Noticias

2026, Governu Reativa Arte-Marsiál ho Arte-Rituál

todayOctober 24, 2025 409

Background
share close

DILI, RAFA.tl– IX Governu Konstitusionál iha planu atu reativa arte-marsiál no arte-rituál iha tinan 2026.

Iha loron 02 fulan-Abríl tinan 2025, Konsellu Ministru aprova rezolusaun Governu númeru 22/2025, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, desidi kontinua suspende  atividade arte-marsiál no arte-rituál to’o loron 31 fulan-Dezembru 2025.

Prezidente Komisaun Reguladora Arte-Marsiál (KRAM), Octávio da Conceição, informa  posibilidade iha tinan 2026 governu  reativa prátika  marsiál tanba haré ba komportamentu  arte-marsiál no arte-rituál durante ne’e la hamosu perturbasaun konflitu iha públiku.

“Hakarak fó informasaun ba públiku katak, IX Governu Konstitusionál ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha ona planu atu reativa prátika arte-marsiál no arte-rituál depois mandatu rezolusaun 22/2025 ne’e remata, agora kona-bá prosesu reativasaun depende ba komportamentu treinadór, membru organizasaun arte-marsiál no arte-rituál hotu-hotu,” Octávio da Conceição ba jornalista sira bainhira partisipa serimónia ba-dame malu entre joven sira iha Sede Suku Manleuana, Díli, Sesta (24/10/2025).

Prezidente KRAM ne’e afirma, Governu liu husi KRAM kontinua avalia organizasaun arte-marsiál no arte-rituál sira nia komportamentu, ne’ebé ba oin sei aprejenta fila-fali ba konsellu Ministru hodi foti  desijaun.

“Governu liuhosi KRAM sei avalia depois fó paraser tékniku ba Konsellu Ministru, hodi haré fila-fali  no husu membru no treinadór sira arte-marsiál no arte-rituál hodi kontinua kolabora ho autoridade seguransa, Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste atu koordena ho seguransa sira, liu-liu iha nível suku no aldeia sira ho Ofisiál Polísia Suku (OPS), atu hatudu sira nia komportamentu dixiplina hodi respeita orden públiku sira, ho nune’e, governu bele haré posibilidade atu reativa,”  Octávio da Conceição hateten.

Iha fatin hanesan Komandante Polísia Eskuadra Dom Aleixo, Inspetor Xefe Domingos Pinto, husu komunidade  hotu, liu-liu joven sira ne’ebé involve iha arte-marsiál no arte-rituál tenke kolabora ho autoridade seguransa hodi garante estabilidade no páz.

“Apela ba joven sira, sai hanesan joven terminasaun ida ba iha nasaun ida ne’e, labele sai hanesan joven para atu halo distúrbiu hodi hatodan nasaun ne’e, labele.” Inspetor Xefe Polísia Domingos Pinto hateten.

Hodi autoridade seguransa nia naran, liu-liu hanesan Polísia Nasionál Timor-Leste, Domingos Pinto  husu ba joven sira kaer metin aman luta na’in sira nia sakrifisiu no didikasaun ne’ebé husik hela ba hotu-hotu, atu nune’e bele banati tuir sira nia esforsu tomak hodi asegura páz iha rai ne’e, liu-liu iha suku Manleuana, atu bele hakmatek.

Tuir dadus krimi ne’ebé Polísia Eskuadra Dom Aleixo rejista hahú husi fulan-Janeiru to’o fulan-Outubru tinan 2025 hamutuk kazu 181 no husi ne’e suku Manleuana rejista kazu krimi hamutuk 60, kazu asaltu iha 30, violénsia doméstika 21, no mos kazu sira seluk.

Reprejenta Juventude husi Suku Manleuana, José Mendonça Sarmento hatete, joven sira ne’ebé iha parte Suku Manleuana hamosu bebeik konflitu entre sira, ikus mai sira husu apoiu husi autoridade lokál sira hodi buka rezolve problema ne’ebé sira komete, ikus mai iha duni solusaun.

Nia subliña, joven sira ne’ebé involve iha organizasaun arte-marsiál no arte-rituál hanesan Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT), Ikatan Keluarga Silat-Putra Timor-Leste (IKS-PTL), Kmanek Oan Rai Klaran (KORK) no arte-rituál Sete-Sete (77), hodi   simu malu  liuhosi juramentu iha Bandeira RDTL, katak hodi hakribi no kombate krimi  asaltu malu  iha área  Suku Manleuana.

Reportajen ekipa Rafa.tl

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!