Destaques

Prezidente Repúblika husu Jerasaun Foun Kontínua Banati Tuir Espíritu no Sakrifísiu FALINTIL

todayAgosto 20, 2025 33 1

Fundo
share close

DILI, RAFA.tl– Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, husu bá jerasaun foun sira atu banati tuir espíritu no sakrifísiu ne’ebé as’wain FALINTIL sira husik hela.

Notísia Relevante: Prezidente Repúblika Husu Povu Tomak Fó Omenajen Bá FALINTIL

Valor boot ne’ebé jerasaun foun sira tenke halo mak estuda no evita retórika polítika, no iha diálogu, nu’udár dalan úniku atu prevene konflitu sira, harii ponte sira entendimentu nian ne’ebé seguru, no antídote ida kontra violénsia.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta iha nia diskursu ofisiál iha serimónia aniversáriu FALINTIL ba dala-50 ne’ebé hala’o iha Tasi-Tolu, Kuarta (20/08/2025), hateten Timor-Leste selebra tinan 50 fundasaun FALINTIL ne’ebé harii iha loron ne’e kedas iha tinan 1975, bainhira Komité Sentrál FRETILIN (CCF, sigla portugés) proklama insurreisaun armada jerál tuir asaun armada ne’ebé lansa iha loron 11  fulan-Agostu 1975.

Xefe Estadu afirma, loron ne’e fó hanoin kona-bá konflitu trájiku dahuluk ne’ebé akontese iha Timor, konflitu entre maun-alin timor-oan sira, funu sivíl iha fulan-Agostu tinan 1975. Krize no krime boot sira mosu durante tempu luta bá ukun rasik-aan, iha ne’ebé timor-oan sira oho timor-oan sira seluk.

“Krize 2006 nian mós ita-nia responsabilidade rasik no krize ida ne’ebé maka dezonra ita tebtebes,” Ramos-Horta hateten.

“Lisaun dahuluk ne’ebé ita tenke aprende hosi kapítulu nakukun sira-ne’e iha ita-nia istória, evita retórika polítika, ideolojia sira ne’ebé kopia ladún di’ak hosi realidade sira seluk no evita diskursu sira ne’ebé halo manas emosaun no bele sunu ahi,” Prezidente Repúblika hateten.

Nia hatutan diálogu, dalan úniku atu prevene konflitu sira, harii ponte sira entendimentu nian ne’ebé seguru, no antídotu ida kontra violénsia.

Loron 20 fulan-Agostu tenke hanoin nu’udár loron ne’ebé líder polítiku sira la konsege halo diálogu, loron reflesaun ida atu istória labele repete.

Nia dehan selebra loron FALINTIL ne’ebé halo funu iha konfrontu dahuluk no retirada iha Balibó, Maliana, Atabae no hatene defende ho eroísmu ita-nia sidade doben Díli, ne’ebé viola iha loron fatídiku ne’ebá, loron 07 fulan-Dezembru 1975.

Iha loron ne’e, atu fó omenajen ho agradesimentu kle’an bá erói no mártir sira, ita selebra erói moris sira, erdeiru memória nian no konstrutór sira liberdade nian, no fó onra ba mártir pátria sira nian.

“Ha’u sauda veteranu sira, feto rezisténsia armada no klandestina nian, funu-na’in sira, foin-sa’e sira RENETIL nian, membru rede klandestina nian, bispu sira no padre no madre sira ne’ebé fó lian ba justisa, no família sira hotu ne’ebé, ho korajen, sustenta esperansa nasionál. Ita-nia memória koletiva iha ligasaun ho naran no hahalok sira ne’ebé reziste to’o sira nia iis ikus. Ita labele hanoin ema hotu iha momentu ida-ne’e, maibé ita bele hanoin balu ne’ebé inspira ita loroloron,” Ramos-Horta hateten.

Prezidente Repúblika hatutan, Primeiru-Ministru no Komandante ein-Xefe,  Nicolau Lobato, mate iha kombate iha loron 31 fulan-Dezembru tinan 1978, símbolu ikus sakrifísiu nian.

“Iha loron 16 fulan-Agostu, foin lalais ne’e, ha’u hala’o viajen bá fatin ne’ebé nakonu ho raan ne’ebé Nicolau Lobato mate ho eroízmu no dignidade. Ha’u akompaña husi Nicolau Lobato nia oan-mane mesak, José Lobato. Ha’u agradese ba Governu, ba Kuartel Jenerál F-FDTL no Sub-Xefe Estadu Maiór, autoridade Munisípiu Manufahi no jeneral reformadu Lere Anan-Timur, ba esforsu ne’ebé halo hodi prepara ha’u-nia deslokasaun,” Ramos-Horta haktuir.

FALINTIL Kontínua iha Papel Atuál Bá Futuru Konstrusaun Nasaun nian

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hateten iha faze atuál dezenvolvimentu Timor-Leste nian, FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) tenke kontínua sai instituisaun profisionál  dixiplinada ne’ebé dedika bá defeza, integridade territoriál, seguransa interna no estabilidade rejionál, aliña tomak ho pilar polítika no seguransa ASEAN nian.

FALINTIL aleinde knaar atu proteje territóriu, F-FDTL hala’o funsaun operasionál importante sira iha tempu dame nian, sempre iha kuadru Konstitusionál nia laran bainhira autoridade eleitu lejítimu sira husu.

Forsa Armada sira tenke habelar sira-nia asaun sívika liuhosi sira-nia unidade enjeñaria hanesan reabilitasaun infraestrutura esensiál sira responde lalais ba dezastre sira hametin reziliénsia komunidade nian no salva vida no proteje propriedade.

Esensiál katak, ligasaun entre militár ho sivíl tenke kontínua hametin hodi promove konfiansa mútua kooperasaun komunitária no dezenvolvimentu sustentável inkluzivu.

Xefe Estadu  hatutan, F-FDTL tenke kontínua apoiu kooperasaun internasionál no interkámbiu sira ho nasaun parseiru sira membru sira ASEAN nian no nasaun belun sira seluk sai nafatin prioridade ida hodi asegura kontinuasaun kapasitasaun téknika no modernizasaun ba ita-nia Forsa sira.

Ramos-Horta fó hanoin mós atu F-FDTL tenke kontinua kompromisu sosiál ba veteranu no eis-Kombatante sira nune’e mós Estadu nia devér atu mantein kompromisu ida ne’ebé metin no kontínua ba veteranu no eis-kombatente FALINTIL sira hodi rekoñese sira-nia sakrifísiu no kontribuisaun bá independénsia nasionál.

Ida-ne’e inklui asegura asesu ba servisu kuidadu saúde ne’ebé adekuadu seguransa sosiál uma ne’ebé dignu no apoiu ba dezenvolvimentu atividade ekonómika bá sira no bá sira-nia família.

Kompromisu sosiál sira-ne’e nu’udar parte integrante ida hosi ita-nia vizaun ba Timor-Leste ida ne’ebé inkluzivu iha-ne’ebé sira ne’ebé serbí ona sira-nia rain bele moris ho dignidade no kontinua kontribui ba nasaun nia progresu.

“Ohin ita reafirma ita-nia kompromisu atu fó onra baámemória eroi no eroína sira ne’ebé fó sira-nia moris ba liberdade. Ita tenke inspira ita-nia foin-sa’e sira atu hetan eransa ida-ne’e hosi aten-barani Reziliénsia no domin ba nasaun hodi garante futuru ida ho dame prosperidade no integrasaun rejionál tomak,” Ramos-Horta hateten.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Escrito por RafaFM

Avaliação

Quem Somos

Fundada por Nilton e Akita nos momentos difíceis pós-referendo, a Rádio Rafa nasceu como um símbolo de esperança e reconstrução em Timor-Leste. Foi a primeira rádio a surgir após a independência, reunindo jovens, espalhando alegria e dando voz a uma nova geração, mesmo quando muitos ainda viviam em casas feitas de cinzas, após a destruição provocada pela violência que se seguiu ao referendo de 1999, no qual os timorenses decidiram pela separação da Indonésia e pela construção de um país independente e livre.

Contactos
error: Content is protected !!