Destaques

Xanana Husu Funsionáriu Públiku Sira Tenke Servisu ho Integridade

todayNovember 5, 2025 233 2 5

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, husu ba funsionáriu públiku sira tenke servisu ho integridade no urjénsia ba povu no nasaun.

Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, iha nia diskursu abertura ba Debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2026 iha jeneralidade iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (05/11/2025) hateten Funsionáriu Públiku tenke servisu ho integridade no urjénsia ba povu tnmba sira merese duni ba prestasaun ida di’ak husi ajente estadu sira, tanba ne’e labele haluha katak kada formuláriu ne’ebé imi prosesa, kada servisu ne’ebé imi halo, kada desizaun ne’ebé imi foti, afeta família reais ho esperansa no nesesidade reais.

“Apelu ida ba instituisaun no liuliu  ba órgaun soberania sira, mai serbisu hamutuk no mós servisu hamutuk ho setór públiku no privadu tomak husi tasi-feto ba tasi-mane, husi loro-sa’e ba loro-monu, husi jovens ba katuas no ferik sira, ita-nia forsa la’ós iha ita-nia rezerva petróleu ka iha ita-nia lokalizasaun estratéjika, maibé ita-nia povu, iha nia reziliénsia, iha nia kriatividade, iha nia determinasaun atu harii futuru ida ne’ebé di’ak liubá nia oan sira. Mai ita avansa hamutuk  ho disiplina iha ita-nia finansas ho ambisaun iha ita-nia reforma no unidade iha ita-nia objetivu  nasionál tanba hamutuk mak ita sai forte liután hasoru kualker dezafiu,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten.

Tanba ne’e, mai hotu iha-ne’e prontu atu halo debate kona-ba Orsamentu Estadu ida ne’ebé ponderadu ho ekilibradu, maibé bele sai di’ak liu ho kontributu husi nai no lou deputadu sira.

Debate Demokrátiku anual kona-bá Orsamentu Estadu hanesan teste ida ba forsa husi Timor-nia demokrásia ne’ebé órgaun soberania sira hamutuk iha objetivu komum atu hadia vida ekonómika no sosial país nian tomak.

“Iha ha’u-nia viajen sira ba rai-li’ur, ha’u lori istória husi ita-nia povu. Ha’u dehan ba líder mundiál sira katak  Estadu ki’ik hanesan ita-nian ne’e la presiza karidade, maibé presiza mak parseria. Ita iha solusaun atu oferese esperensia atu partilla ho kontribuisaun atu halo. Maibé, ita presiza regra ne’ebé justa, finansiamentu klimátiku asesível ho merkadu ne’ebé nakloke duni ba esportador ki’ik sira. Ita-nia envolvimentu ho mundu reforsa ita-nia objetivu internu,” Xanana Gusmão argumenta.

Nia haktuir, iha Nova Iorque, iha Nasoins Unidas, iha Jenebra, iha Organizasaun Mundiál Komérisu (OMK) Timor defende nafatin katak dezenvolvimentu ho pás la’o hamutuk. Estadu kiik hanesan Timor, tenke harii-metin reziliensia iha rai-laran no mós harii-metin solidariedade ho nasaun viziñu ho parseiru sira iha rai-li’ur.

Apoia sistema multilateral ne’ebé bele rona  Estadu kiik sira, Insulares Desenvolvimentu ho Países Menos Desenvolvidos sira-nia lian la’ós tanba presiza karidade, maibé hanesan parseiru ho perspetiva no solusaun valioza.

Perspetiva ne’e mak molda ka forma Timor-nia diplomasia no sei molda Timor-nia  relasaun komersiál kooperasaun ne’ebé bele loke merkadu no kria oportunidade, maibé la kompromete Timor-nia soberania ka Timor-nia valór sira. Ne’e mak espíritu nebé Timor lori ba ASEAN, integrasaun ho dignidade, reforma ho propósitu no kresimentu ne’ebé benefisia tebes duni ema.

“Ita sei kontinua konta istória Timor nian ba mundu katak bele hetan pás depoi luta, katak iha diálogu depois de divisaun no rekonsiliasaun depois de konflitu,  ne’e la’ós ideal abstratu ida no finalmente liafuan ida ba Timor-Leste nia parseiru dezenvolvimentu sira, Timor simu ho laran tomak investimentu ne’ebé dezenvolve kompeténsia no kria valor dura ho douru. Ita agradese ba apoiu orsamental ne’ebé reforsa ita-nia sistema ho instituisaun no la’ós de’it ita-nia balansu sira finanseiru nian,” Xanana renik.

Xanana afirma presiza alinamentu ho  ambisaun kona-bá dezenvolvimentu teknolójiku ho dijital kona-bá implementasauan PED, Programa Governu ho Polítika Ekonomia Azul.

Ba  setor privadu  tulun Governu  forma jerasaun foun empreendedór Timoroan. kada empreza formal ne’ebé imi kria, kada jovem ne’ebé imi forma, kada merkadu exportasaun ne’ebé imi desenvolve  halo ita-nia nasaun sai forte liután. Aproveita didi’ak ba oportunidade foun ne’ebé adezaun ba OMC no ba ASEAN sei lori mai. Investe iha ita-nia jovens sira liuhusi programas formasaun ho kompetênsias.

Ba  jovens sira aproveita oportunidade formasaun ho empregu ne’ebé iha. Bainhira investe iha imi joven sira, katak imi investe hela iha país, imi tenke sente orgullu tanba bele kontribui ba konstrusaun Estadu ne’ebé nia futuru iha imi-nia liman.

Iha proposta OJE 2026 ho montante $2,214,689,195 kompostu husi saláriu no vensimentu $476,870,249, bens no servisu $447,904,446, transferénsia públika $820,710,160, kapitál menór $32,556,96, kapitál dezenvolvimentu $436,647,379.

Reportajen ekipa RAFA

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!