Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, Segunda (29/09/2025), promulga ona Lei Halakon Pensaun Vitalisia ho Efeitu Retroativu. Imajen/Rafa.tl
DILI, RAFA.tl – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, Segunda (29/09/2025), iha Palásiu Prezidensiál, promulga ona lei halakon totál pensaun vitalisia ho efeitu retroativu.
Notísia Relevante: Prezidente Repúblika Garante Promulga Lei Halakon Totál Pensaun Vitalísia ho Efeitu Retroativu
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta liuhosi konférensia imprensa, epslika nu’udar Xefe Estadu, tula iha nia kabaas responsabilidade ne’ebé todan atu promulga (ka lae) Dekretu Parlamentu Nasionál Nú. 21/2025, ne’ebé revoga pensaun vitalísia no benefísiu sira seluk ne’ebé fó ba eis-deputadu sira, eis-membru governu sira, no eis-xefe órgaun soberanu sira. Desizaun ne’e iha efeitu retroativu dezde 20 Maiu 2002.
Xefe Estadu hatutan, ida-ne’e maka momentu signifikativu ida hosi Timor-Leste nia demokrasia joven. La’ós de’it ba ninia dimensaun edukativa no koretiva tanba hadi’a lei anteriór sira ne’ebé viola prinsípiu ekuidade, maibé signifikativu mós ba konsekuénsia umanu no sosiál ne’ebé desizaun ida-ne’e sei iha ba família timoroan balun nia moris.
Lei ida-ne’e hetan aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál ho unanimidade absoluta, partidu sira hotu-hotu iha Parlamentu Nasionál vota ba alterasaun lei pensaun mensal vitalisia ho efeitu retoativu.
Ramos-Horta haktuir katak, projetu lei númeru 11/VI (3a) hetan aprovasaun ho unamidade, liu fali Konstituisaun Repúblika, ne’ebé aprova iha 2002, nein Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (2011-2030), nein mós Tratadu Fronteira Marítima ho Austrália (2018) hetan konsensu tomak hanesan ne’e.
“Lei ida-ne’e, reflete inequívoku reprezentante povu hotu-hotu no Governu Konstitusionál da-IX nia vontade. Ida-ne’e mós espresa sentimentu sira hosi porsaun boot ida hosi ita-nia sosiedade, inklui líder polítiku sira ne’ebé, durante kampaña eleitorál sira 2023 nian, publikamente kompromete atu halakon lei pensaun vitalísia nian. Ha’u promulga lei ida-ne’e, ho reflesaun no konsiderasaun ida klean,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten.
Ramos-Horta rekoñese no hatene lei ne’e sei afeta lider balun, militante sira militánsia tinan lubuk nia laran, sira fó sira nia kontribuisaun ba luta independénsia Timor nian. Lei ida-ne’e la hasai sira-nia direitu nu’udár veteranu no sira-nia direitu konsagradu ba reforma ida ne’ebé dignu no justu.
Xefe Estadu rekomenda atu Governu konsidera tranzisaun ida ne’ebé rasionál no justa iha implementasaun Lei ida-ne’e, hodi garante solusaun sira ne’ebé dignu.
“Ha’u ko’alia ona ho Primeiru-Ministru dala rua kona-ba asuntu ida-ne’e no ha’u hakmatek katak governu konsidera hela solusaun sira ne’ebé justu no dignu ho ativu. Ha’u mós ko’alia ho Prezidente Tribunál Rekursu, Prokuradór Jerál, Provedór Justisa no Direitus Umanus, Ministru Asuntu Veteranu, Xefe Estadu Maior F-FDTL, eis Xefe Estadu Maiór no ha’u-nia Asesór Superiór, Jeneral Lere, estudante universitáriu joven sira, no membru rezisténsia sira,” Ramos-Horta hateten.
Dalan ba demokrasia ne’é dalaruma defisil, ho opsaun sira ne’ebé susar. Nasaun ida boot laos deit tamba hakarak ka sukat de’it ho korajen atu halo reforma, maibé nasaun ne’e boot bainhira líder sira ne’ebé hakarak halo reforma ne’e,tenke haree, tau matab ba sidadaun sira, inklui sira ne’ebé tinan lubuk ida nia laran serbí Estadu ne’e.
“Nedunik, oras ne’e dadaun atu promulga lei ne’e, ha’u hateten sai fali, ha’u nia konfiansa, maturidade polítika povu Timor-Leste nian ba ita hotu-hotu, iha kapasidade koletiva nudar povu, nudar nasaun, atu hamriik hasoru dezafiu sira ne’ebé sempre mosu, durante ita nia istória, agora ba oin. Iha vida estafu ida, nasaun ida, ne’e sempre iha dezafiu oin-oin,” Ramos-Horta subliña.
Prezidente Repúblika subliña liután katak, espíritu no prinsípiu solidariedade no dignidade umanu kontinua orienta ita-nia destinu komún.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Prezidente Repúblika Promulga Lei Halakon Totál Pensaun Vitalisia ho Efeitu Retoativu
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt