara-barak.

Xanana Gusmão haktuir,  sente imprensionadu tebe-tebes, tanba hotu-hotu simu ho kontente, ho prezensa líder internasionál hanesan Sekretáriu Jerál ONU, Prezidente Konsellu Komisaun Europa, António Costa. Organizasaun oi-oin, rai oi-oin de’it iha Malázia, ne’ebé sente imprensionadu. Prezidente Repúblika Brazil, Lula mós iha Malázia, sente hanesan buat ida ne’ebé oinseluk, hodi sira hotu ne’ebé mate tiha ona ne’e sente dehan, ba tan, hakat tan dalan ida ona.

 Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!