Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
		
								Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Gonçalves Manetelu (klaran) halo abertura kona-bá Semináriu Internasionál kona-ba “Infraestrutura Dijitál no Teknolojia Avansadu ba Dezenvolvimentu Sustentável”, Segunda (06/10/2025). Imajen/Rafa.tl
DILI, RAFA.tl–Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Gonçalves Manetelu, informa kooperasaun Autoridade Nasionál Komunikasaun Timor-Leste (ANC, sigla portugés) ho Autoridade Nasionál Komunikasaun Portugál (ANACOM) sei promove no dezenvolve infraestrutura dijitál ho teknolojia avansadu ba dezenvolvimentu sustentável.
Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Gonçalves Manetelu hato’o nia deklarasaun ne’e iha Semináriu Internasionál kona-bá “Infraestrutura Dijitál no Teknolojia Avansadu ba Dezenvolvimentu Sustentável” ne’ebé organiza hosi ANC iha kolaborasaun ho ANACOM hosi Portugál, Segunda (06/10/2025).
“Promove infraestrutura dijitál ida ne’ebé maka’ás no teknolojia avansadu ba dezenvolvimentu sustentável, parseria ida-ne’e nu’udár ezemplu notável kona-bá oinsá kooperasaun téknika no institusionál bele kontribui ba Timor-Leste nia prosesu tranzisaun no transformasaun dijitál. Reprezenta mós modelu asaun ne’ebé aliñadu ho vizaun estratéjika nasaun nian, fó resposta konkreta ida ba apelu ba asaun ne’ebé proklama iha ita-nia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 no reafirma iha programa IX Governu Konstitusionál, ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru, Sua Exelénsia Kay Rala Xanana Gusmão,” Ministru Miguel Marques Gonçalves Manetelo, iha nia diskursu abertura semináriu internasionál kona-ba “Infraestrutura Dijitál no Teknolojia Avansadu ba Dezenvolvimentu Sustentável” ne’ebé hala’o iha salaun Novo Turismu.
Governante ne’e esplika husi forum ne’e, bele konverte matadalan no polítika sira ne’ebé ho nivel aas ba projetu konkretu sira no asaun kolaborativa sira ne’ebé bele harii nasaun modernu no ligadu merese ba povu.
Nia hatutan, iha mundu ida ne’ebé konetividade hanesan vitál hanesan estrada no fonte enerjia sira, infraestrutura dijitál ida ne’ebé metin maka kondisaun ida ba kreximentu ekonómiku, inkluzaun sosiál, integrasaun rejionál, no soberania nasionál.
Iha Timor-Leste investe ona iha kabu submariñu, rede fibra ótika ida, no solusaun komplementár sira atu to’o iha teritóriu tomak. Maibé, MTK konsiente katak presiza liután no MTK hatene katak modernizasaun dijitál kompletu mós presiza reziliénsia, seguransa, no kapasidade inovasaun nian.
Ministru Miguel Manetelu hateten prepara hela Polítika Nasionál Siberespasu nian, dokumentu ida ne’ebé trasa vizaun nasaun ida ne’ebé integradu dijitalmente, seguru, no soberanu, ne’ebé bele proteje dadús krítiku no infraestrutura no partisipa ativamente iha ekonomia no governasaun dijitál globál.
Tuir Programa Governu Konstitusionál da-IX nian, inkorpora iha konjuntu asaun espesífiku sira ne’ebé inklui, entre sira seluk, hametin ita-nia autoridade reguladora setór komunikasaun nian, ANC, no preparasaun lejizlasaun esensiál sira kona-bá siberseguransa, siberkrime, no protesaun dadus.
“Kona-bá infraestrutura, fatuk-inan ba ita-nia polítika komunikasaun mak kabu submariñu súl Timor-Leste (TLSSC), ne’ebé instala tiha ona no besik atu sai operasionál. TLSSC la’ós de’it ligasaun fibra ótika: ida-ne’e maka ami nia odamatan ba ekonomia dijitál globál, ne’ebé sei permite ami atu hamenus kustu sira ho drastiku, aumenta bandwidth, no garante ami nia soberania dijitál hodi liga ami diretamente ba pontu interligasaun internasionál xave sira,” Nia subliña.
Iha fatin hanesan membru Konsellu Administrasaun ANACOM Portugal, Manuel Cabugueira, hateten ANACOM iha kompromisu ba Promove Infraestrutura Dijitál ne’ebé maka’ás ho Teknolojia Avansadu ba Dezenvolvimentu Sustentável iha Timor-Leste.
Nia afirma ANACOM mantein akordu kooperasaun téknika ida ho ANC, ne’ebé asina iha 2023, durante ANACOM nia vizita pesoál ikus mai nasaun ida-ne’e.
“Ida-ne’e maka akordu ida ne’ebé ami orgullu tebes, instrumentu ida ne’ebé relevante tebes ba troka informasaun, hametin instituisaun sira, no haburas aprendizajen mútua. Iha tinan rua liubá, ami dezenvolve ona atividade konjunta oioin,” Manuel Cabugueira esplika.
Nia esplika husi akordu ne’e hodi hametin ANACOM ho Governu ida ne’e, nune’e instituisaun rua ne’e bele aprende ba malu no kumpre sira-nia misaun ho efisiénsia no efikásia ne’ebé boot liután. Ho nota ida-ne’e ne’ebé formál liu no administrativu liu, permite ha’u atu adota ton ida ne’ebé relaxadu liu.
Nia sublina durante ne’e parte ANACOM ho ANC servisu hamutuk hodi partilla koñesimentu ba área tékniku sira, no ANACOM, iha tinan balun liubá, serbisu kuaze kada semana ho ekipa sira ANC nian. Fahe ona informasaun, koñesimentu tékniku, no prátika di’ak liu no aprende hosi malu.
Iha fulan hirak ikus ne’e, ANACOM la’ós simu de’it ekipa ANC nian, maibé mós reprezentante Parlamentu Timor-Leste nian iha Portugál. ANACOM lori ANACOM nia ideia sira no ANACOM nia vizaun, maibé ANACOM mós hakarak rona no diskute dezafiu sira no solusaun posivel sira.
Prezidenti ANC, Flávio Cardoso Neves, hatete eventu ida-ne’e hanesan kolaborasaun estratéjia bá fahe koñesimentu órgaun reguladór iha setór telekomunikasaun, liu-liu iha teknolojia foun, hanesan Assistive Technology for Communication (ATFC), Kabu Sub-Marino no infraestrutura teknolojia, agora iha ona foun ne’ebé mak atu mosu dau-daun.
Nia esplika hanesan asesibilidade teknolojia foun bele hetan asesu husi ema hotu, kolaborasaun setorál teknolojia sira ne’ebé foun presiza kolaborasaun ema hotu-hotu, tantu nia institusionál ka nasaun, tanbá ne’e mak mosu liafuan plataforma kolaborasaun, ida ne’e hanoin bele implementa iha Timor-Leste no mós kompetisaun la’ós buat foun iha Timor-Leste, maibé hahú iha 2012, maske setór ida ne’e fó oportunidade bá ema hotu.
“Papel ANC atu garante ema hotu asesu ho oportunidade hanesan atu dezenvolve iha setór teknolojia nian,” Flávio Cardoso Neves hateten.
Haree ba buat tolu importante hanesan, Assistive Technology for Communication (ATFC), Kabu Sub-Marino no Infrastrutura Teknolojia, mosu ideia ida mós kona-bá lesibilidade, tanba implementasaun regularmente sira ne’e dala ruma iha difikuldade barak. Tanbá ne’e mak pontu ida ne’e nivel mundiál, setór ida ne’e halo kolaborasaun di’ak bá oin atu hetan plataforma ida ne’ebé mak aselera liu iha setór ida ne’e.
Nia hatutan husi buat tolu ne’e implementa tuir nesesidade respeitu kondisaun rai laran ne’ebé iha fó benefisiu hodi aselera setór ne’ebé di’ak liu bá futuru.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
ANC no ANACOM iha Kooperasaun Servisu
		
			
		
			
		
			
		
			
		
			
															Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt