Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
DILI, RAFA.tl- Timor-Leste sei selebra tinan osan-mean (Bodas de Ouro) loron proklamasaun independénsia, 28 Novembru 1975-28 Novembru 2025, ne’ebé lori sakrifísiu, unidade, domin no dedikasaun hodi manán liberdade, tanba ne’e akademista ho sosiedade sivíl sira konsidera tempu ona atu líder sira hamutuk ho esperansa foun ba Timor-Leste nia futuru.
Akademista hosi Universidade Díli (UNDIL), Hugo Lourenço da Costa, ba Rafa.tl iha nia knaar fatin UNDIL, Mascarenhas, Tersa (25/11/2025) hateten, kongratula ba loron selebrasaun 28 Novembru, nu’udar loron proklamasaun independénsia Timor-Leste nian ba dala-50.
Ho komemorasaun loron Proklamasaun Independénsia, tinan ne’e, lori grasa dame ba líder nasionál sira atu hamutuk hodi haré obstáklu sira ne’ebé nasaun ne’e enfrenta hanesan laiha kualidade edukasaun ne’ebé mak di’ak ba povu.
Nia afirma, jerasaun foun sira simu independénsia hanesan prezente, no eransa eroi sira nian, ne’ebé mak husik hela ba povu ida-ne’e. Tanba ne’e, presiza líder nasionál sira atu hamutuk hadi’a rai ida-ne’e, no atu kore povu ba moris di’ak tuir preámbulu Konstituisaun RDTL.
Nia hatutan, to’o ohin loron líder partidu polítiku sira seidauk fó ulun ba malu, tanba podér no autoridade, sira nafatin kria konspirasaun husi kontradisaun ideolójia, nune’e haré kualidade líder iha Parlamentu Nasionál la konsege defini separa ida ne’ebé mak interese partidu nian, ida ne’ebé interese grupu nian, ho ida ne’ebé interese nasionál ba povu hotu nian.
“Ita fó parabéns ba ita-nia eroi da pátria sira, líder primeiru jerasaun sira ne’ebé mak to’o ohin loron nafatin ukun povu no rai ida ne’e. Ha’u dehan tempu to’o ona, sira atu hamutuk lolo-liman ba malu, se kabás ba malu, tane no dignifika povu ida-ne’e, husi sira-nia unidade ne’e mak ita bele dehan dezenvolve rai ida-ne’e no lori povu ba moris di’ak. Ita sai ona Membru Nasoens Unidas, ita hetan rekoñesimentu hamrík hanesan Estadu Demokrátiku ida, nu’udár membru CPLP no sai ona membru ASEAN. Ita iha obstáklu boot liután atu hadi’a ita-nia edukasaun, ida-ne’e mak xave importante, dehan katak atu liberta povu, ida edukasaun tenke di’ak,” Hugo Lourenço da Costa hateten.
Akedemista ne’e hein katak líder istóriku sira, sei hamutuk hatúr identidade kulturál, rekonsiliasaun tuir tradisaun Timor nian, nahe biti boot hodi tur hamutuk ko’alia aberta ba malu, hodi sai modelu edukasaun ida ba jerasaun foun sira.
Presiza halo reflesaun nasionál entre líder nasionál sira hodi halo konsensu ba interese povu ida ne’e nia futuru, ne’ebé atu liberta povu hodi goja sira moris liu husi edukasaun, saúde, ekonomia ne’ebé mak di’ak, ho estabilidade no páz.
Nia dehan, labele hamosu beibeik insulta-malu iha Parlamentu Nasionál, tanba ho asaun sira ne’ebé halo iha uma fukun Parlamentu Nasionál la tuir ona prinsípiu povu nian.
Iha fatin seluk, Diretór Ezekutivu Fórum Organizasaun Naun Governamental Timor-Leste (FONGTIL), Valentim da Costa Pinto hateten, durante períodu tinan-50 nia laran ne’e, konsege povu Timor-Leste konkista vitória lubuk ida hodi sai husi situasaun ida ba hetan liberdade totál.
Nia husu ba jerasaun hotu ne’ebé sei moris, kontinua eroi sira nia eransa luta sira, tenke metin, hatudu prátika ne’ebé mak di’ak, hodi bele valoriza sira nia sakrifísiu ne’ebé fo libertasaun ba rai ida ne’e.
Iha períodu tinan-50 nia laran, hatudu katak povu sai duni husi situasaun koloniál nian, depois konkista ukun rasik an lolós husi okupasaun nia autoridade iha tinan 1999, depois selebra restaurasaun independénsia iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002.
Husi 2002, Timor-Leste hahú nia dezenvolvimentu husi situasaun ne’ebe difísil mai to’o ohin loron povu moris kiak no susar nafatin, mézmu líder istóriku sira ne’ebé iha halo esforsu hodi halo mudansa, maibé seidauk másimu no presija halo liu tán mudansa ba oin.
“Iha tinan 24 nia laran, situasaun balun ne’ebé ke kontinua dezafia ita, hodi halo mudansa ne’ebé ke rápidu hodi bele ultrapasa situasaun sira ne’e. Situasaun sira ne’e mak ita nafatin iha kiak no mukit ne’ebé ke nafatin kontinua bebeik, ida ne’e hatudu katak sei iha injustisa balun iha ita nia rain,” Valentim da Costa Pinto hateten.
Diretór Ezekutivu FONGTIL ne’e argumenta, hafoin tinan-50 proklamasaun independénsia no tinan 23 restaurasaun independénsia, númeru dezempregu kontinua sa’e, ne’ebé ezizi tenke halo buat ruma para bele fó oportunidade di’ak ba joven sira ne’ebé matenek, tanba kada tinan joven barak aumenta gradua husi universidade no mos mai husi sentru formasaun sira, mas Timor-Leste nafatin enfrenta menus kampu traballu.
FONGTIL mós husu atu polítiku na’in sira tenke servisu hamutuk ba dezenvolvimentu nasionál, hodi hasa’e kreximentu ekonomia iha rai laran, nune’e labele dependénsia maka’as ba importasaun mai husi rai liur, maibé mos iha produsaun rasik iha rai laran.
“Iha selebrasaun ba tinan-50 ne’e mós, tempu oportunidade ba líder nasionál sira bele hamutuk, kontinua promove diálogu, ko’alia ba malu, asuntu interese nasionál hodi bele fo funsionamentu di’ak ba estadu, atu bele di’ak liu tan iha future,” Valentim da Costa Pinto hatutan.
Nia subliña, tempu ona atu promove dezenvolvimentu ida ne’ebé mak fó benefísiu di’ak ba povu, no mos kontinua mantein kooperasaun ho nasaun amigu sira nafatin ho di’ak, apóiu setór privadu nasionál sira, investe iha setór produtivu sira, eleva edukasaun, saúde no mós setór importante sira seluk.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Akademista ho Sosiedade Sivíl husu Líder Nasionál Sira Hamutuk Tinan-50 Proklamasaun Independénsia
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt