Destaques

Governu Hala’o Konsulta Públika Ba Polítika no Planu Asaun Ekonomia Azúl

todayOctober 21, 2025 41 24

Background
share close

DILI, RAFA.tl— IX Governu Konstitusionál, Tersa (21/10/2025), iha auditóriu Ministériu Finasas, Dili, hala’o konsulta públika ho autoridade lokál sira husi munisípiu 13, inklui Rejiaun Administrativu Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) kona-bá polítika no planu asaun ekonomia azúl 2023-2035.

Perante prezidente autoridade muinsípiu ho xefe suku sira, Primeiru-Ministru (PM), Xanana Gusmão, husu atu autoridade lokál sira iha teritóriu nasionál halo konsiensializasaun no sosializasaun ba nia komunidade hotu kona-bá importánsia kuida natureza iha foho.

“Ita halibur malu, ha’u kontente tanba  autoridade sira iha Timor laran tomak  mai  hotu, hosi  foho no fatin sira ne’ebé besik tasi bainhira populasaun  kuidadu natureza iha foho, maka tasi sei moos,  no salva ita-nia riku soin sira iha tasi laran,” Xanana Gusmão hateten.

Xanana hateten, sé  sidadaun sira la prezerva ekonomia azúl iha foho   to’o tempu mudansa klimátika, udan tau,  bee-sa’e to’o uma-laran tanba  bee dalan laiha no  mundu  tomak agora aumenta tan mudansa klimátika, difikuldade   no problema sira ne’e, la udan, manas tebe-tebes no bainhira udan foin mai  tahu domina estraga tiha buat hotu, hanesan natar to’os, estrada, ponte no irrigasaun sira.

Ho problema sira-ne’e, Xanana husu atu ema hotu tenke hanoin katak nu’udár illa ida Timor-Leste pertense bá triangúlu korál ninian hosi Filipina to’o iha Timor.

“Ko’alia  kona-bá biodiversidade mariña ne’e  ita iha lubuk  ida, maibé aat hotu ona,  aat hotu ona tanba turizmu  tanba buka osan, bá esraga ema mai tan de’it  halo iha fatin  barak  maibé aat hotu  tiha ona,” Xanana hateten.

PM Xanana konta katak,  durante tempu UNTAET nian bainhira  fila-fali mai Timor, la’o haleu Timor laran tomak kontente tanba sei haree kondisaun,  depois ho esperansa foun tanba  iha tinan 24 nia laran terus tebe-tebes

Xanana  destaka vizaun polítika no potensiál husi Polítika no Planu Asaun Ekonomia Azúl atu kontribui bá dezenvolvimentu nasionál ho forma integradu no inkluzivu.

Nia esplika, bainhira ko’alia kona-bá ekonomia azúl ne’e ko’alia kona-bá tasi no foho. Tanba, tasi-moos depende ba sira ne’ebé hela iha foho. Kuidadu tasi-moos hahú hosi foho. Signifika, sira ne’ebé hela iha foho labele so’e foer arbiru tanba bainhira so’e foer arbiru, tempu udan bee sei lori mai para hotu iha tasi no sei estraga hotu bio-diversidade.

Xefe Governu apela ba  Xefe Suku sira atu fila-fali ba ida-idak nia suku, fó hatene bá populasaun atu hamutuk hadomi tasi Timor, liu-hosi labele so’e lixu plástiku arbiru.

Primeiru-Ministru fó apresiasaun bo’ot bá populasaun Ataúro ne’ebé konsege hatuur regra tara bandu no populasaun tomak iha illa ne’e kumpre hodi la so’e arbiru lixu plástiku no la halo peska arbiru iha fatin protejidu sira.

Iha fatin hanesan Diretora Ezekutiva Gabinete Fronteira Terrestre no Marítima (GFTM), Elizabeth Exposto aprezenta objetivu hosi enkontru ne’e atu fó hatene kle’an liu-tán bá autoridade sira kona-bá polítika ekonomia azúl.

Oportunidade ne’e  atu bele rona autoridade sira-nia hanoin kona-bá asuntu ne’e, nune’e bele apoia transmite kona-bá involvimentu populasaun bá politika ekonomia azúl.

Iha mós aprezentasaun téknika ne’ebé detallada, destaka prioridade sira no oportunidade sira hosi ekonomia azúl atu aselera dezenvolvimentu nasionál, apoia bio-diversidade no konservasaun tasi, garante sustentabilidade ambientál bá tempu naruk.

Konsulta públika ne’e halo parte iha série sesaun konsulta públika prezensiál no online hodi promove diálogu inkluzivu ida kona-bá vizaun estratéjiku Timor-Leste nian bá dezenvolvimentu ekonomia azúl ida ne’ebé reziliente no sustentável, hanesan define iha Polítika Ekonomia Azúl no Planu Asaun 2025–2035.

Reportajen Ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!