Destaques

Timor-Leste Presiza Servisu Maka’as Dezenvolve Setór Ekonómiku Hodi Kompete iha Merkadu ASEAN

todayOctober 27, 2025 21

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Peskizador Organizasaun Naun Governamental (ONG) La’o Hamutuk, Mariano Ferreira, kongratula Timor-Leste ne’ebé ofisialmente sai ona membru permanente ASEAN ba dala-11, tanba ne’e governu presiza servisu maka’as atu dezenvolve setór ekonomia, liu-liu produtu balun ne’ebé Timor iha hodi kompete iha merkadu ASEAN nian.

Notísia Relevante: Mari Alkatiri Konsidera Timor-Leste Nia Adezaun Ofisiál Ba ASEAN Susesu Koletivu

“Presiza servisu barak liután atu oinsá bele maximiza benefísiu ne’ebé ita hetan husi ASEAN, agora ita iha dezafiu barak ne’ebé mak ita presiza responde iha ita-nia situasaun sira ohin loron. Ne’ebé ho ita-nia adezaun ida-ne’e nu’udar oportunidade tanba polítikamente ita adera ona ba ASEAN,” Peskizador La’o Hamutuk, Mariano Ferreira Rafa.tl iha nia knaar fatin, Bairu Formoza, Díli, Segunda (27/10/2025).

Governu Timor-Leste presiza aproveita dezenvolve setór ekonomia, nune’e bele lori produtu sira ne’ebé nasaun ne’e iha ba kompete iha merkadu ASEAN.

Nia hatutan, instituisaun Estadu no privadu tenke servisu hamutuk hodi moderniza  produtu sira no maximiza oportunidade sira ne’ebé iha no hasa’e kualidade produsaun la’os de’it kuantidade tanba iha merkadu presija liu mak kualidade.

Timor-Leste presiza fó tempu másimu hodi dezenvolve ekonomia rai laran. Husi pilár tolu hanesan  sosiál, kulturál no seguransa. Tanba ne’e, bele haré adapta tuir dinámika ne’ebé mak nasaun sira seluk iha.

Ba pilár ekonomia nian mak presiza tau atensaun didi’ak, eziji ba ministériu hotu-hotu atu oinsá halo ezersisiu ne’ebé di’ak iha planu orsamentu no programa sira atu nune’e bele dezenvolve di’ak ita bele hatudu ita nia produtu.

Iha realidade tinan 23 liu ona, Timor-Leste nia ekonomia dependénsia de’it produtu inportasaun husi nasaun seluk, tanba ne’e presija tau atensaun maka’as hodi dezenvolve setór ekonomia sira.

“Atu hakonu ita nia merkadu doméstika iha rai laran, ita presija dezenvolve ho di’ak ita nia planu sira, depois ita ba iha esportasaun, tanba dalabarak ita fokus hanoin esporta de’it, maibé realidade tinan 20 resin ona ita seidauk dezenvolve ita nia produtu sira seluk, alende kafé atu exporta, tanba ita nia rai laran mos presija hela produtu hirak ne’e, realidade ita sei depende maka’as ba importasaun,”  nia tenik.

Tuir La’o Hamutuk nia observasaun direta, governu durante ne’e la apoia setór privadu sira ho di’ak atu kompete ho ema estranjeiru sira ne’ebé mai ho kapitál boot loke aktividade negósiu.

Nia deklara ema sira mai husi rai-liur agora dau-daun metin tiha ona iha Timor, sira hahú kuda sira nia kapitál, loke loja, bengkel no aktividade oin-oin, empreza timoroan balun, sira ne’e indireta sai tiha ona autór ekonómia iha rai laran.

Oinsá Timoroan bele kompete ho sira, em termus servisu ho profissionál governu mak tenke regulariza di’ak atu hamenus ita nia burokrasia sira atu bele fasilita ita nia Timoroan setór privadu ne’ebé ida rua komesa hakat reforsa tan para sira bele kompete.

Iha fatin seluk, Diretor Ezekutivu Fundasaun Mahein, Nelson Belo husu Governu atu halo reforma judisiál atu garante julgamentu ne’ebé ho  independénsia ne’ebé seguransa defeza identifika ba krimi organizadu sira.

“Asuntu sira seluk ne’ebé Timor Leste presija halo mak reforma judisiál ba fiskalizasaun sira ne’ebé mak oinsá hametin Timor-Leste nia independénsia ba defesa seguransa no kapasidade judisiál nian oinsá mak bele halo julgamentu ba kazu sira ne’ebé mak kompleksu bainhira involve krimi ne’ebé kompleksu hanesan krimi organizadu sira, krimi sibernétika, krimi online no seluk.” Hateten Nelson Belo.

Polítika ne’ebé presiza governu halo mak integrasaun direitus umanus halo aliñamentu ho direitus umanus internasionál  ho ASEAN nian. Tanba ne’e polítika nian hanesan Ministériu Interior no Defesa presiza moderniza atu kapasita formasaun ne’ebé ho tékniku  avansadu ba membru Polísia no F-FDTL sira, hodi bele hasoru ameasa krimi grupu organizadu sira.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!