Destaques

Xanana Husu Vítima Sira Ne’ebé Sofre Violénsia Ko’alia Sai Ba Públiku

todayOctober 23, 2025 95 3

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, husu ba vítima sira ne’ebé sofre violénsia bazeia ba jéneru hanesan,  violénsia doméstika, violénsia seksuál no violénsia kontra labarik sira tenke ko’alia sai ba públiku.

Notísia Relevante: CFP Simu Ona Relatóriu husi MESSC Kona-ba Kazu Asédiu Seksuál Ne’ebé Deskonfia Komete husi Dosente MFB

Xefe Governu hateten, Governu liuhosi Reuniaun Konsellu Ministru,  Kuarta (22/10/2025), aprova Projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Céu Brites, hetan mós aprovasaun hodi kria Liña Solidária atu atende kazu violénsia bazeia ba jéneru no violénsia hasoru labarik no foin-sa’e sira.

Liña Solidária maka servisu gratuitu no konfidensiál ne’ebé disponível oras 24 nia laran, ne’ebé dezeña atu fornese kanál resposta imediata ba situasaun violénsia, hodi garante vítima sira asesu ba apoiu psikolójiku, sosiál, legál no institusionál.

Mekanizmu foun sei jere hosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun no sei servisu hamutuk ho ministériu sira, autoridade munisípiu sira no parseirus dezenvolvimentu balun, ho objetivu atu hametin protesaun ba vítima no koordenasaun entre servisu emerjénsia, seguransa, saúde no justisa.

“Dekretu-Lei ida ne’e, hodi kria atu fó apoiu ba sese de’it mak sente hetan violénsia bazeia ba jéneru, hanesan violénsia doméstika, violénsia seksuál no violénsia kontra labarik sira. Sese de’it bele informa kona-ba violasaun saida mak nia hasoru, tanba ne’e kria lei ida iha ne’ebá para atende no proteje. Tanba problema barak, ha’u la dehan katak ha’u hatene buat hotu-hotu, mais iha uma mahon balun, atan oan ha’u mak lori netik buat ruma ba,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Kinta (23/10/2025)

Xefe Governu hatutan labarik ki’ik oan sira kous ona oan, sira boot uituan ona mós hetan violénsia, tanba ne’e presiza duni kria sistema ida, se de’it mak hetan violénsia hato’o hodi bele fó apoiu.

“Tanba problema ne’e mosu bei-beik, tanba ne’e iha duni nesesidade ida. Iha Dili de’it atu ba misa mós sira ta’uk tanba ne’e buat sira ne’e hotu estadu presiza haré tanba ne’e ohin mai informa ba Prezidenti Repúblika atu asina dekretu lei ne’e, Ita husu katak violénsia ne’e bele redus iha ita nia rai,” Xanana hateten.

Iha Projetu Dekretu-Lei ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Céu Brites ne’e, iha mos Liña Solidária mak servisu gratuitu no konfidensiál ne’ebé disponível oras 24 nia laran ne’ebé dezeña atu fornese kanál resposta imediata ba situasaun violénsia/ hodi garante vítima sira asesu ba apoiu psikolójiku sosiál legál no institusionál.

Mekanizmu foun sei jere hosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun no sei servisu hamutuk ho ministériu autoridade munisípiu sira no parseiru dezenvolvimentu balun ho objetivu atu hametin protesaun ba vítima no koordenasaun entre servisu emerjénsia seguransa saúde no justisa.

Númeru úniku 116 sei asesivel hosi kualkér rede nasionál telekomunikasaun nian ne’ebé permite enkamiñamentu lalais kazu sira no ativasaun imediata ba meius resposta nian iha situasaun sira ho risku ameasa ne’ebé atu akontese.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!