Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
DILI, RAFA.tl–Eis Primeiru Ministru, Mari Alkatiri rekomenda ba XI Governu Konstitusionál atu tuur hamutuk ho Indonézia rezolve uluk fronteira Naktuka.
Notísia Relevante: Oportunidade Di’ak Bá Timor-Leste iha Diskusaun Bá Negosiasaun Fronteira Marítima ho Indonézia
Bá jornalista iha edifísiu eis-titulár iha Faról, Dili, Tersa (19/08/2025), Mari Alkatiri afirma sé Naktuka mak seidauk rezolve, sá fronteira marítima mak rezolve ho Indonézia, tanba tuir Alkatiri katak, la iha prozesaun husi rai mak ba tasi.
Mari Alkatiri afirma problema mak Indonézia nia illa bara-barak seidauk rezolve derepenti atu entrega Naktuka bá Indonézia.
“Agora negosiasaun fronteira marítima ne’e saida nian? ne’e para hatudu de’it ami sei kontínua buka lejitimidade internasionál tanba mohu ona, ne’e mak atu lori fali Nobel hotu-hotu mai halo reauniaun iha ne’e tanba la iha ona lejitimidade iha nivel domestiku,, iha rai-laran, buka lejitimidade iha internasionál,” Sekretáriu Jerál partidu FRETILIN ne’e fó nia afirmasaun.
Iha Tersa-Kuarta (19-20/08/2025), ofisiál seniór sira husi Timor-Leste ho Repúblika Indonézia, hahú ronda dahuluk tuur hamutuk hodi halo diskusaun ba kestaun negosiasaun fronteira marítima Timor-Leste ho Repúblika Indonézia.
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, iha oportunidade ne’e hakat ba kumprimenta formál ho ofisiál seniór sira husi Indonézia ne’ebé enviadu husi Prezidente Repúblika Indonézia Prabowo Subianto.
“Soe nafatin rai-rahun ba povu nia matan, ne’e para halo povu sira ne’e, balun dehan, estupides koletiva, mas ha’u dehan lae, segueira koletiva, katak matan lakohi haree, tilun lakohi rona, ibun lakohi ko’alia, maibé la’ós estúpidu tanba husu ba broker sira ne’e mak estúpidu sira agora riku boot, kobra ema hotu-hotu ne’e estúpidu, ha’u la konkorda estúpidu koletiva, maibé segueira koletiva,” Mari Alkatiri hateten.
Eis Primeiru-Ministru ne’e esplika atu rezolve diskusaun ba fronteira ne’e, primeiu rezolve uluk Naktuka, se hakarak duni halo negosiasaun seria. Tanba ba tasi Kosta Súl la iha problema boot ho Indonézia tanba fronteira ne’ebá definidu ona husi primeiru governu kedas.
Tuir Alkatiri, husi primeiru governu mak defini iha fronteira 67 ho Indonézia, mas nia konsidera esforsu Governu ida-ne’e nian ho diskusaun sira halo daudaun hodi halo negosiasaun ba fronteira marítima soe fai rai-rahun ba povu nia matan.
Sita husi www.bbc.com haktuir katak dézde Timor-Leste restaura nia independénsia iha tinan 2002, Timor-Leste seidauk hetan akordu kona-bá nia fronteira terrestre ho Indonézia.
Negosiasaun sira ne’ebé prolongadu, liuliu kona-ba área Noel Besi-Citrana ka Naktuka, ne’ebé halo fronteira ho Provínsia Kupang-Indonézia nian no enklave Oé-cusse Timor-Leste nian, hatete katak mosu hosi interpretasaun fronteira sira ne’ebé la hanesan no sentimentu sira iha pasadu.
Iha fulan-Janeiru tinan 2024, iha ámbitu vizita ofisál Primeiru-Ministru (PM) Xanana Gusmão nian ba Jakarta hodi hasoru-malu ho Preziente Repúblika Indonézia, Joko Widodo (altura ne’ebá), Xanana Gusmão dala ida tan lori kestaun fronteira nian ba oin.
Xanana ho Prezidente Joko Widodo konkorda atu dudu kompletasaun negosiasaun fronteira terestre entre Indonézia ho Timor-Leste ne’ebé la’o durante dékada rua resin ona.
Tuir informasuan ne’ebé Rafa.tl halibur husi fontes notísia oioin, katak negosiasaun fronteira hala’o dezde tinan 2001 hosi Indonézia ho governu tranzisaun Timor-Leste ka Administrasaun Tranzisaun Nasoins Unidas nian iha Timor Leste (UNTAET, sigla Inglés) ne’ebé forma hosi ONU, molok kontínua ho governu ofisiál Timor-Leste nian iha tinan 2002 liuhosi Komité Konjuntu Fronteira (JBC).
Rezultadu inisiál mak Akordu Interinu 2005, ne’ebé estabelese fronteira terrestre ho kilómetru 268,8 entre Indonézia no Timor-Leste, ho pontu koordenasaun 907.
Ida-ne’e inklui fronteira Indonézia nian ho territóriu Timor-Leste nian iha parte leste Illa Timor nian no ho RAEOA, enklave Timor-Leste nian iha parte oeste illa nian.
Maibé, akordu ne’e rezolve de’it maizumenus 96% hosi kestaun sira fronteira terrestre nian. Restu 4%, ne’ebé kobre área sira Naktuka seidauk hetan akordu tanba interpretasaun fronteira nian ne’ebé la hanesan entre nasaun rua ne’e.
Liután, kestaun iha área Subina-Oben sei seidauk rezolve tanba rezidente Indonézia sira iha ne’ebá rejeita implementasaun levantamentu fronteira, ne ebé sira fiar katak sei koloka sira-nia rai kultivadu iha territóriu Timor-Leste nia laran.
Notísia di’ak mosu iha tinan 2013, bainhira Indonézia ho Timor-Leste konkorda atu uza liña mediana hodi fahe rejiaun Dilumil-Memo ba rua. Akordu ida-ne’e hafoin trasa iha adisaun ida ba akordu 2005 nian.
Atu aselera prosesu negosiasaun ba fronteira teritoriál sira seluk, iha inísiu tinan 2017, Timor-Leste ho Indonézia forma ekipa Konsulta Ofisiál Superiór (SOC). Ekipa ki’ik ida-ne’e, ne’ebé kompostu hosi delegadu sira hosi parte rua nian, hetan knaar atu diskute detallu tékniku sira kona-bá rezolve kestaun sira fronteira nian.
Hafoin enkontru dala-lima, ekipa SOC nian hetan akordu ida iha prinsípiu iha 2019, inklui kona-bá baliza sira Subina-Oben nian, determinasaun ba pontu finál sira no dezeñu liña foun ida ba Bidjael Sunan-Oben, no uza liña mediana simples ida hodi fahe Noel Besi-Citrana.
Maibé, hafoin delegasaun Timor-Leste nian fila ba uma ho akordu, mosu objesaun parlamentar sira, liuliu kona-bá fronteira terestre nian entre Noel Besi ho Citrana, ne’ebé koñesidu mós ho naran Naktuka.
Ba povu Timor-Leste, Naktuka halo parte iha RAEOA, ne’ebé Atoni-oan sira fiar nu’udár fatin ne’ebé misionáriu Dominikanu Portugés dahuluk sira tun iha Illa Timor iha tinan 1515. Kontaktu dahuluk ne’e konsidera nu’udár parte importante hodi forma sira-nia identidade.
Ekipa Reportajen Rafa.tl
Escrito por RafaFM
Diskusaun Fronteira Marítima Mari Alkatiri Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN
Fundada por Nilton e Akita nos momentos difíceis pós-referendo, a Rádio Rafa nasceu como um símbolo de esperança e reconstrução em Timor-Leste. Foi a primeira rádio a surgir após a independência, reunindo jovens, espalhando alegria e dando voz a uma nova geração, mesmo quando muitos ainda viviam em casas feitas de cinzas, após a destruição provocada pela violência que se seguiu ao referendo de 1999, no qual os timorenses decidiram pela separação da Indonésia e pela construção de um país independente e livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt