Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
DILI, RAFA.tl- Ministériu Agrikultura Peska Pekuária no Floresta (MAPPF) asina kontratu ho empreza internasionál China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) kona-bá projetu eskema irigasaun iha mota Sahen ne’ebé lokaliza iha sentru entre Munisípiu Manatuto no Manufahi.
Kontratu ne’e asina iha edifísiu Ministériu Agrikultura Peska Pekuária no Floresta, Comoro, Dili, tersa (28/10/2025), ho valór kontratu millaun US$7.9 ho durasaun konstrusaun tinan rua no sei kobre rai hektare 700-resin ba agrikultór 800-resin.
Ministru Agrikultura Peska Pekuária no Floresta, Marcos da Cruz ba jornalista sira hateten, servisu ne’ebé sei kobre husi projetu ne’e maka sei halo barajen ho nia naruk metru 300 ho kanál prinsipál 6.8 km, além ne’e halo mós servisu hanesan vokadura ka odamatan barajen no mós moru protesaun.
Nia afirma, kontratór CCECC mós antes ne’e halo ona projetu balu iha Timor-Leste ne’ebé ho responsabilidade másimu, no irigasaun Galata iha Venilale, konklui hotu ona 100%, ne’ebé iha fulan oin sei halo inaugurasaun ba irigasaun ne’e.
“Governu halo ida ne’e atu eleva númeru produsaun iha rai laran oinsá maka halo kumunidade iha vontade atu servisu no labele abandona natar sira,” Ministru Marcos da Cruz hateten.
Governante argumenta katak, konstrusaun ida-ne’e mós bele ajuda komunidade sira, liu-liu iha tempu udan-boot hodi labele estraga komunidade nia natar, tanba maioria iha fatin barak udan-boot sempre estraga háre sira, ho nune’e, governu iha inisiativa harí konstrusaun iha ne’e hodi blokeia mota bainhira udan bot
Sistema eskema irigasaun iha mota Sahen ne’e iha parte Natarbora no Fatuberlihu, ne’e rai bokur, rai ne’ebé potensiál atu produz ai-han sira, maibé durante ne’e, rai ne’e sei abandona de’it, rai ne’e toba hela de’it, rai ne’e la kultiva.
“Tanba ne’e espera katak depois tinan rua, irigasaun ne’e konklui komunidade iha área rua ne’e bele produz barak liu tan,” Marcos da Cruz subliña.
Tuir dadus ne’ebé MAPPF iha hatudu katak, Timor-Leste iha área potensiál ba agrikultura totál 80.000 hektares, no governu kultiva ona besik 40.000 hektares.
Irigasaun ne’ebé dadaun ne’e governu halo ona hahú parte Leste, husi Munisípiu Viqueque, Munisípiu Baucau, Munisípiu Manatuto, no parte sul iha munisípiu Bobonaro iha Maliana, iha mos Rejiaun espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA).
Governu mós kontínua planu atu kultiva nafatin área sira ne’ebé maka abandona iha munisípiu sira.
Iha tinan 2025 Governu konstrui irigasaun hamutuk 10, entre irigasaun 10 ne’e rua maka finaliza ona, atu inaugura iha fulan oin, projetu neen sei iha prosesu konstrusaun no rua maka sei iha faze tenderizasaun.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
MAPPF Asina Kontratu ho Internasionál CCECC Ba Projetu Eskema Irigasaun Sahen
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt