Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
PM Xanana asina dokumentu adezaun Timor-Leste nian ba membru ASEAN iha simeira ASEAN ba dala-47 iha Sentru Konvensaun Kuala Lumpur (KLCC), Malázia, Domingu (26/10/2025). Imajen/G-PM
DILI, RAFA.tl– Liu tiha dékada ida hein (2011-2025), Timor-Leste ofisialmente entegra aan nu’udár membru Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN) ba dala-11. Anúnsiu istóriku ne’e fó sai iha Domingu (26/10/2025), iha abertura Simeira ASEAN ba dala-47 iha Sentru Konvensaun Kuala Lumpur (KLCC), Malázia.
Notísia Relevante: PM Xanana Ba Malázia Asiste Formalizasaun Adezaun TL Ba ASEAN no Partisipa Simeira ASEAN Ba Dala-47
Movimentu ida-ne’e marka espansaun dahuluk ASEAN nian iha tinan 26 nia laran, hafoin simu Kamboja ikus liu iha tinan 1999.

Iha komunikadu ofisiál ne’ebé Rafa.tl asesu husi Gabinete Média Primeiru-Ministru, haktuir serimónia abertura Simeira ASEAN bá dala-47 prezide direta hosi Prezidente ASEAN atuál Primeiru-Ministru Malázia, Dato’ Seri Anwar Ibrahim no Xefe Estadu ho monarkia hosi Estadu-membru ASEAN 10 mak ofisialmente asina dokumentu kona-bá adezaun Timor-Leste nian.
Primeiru-Ministru Malázia, Dato’ Seri Anwar Ibrahim hato’o bem vindu bá Timor-Leste ho nia populasuan purvolta millaun 1.4 ne’ebé ofisialmente sai ona membru ASEAN bá dala-11.
“Timor-Leste nia entrada istóriku iha ASEAN lori sentidu foun bá vizaun ne’ebé fahe ona hosi rejiaun ne’e,” PM Anwar hateten.
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha nia diskursu ofisiál hateten, Timor-Leste hetan ona admisaun nu’udár Estadu-membru ba dala-11 ASEAN. Ba povu Timor-Leste, ida ne’e la’ós deit mehi realizadu, maibé afirmasaun ida ne’ebé maka’as ba Timor-Leste nia viajen – ida ne’ebé marka ho reziliénsia, determinasaun, no esperansa.
Ba ASEAN, ida-ne’e maka kontinuasaun husi vizaun: família nasaun sira-nian ne’ebé unidu duni, ne’ebé kesi hamutuk hosi fahe Valór sira, aspirasaun komún sira, no destinu koletivu ida.
Lori Governu no povu Timor-Leste nia naran, Xanana hato’o agradesimentu kle’an ba Estadu Membru ASEAN tomak, ba ASEAN Prezidente, Sekretariadu ASEAN, no poarseiru Diálogu sira.
“Ita-boot sira nia konfiansa, enkorajamentu, no solidariedade ne’ebé metin halo ida-ne’e loron istóriku ne’ebé posivel. Ami nia dalan ba adezaun naruk no iha objetivu. Tanba ami Aplika iha tinan 2011, ita prepara ona ita-nia instituisaun sira, reforma ona ita-nia Polítika sira, no hametin ami nia prontidaun, orientadu hosi matenek, apoiu, no pasiénsia husi ASEAN no nia parseiru sira,” PM Xanana hateten.
Timor-Leste nia adezaun hanesan testamentu ida ba Timor-Leste no nia povu nia espíritu joven ida demokrasia, moris husi luta, agora hakuak era foun ida husi Kolaborasaun no kreximentu iha mundu ida ne’ebé dinámiku liu Rejiaun sira.
Ohin, ASEAN reafirma ninia vitalidade no ninia inkluzividade. Timor-Leste Hamutuk ho haraik-an no ho orgullu, hodi hakuak tomak valór sentrál sira husi ASEAN, respeitu ba malu, kooperasaun pasífika, unidade iha diversidade, no solidariedade rejionál.
“Ami haree adezaun ba ASEAN hanesan afiliasaun naturál ne’ebé iha abut iha ita-nia kultura no jeografia no imperativu estratéjiku ba ita-nia nasaun nia future,” Xanana hateten.
Timor-Leste tama iha ASEAN ho kompromisu tomak ba nia Karta, prontu atu sai membru ida ne’ebé konstrutivu, pasífiku, no devotu no promete atu servisu hamutuk ho Estadu membru hotu-hotu atu mantein ita-nia rejiaun hakmatek, nakloke, no prósperu, no atu halo parte iha esforsu sira atu harii reziliénsia, hametin unidade, no garante katak laiha ema ida mak husik hela iha kotuk.
Ba Timor-Leste, inísiu foun ne’e lori oportunidade imensu iha komérsiu, investimentu, edukasaun, no ekonomia dijitál. Ami prontu atu aprende, atu halo inovasaun, no atu tane aas governasaun ne’ebé di’ak, hametin ita-nia instituisaun sira bainhira ita la’o hamutuk ba Dezenvolvimentu sustentável.
Ida-ne’e la’ós rohan husi viajen ida, maibé ida-ne’e maka inísiu husi inspirasaun ida kapítulu foun. Hamutuk, ita sei avansa Komunidade ASEAN vizaun 2045 – ASEAN ida ne’ebé pasífiku, prósperu, reziliente, no sentradu iha povu, ho Timor-Leste nu’udar kontribuinte ativu.
Iha loron orgullu no selebrasaun ida-ne’e, ha’u ko’alia la’ós de’it nu’udar Primeiru-Ministru, hodi Prezidente Repúblika Timor-Leste nia naran no ema Timor oan tomak, maibé agora nudar maluk membru ida husi Família ASEAN nian.
Iha okaziaun ne’e, entrega mós Prémiu ASEAN 2025 bá Uniaun Federasaun Juventude Kamboja (UYFC) nian.
Simeira sira-ne’e hanesan mós kulminasaun hosi Prezidente Malázia 2025, no sei entrega bá Filipina hodi asume Prezidente ASEAN tuir-mai hahú hosi 1 Janeiru 2026.
Serimónia entrega Prezidente ASEAN nian hosi Malázia bá Filipina sei hala’o iha loron 28 Outubru 2025.
Partisipa iha serimónia abertura Simeira ASEAN bá dala-47 maka líder xave sira Sudeste Aziátiku hanesan Primeiru-Ministru Malázia, Datuk Seri Anwar Ibrahim, Sultaun no Primeiru-Ministru Brunei Darusalam, Sultan Hassanal Bolkiah, Primeiru-Ministru Kamboja, Hun Manet, Prezidente Repúblika Indonézia, Prabowo Subianto, Primeiru-Ministru Laos, Sonexay Siphandone, Prezidente Filipina, Ferdinand Marcos Jr, Primeiru-Ministru Singapura, Lawrence Wong, Primeiru-Ministru Tailándia, Anutin Charnvirakul, Primeiru-Ministru Vietname, Pham Minh Chinh, Prezidente Repúblika RDTL, José Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.
Partisipa mós hosi parseiru internasionál sira ne’ebé reflete organizasaun ASEAN nia parseria globál mai-hosi Prezidente Estadus Unidus, Donald Trump, Primeiru-Ministru Xina, Li Qiang, Primeiru-Ministru Japaun Sanae Takaichi, Prezidente Brazil, Luiz Inácio Lula da Silva, Primeiru-Ministru Índia, Narendra Modi partisipas virtual, Prezidente Korea Súl, Lee Jae-myung, Prezidente Áfrika-Súl, Cyril Ramaphosa, Sekretáriu-Jerál ONU nian, António Guterres, Diretora Jerál FMI, Kristalina Georgieva, Prezidente Konsellu Europeu, António Costa, Vise-Prezidente Banku Mundiál bá Ázia Leste no Pasífiku, Carlos Felipe Jaramillo, Prezidente FIFA, Gianni Infantino no konvidadu sira seluk.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Liu Tiha Dékada Ida Timor-Leste Ofisialmente Sai Membru ASEAN Ba Dala-11
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt