Destaques

Timor-Leste Partisipa Simeira ASEAN Ba Dahuluk Hafoin Adezaun Ofisiál

todayOctober 26, 2025 43

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Timor-Leste (TL) partisipa bá dahuluk Simeira Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN, sigla inglés) bá dala-47 ho tema “Inkluzividade no Sustentabilidade” hafoin ofisialmente adere nu’udár Estadu membru bá dala-11 iha Sentru Konvensaun Kuala Lumpur (KLCC), Domingu (26/10/2025).

Notísia Relevante: Liu Tiha Dékada Ida, Timor-Leste Ofisialmente Sai Membru ASEAN Ba Dala-11

PM Xanana partisipa Simeira ASEAN ba dala-47 iha Kuala Lumpur, Malázia, Domingu (26/10/2025). Imajen/Média G-PM

Hanesan sita husi komunikadu ofisiál, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão konsidera ida-ne’e hanesan onra ida atu dirije Simeira ASEAN istóriku bá dala-47 nu’udár membru ofisiál plenu ida hosi família ASEAN nian.

Marku ida-ne’e marka kapítulu foun ida, la’ós de’it bá Timor-Leste, maibé bá integrasaun rejionál ne’ebé harii iha konfiansa, solidariedade no kompromisu fahe bá futuru komún.

Xanana Gusmão hato’o Timor-Leste ninia apresiasaun bá Malázia, bá lideransa ezemplár nu’udár Prezidente ASEAN nian iha 2025 hodi dirije Timor-Leste ninia deliberasaun sira bá adosaun vizaun komunidade ASEAN nian 2045.

Tuir tema orientadór “Inkluzividade no Sustentabilidade,” Timor-Leste  fó hanoin katak, forsa ASEAN nian hela iha diversidade ho inkonsibilidade, konstrusaun no Timor-Leste nia konxiénsia atu atua ho koletivu.

Timor-Leste apoia maka’as ambisaun vizaun ASEAN nian bá rejiaun ne’ebé define ho reziliénsia, inovasaun no inkluzividade.

“Ami rekoñese ASEAN nia foku estratéjiku bá armonizasaun padraun komérsiu nian, integrasaun finanseira no movimentu ema hodi halo ita-nia rejiaun sai potente eskonómiku globál ida iha tinan 2045,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten.

Bá Timor-Leste, taka lakuna dezenvolvimentu nian sai hanesan prioridade prinsipál ida. Timor-Leste enkoraja ASEAN atu kontinua no haburas iha inisiativa bá integrasaun ASEAN, hodi apoia paridade, kapasitasaun no solidariedade rejionál.

Timor-Leste fó apoiu bá inisiativa sira ASEAN nian bá integrasaun ekonómika ne’ebé kle’an liután, liu-liu liu-hosi ATIGA ne’ebé hadi’a ona, Akordu Enkuadramentu Ekonomia Dijitál no Rede Enerjia ASEAN nian.

Iha aliñamentu ho ajenda klimátika ASEAN nian, Timor-Leste kompromete atu avansa enerjia renovável no dezenvolvimentu sustentável, hodi rekoñese dezafiu úniku sira ne’ebé Estadu ki’ik sira hasoru.

“Ami elojia esforsu sira ne’ebé hala’o hela atu atinji Kódigu Konduta ida ne’ebé legalmente vinkulativu iha Tasi Súl Xina nian, hodi mantein rejiaun hanesan zona dame nian,” Xanana Gusmão tenik.

Timor-Leste lori esperiénsia prátika bá ASEAN kona-bá rekonsiliasaun no harii dame no iha kompromisu atu kontribui bá rejiaun nia seguransa no lideransa umanitária.

“Lori Governu no povu Timor-Leste nia naran, ha’u hato’o agradesimentu kle’an bá konfiansa no solidariedade ne’ebé Estadu-membru ASEAN hotu-hotu hatudu iha ita-nia viajen bá adezaun tomak,” Xefe Governu Timor-Leste ne’e agradese.

Hato’o mós parabéns no dezeju di’ak sira bá Filipina bainhira asume Prezidente ASEAN nian iha 2026. Timor-Leste hein atu servisu hamutuk besik-liu, hodi avansa Vizaun 2045 ASEAN nian ho objetivu sira ne’ebé fahe bá Sudeste Aziátiku ida ne’ebé forte-liu, unidu no reziliente.

Iha okaziaun ne’e Kay Rala Xanana Gusmão hato’o sinseru kondolénsia bá Família Reál no povu Tailándia kona-bá Majestade Liurai-feto Sirikit, Liurai-feto Inan nia mate.

Simeira ASEAN bá dala-47 ne’e prezide hosi Primeiru-Ministru Malázia, Dato’ Seri Anwar Ibrahim ne’ebé fahe bá sesaun Plenária no Retiru.

Sesaun Plenária involve mós partisipasaun hosi Konvidadu sira hosi Meza ASEAN nian, nomeadamente, Primeiru-Ministru Kanadá, Prezidente Konsellu Europeu no Diretór Jerente Fundu Monetáriu Internasionál (FMI).

Durante Sesaun Plenária, Líder ASEAN sira konsentra sira-nia diskusaun bá asuntu sira ne’ebé relasiona ho harii Komunidade ASEAN no relasaun esterna ASEAN nian.

Líder sira mós delibera kona-bá dalan sira atu aprofunda integrasaun rejionál, estimula kreximentu ekonómiku no hasa’e konetividade ASEAN agadese.

Kona-bá relasaun esterna sira, Líder sira diskute esforsu sira atu reforsa unidade no Sentralidade ASEAN nian, no hametin kompromisu ASEAN nian bá órden multilaterál ida ne’ebé bazeia bá regra sira iha paizajen jeoestratéjiku globál ne’ebé evolui daudaun.

Kanadá ho Uniaun Europeia (UE) mós fahe sira-nia perspetiva kona-bá konsolidasaun no aprofunda liu-tán sira-nia relasaun diálogu ida-idak ho ASEAN.

Iha oakziaun ne’e The International Monetary Fund (IMF) fó informasaun bá Líder sira kona-bá avaliasaun makroekonómiku globál sira ikus-liu hosi FMI, implikasaun polítika sira bá ASEAN no dalan sira atu aprofunda kolaborasaun entre FMI-ASEAN.

Durante Sesaun Retiru, Líder sira halo revizaun bá implementasaun Konsensu Pontu Lima (5PC) kona-bá Myanmar no dalan bá oin hodi rezolve krize polítika no umanitária iha nasaun ne’e, no mós troka hanoin kona-bá asuntu rejionál ho internasionál sira ne’ebé sai preokupasaun mútua.

Partisipa iha Simeira ASEAN bá dala-47 maka líder xave sira Sudeste Aziátiku  hanesan Primeiru-Ministru Malázia, Datuk Seri Anwar Ibrahim, Sultaun no Primeiru-Ministru Brunei Darusalam, Sultan Hassanal Bolkiah, Primeiru-Ministru Kamboja, Hun Manet,  Prezidente Repúblika Indonézia, Prabowo Subianto, Primeiru-Ministru Laos, Sonexay Siphandone, Prezidente Filipina, Ferdinand Marcos Jr, Primeiru-Ministru Singapura, Lawrence Wong,  Primeiru-Ministru Tailándia, Anutin Charnvirakul, Primeiru-Ministru Vietname, Pham Minh Chinh, Prezidente Repúblika RDTL, José Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.

Alende ne’e partisipa mós hosi parseiru internasionál sira ne’ebé reflete organizasaun ASEAN nia parseria globál mai hosi Prezidente Estadus Unidus, Donald Trump, Primeiru-Ministru Xina, Li Qiang, Primeiru-Ministru Japaun  Sanae Takaichi, Prezidente Brazil, Luiz Inácio Lula da Silva, Primeiru-Ministru Índia, Narendra Modi  partisipas virtual, Prezidente Korea Súl, Lee Jae-myung, Prezidente Áfrika-Súl, Cyril Ramaphosa, Sekretáriu-Jerál ONU nian, António Guterres, Diretora Jerál FMI, Kristalina Georgieva, Prezidente Konsellu Europeu, António Costa, Vise-Prezidente Banku Mundiál bá Ázia Leste no Pasífiku, Carlos Felipe Jaramillo, Prezidente FIFA, Gianni Infantino no konvidadu sira seluk.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!