Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
PM Xanana Gusmão halo inspesaun ba parada Polísia iha ámbitu serimonia aniversáriu PNTL ba dala-XXVI iha Palásiu Governu, Sesta (27/03/2026). Imajen/Rafa.tl
DÍLI, RAFA.tl– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, husu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) bainhira halo atuasaun iha komunidade nia leet ho profesionalizmu no asegura konfiansa husi povu hodi garante paz no estabilidade iha Timor-Leste.

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha nia diskursu ba aniversáriu PNTL ba dala-XXVI (27 Marsu 2000 – 27 Marsu 2026), no posse ba Komandante Jerál foun, Komisáriu Asistente Afonso dos Santos ho Segundu Komandante Jerál, Komisária Asistente Natércia Eufrásia Soares Martins, iha Palásiu Governu, Sesta (27/03/2026), hatete parabéns ba PNTL no Komandante sesante sira ne’ebé sei kontinua iha Instituisaun PNTL hodi haré asuntu seguransa, ba kooperasaun bilaterál, internasionál no rejionál, tanba Timor-Leste integra ona ba ASEAN.
Xefe Governu hatutan, relasaun entre polísia ho komunidade tenke amizade la’ós baku arbiru, ameasa arbiru, komunikasaun ida-ne’e mak presiza iha. Tenke haré ba fronteira, buat oi-oin. Tanba ne’e, husu ba Komandante-Jerál tuir de’it saida mak dehan rasik ona, buka atu halo koordenasaun ne’ebé di’ak, liu-liu iha setór hotu-hotu kona-bá planu PNTL nian.
“Povu tomak fiar katak imi ajente polísia hamutuk ho imi-nia komandante na’in-rua, ita hamutuk asegura estabilidade iha ita-nia rain, hodi povu bele fiar katak nia bele moris sein preokupasaun kona-bá seguransa, tanba iha polísia ne’ebé iha sira-nia kotuk atu ajuda,” PM Xanana hatete.
Xanana Gusmão haktuir, Timor-Leste foin hahú prosesu ida ne’ebé la fásil, la defísil, komplexu, kona-bá integrasaun ba ASEAN. Tanba ne’e maka iha rezolusaun Governu hato’o ba Komandante-Jerál atu haré seguransa rai ne’e nian, haré ba oinsá bele asegura estabilidade iha rai ne’e. Ba Segundu Komandante bele haré fali ba kooperasaun internasionál kona-bá integrasaun iha ASEAN.
Nu’udár membru foun ASEAN, PNTL mós sei kumpri devér tuir saida mak fó ona, labele halimar tanba nu’udár membru foun PNTL bele responde ezijénsia sira hosi ASEAN katak iha 2027 iha eleisaun Prezidensiál, 2028 eleisaun Parlamentár no 2029 Prezidénsia ASEAN ninian.
“Tanba ida-ne’e povu hein PNTL bele responde ba situasaun difísil ne’ebé sei mai ho di’ak, ho hotu-hotu nia dedikasaun maibé mós respeitu ba direitus umanus. Ami hotu fiar katak ho reforma institusionál, ho korresaun ne’ebé hala’o dau-daun hodi bele presta omenajen ba imi-nia servisu ne’ebé fundamentál tebes ba estabilidade nasaun nian, ami fiar katak imi mós bele konfia povu,” Xanana Gusmão hatete.

Iha fatin hanesan Komandante Jerál foun, Komisáriu Asistente Afonso dos Santos hato’o kompromisu atu hala’o misaun ida-ne’e ho haraik-aan, maibé mós ho konsiénsia tomak kona-bá responsabilidade ne’ebé tau iha kabás, iha servisu ba Estadu no ba povu Timoroan.
Istória PNTL nian mak istória ida ne’ebé naruk, kompleksu, marka ho sakrifísiu no dezafiu sira ne’ebé signifikativu. Hosi períodu administrasaun tranzitória Nasoens Unidas nian, iha Superintendente Paulo de Fátima Martins nia lideransa, to’o momentu difísil krize polítika ne’ebé rai ne’e hasoru, PNTL hatudu reziliénsia no kapasidade ba adaptasaun no reforma.
Importante atu reafirma, ho klaru, katak Polísia Nasionál Timor-Leste la’ós, no labele sai, instrumentu polítiku ida. PNTL nu’udár instituisaun la partidaria Estadu nian, iha servisu Konstituisaun no lei nian iha área seguransa nian.
“Ami-nia misaun mak atu garante implementasaun polítika sira Governu nian iha ámbitu seguransa nian, hodi garante seguransa interna, órden públika, no protesaun ba sidadaun hotu-hotu, lahó distinsaun. Ida-ne’e maka prinsípiu universál ne’ebé orienta forsa polísia modernu no profisionál sira hotu,” Afonso dos Santos hatete tan.
Kona-bá ida-ne’e, Komandante foun na’in-rua halo ona kompromisu metin atu kontinua prosesu harí PNTL ida-ne’ebé sai sólidu ba bei-beik, profisionál, la’ós partidáriu no orientadu ba rezultadu ne’ebé bele hatán ba dezafiu atuál no futuru seguransa nasionál nian.
Iha prioridade estratéjiku sira, Komandante na’in-rua destaka reforsu profisionalizmu no disiplina institusionál liu-hosi formasaun kontínua, promosaun étika no integridade no luta firme hasoru kualkér forma indisiplina nian iha PNTL nia laran.
Modernizasaun instituisaun nian, ho investimentu iha teknolojia, hametin investigasaun kriminál no dezenvolve kapasidade espesífika sira, partikularmente iha kombate ba krime transnasionál, konstitui ameasa ida ne’ebé boot liu ne’ebé mosu ohin loron.
Hametin polisiamentu komunitáriu, promove relasaun konfiansa ho komunidade sira, ne’e esensiál ba prevensaun krime no estabilidade sosiál.

Intensifika koordenasaun inter-institusionál, reforsa ligasaun ho F-FDTL (Forsa Defeza Timor-Leste), Ministériu Públiku, PCIC (Polísia Investigasaun Kriminál) no servisu intelijénsia Estadu nian, atu nune’e bele garante resposta ida ne’ebé integradu no efikás ba ameasa sira seguransa nasionál.
PNTL tenke garante koordenasaun ne’ebé efetivu no permanente ho servisu estadu nian hotu-hotu, hodi promove koordenasaun institusionál ne’ebé sólidu ne’ebé fó dalan ba resposta integradu ba dezafiu seguransa nasionál.
Iha tempu hanesan, tenke afirma ho sentidu responsabilidade, katak interese superiór sira seguransa estadu nian tenke prevalese liu kualkér interese institusionál ka setoriál, orienta nafatin asaun sira ho prinsípiu interese nasionál nian.
Iha nível rejionál no internasionál, Komandante na’in-rua sei hametin nafatin kooperasaun ho parseiru sira, liu-liu iha ámbitu ASEANAPOL, ASEAN, CPLP, TLPDP no organizasaun internasionál sira seluk, promove troka informasaun no reforsu kapasidade institusionál sira.
Partisipa iha serimónia ne’e alta entidade Estadu tomak, membru Parlamentu Nasionál, membru Governu, ofisiais superiór PNTL ho F-FDTL, Korpu Diplomátiku sira, sosiedade sivíl no konvidadu sira.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Xanana Husu PNTL Tenke Profisionál no Asegura Konfiansa Povu
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt