Noticias

Prezidente Repúblika Despede Embaixadór Indonézia no Índia Ne’ebé Termina Misaun iha Timor-Leste

todayMarch 25, 2026 7

Background
share close

DÍLI, RAFA.tl- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, despede Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiáriu Repúblika Indonézia, Okto Dorinus Manik, no Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiáriu Repúblika Índia Shri Madan Kumar Ghildiyal, ne’ebé termina ona sira-nia misaun diplomátika iha Timor-Leste.

Prezidente José Ramos-Horta entrega prenda hodi despede Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiáriu Repúblika Índia nian iha Timor-Leste, Shri Madan Kumar Ghildiyal ne’ebé termina ona nia misaun diplomatika iha Timor-Leste. Imajen/Média GPR

Serimónia despedida ne’ebé hala’o iha Palásiu Prezidensiál, Kuarta (25/03/2026), atu selebra embaixadór sira-nia dedikasaun pesoál, sira-nia servisu diplomátiku ezemplár, no forsa durável hosi parseria entre Timor-Leste no sira-nia nasaun.

Embaixadór Okto Dorinus Manik hala’o ona knaar nu’udar Embaixadór Indonézia nian mai Timor-Leste husi fulan-Novembru 2021 to’o fulan-Marsu 2026. Durante ninia knaar iha Díli, nia servisu besik ho parte interesada oi-oin, inklui ofisiál Governu nian, líder emprezariál, no komunidade enjeral.

Embaixadór Indonezia ne’e nia inisiativa sira inklui fasilita enkontru entre Xefe Estadu sira, ofisiál sira ministériu nian, autór emprezariál sira, no fó apóiu maka’as ba Timor-Leste nia esforsu adezaun ba ASEAN. Iha ninia lideransa, projetu konkretu oi-oin implementa ona, inklui lansamentu ba transporte fronteira ho servisu bus direta entre Díli no Kupang iha tinan 2023, no kooperasaun téknika iha setór oi-oin hanesan dezenvolvimentu sentru akua-kultura iha Aileu, programa bolsa estudu, apóiu agrikultura, no projetu kolaborativu sira seluk.

Embaixadór Okto Dorinus Manik mós envolve ativamente iha inisiativa sosiál sira ba sidadaun Indonézia no komunidade lokál, inklui servisu kuidadu saúde iha Igreja Dare iha tinan 2024. Nu’udar dekanu diplomátiku, Embaixadór Okto hametin relasaun sira ho korpu diplomátiku sira iha Timor-Leste. Nu’udar rekoñesimentu ba nia realizasaun sira, Embaixadór Okto simu nomeasaun atu kontinua nia servisu nu’udar Embaixadór Indonézia nian ba Papua Nova Guiné.

Prezidente Ramos-Horta louva Embaixadór Okto Dorinus Manik ne’ebé konsolida parseria abranjente entre viziñu rua ne’e. Nu’udar rekoñesimentu ba ninia servisu esepsionál, Prezidente Repúblika kondekora Embaixadór Okto Dorinus Manik ho Grau Kolár Orden Timor-Leste nian, ida hosi distinsaun aas liu nasaun nian, tuir Dekretu Prezidente Repúblika Nu.28 /2026.

“Ita-nia ligasaun ho Indonézia abut iha jeografia, istória komún, no espíritu kooperasaun ne’ebé kontinua dezenvolve. Hein katak kondekorasaun ida-ne’e bele simboliza amizade ne’ebé dura, konfiansa, no prosperidade komún entre ita-nia povu,” José Ramos-Horta hateten.

Embaixadór Okto Dorinus Manik lakleur tan sei sai husik Díli hodi asume ninia knaar foun nu’udar Embaixadór Indonézia nian ba Papua Nova Guiné.

Iha serimónia hanesan, Prezidente Ramos-Horta mós despede Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiáriu Repúblika Índia nian iha Timor-Leste, Shri Madan Kumar Ghildiyal.

Embaixadór Shri Madan Kumar Ghildiyal, diplomata kareira ho servisu liu dékada tolu, asume nia kargu iha Timor-Leste iha loron 28 fulan-Marsu tinan 2025.

Durante ninia mandatu, Índia no Timor-Leste hametin liu tan sira-nia kooperasaun bilaterál liu hosi inisiativa oi-oin ne’ebé inovadoras, Nasaun rua ne’e konkorda ona atu estabelese Sentru Exelénsia iha Teknolojia Informasaun nian iha kampus Hera husi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), ne’ebé reflete sira-nia kompromisu hamutuk atu avansa kapasidade dijitál.

Kolaborasaun iha kapasitasaun mós habelar ona iha ámbitu Programa Koperasaun Téknika no Ekonómika Índia nian (ITEC), ho Embaixada Índia fasilita oportunidade formasaun ba funsionáriu públiku Timor-oan sira.

Notavelmente, ofisiál na’in-10 hosi Komisaun Funsaun Públika, Ministériu Finansas, no Ministériu Transporte no Komunikasaun partisipa iha programa formasaun espesializadu ida kona-bá siberseguransa iha New Delhi durante fulan-Fevereiru to’o fulan Marsu 2026, enkuantu diplomata na’in-11 tuir Kursu Diplomátiku Espesiál iha fulan-Marsu 2026.

Iha setór saúde, Memorandu Entendimentu kona-bá kuidadu Saúde renova ba períodu tinan lima tan, hodi subliña kooperasaun kontinua iha saúde públika.

Envolvimentu iha promosaun turizmu mós reforsa ona, inklui partisipasaun husi ofisiál nível Diretór ida no profisionál turizmu na’in rua husi Timor-Leste iha Programa Interkámbiu Turizmu ASEAN–Índia ne’ebé hala’o iha Bangalore no Guwahati, no mós eventu promosaun turizmu ne’ebé organiza husi Embaixada Índia ho partisipasaun husi Diretór Jerál Turizmu.

Aleinde ne’e, Embaixada parseria ho Ministériu Juventude, Desportu, Arte no Kultura Timor-Leste nian, organiza selebrasaun Loron Internasionál Yoga, hodi haburas liután relasaun kulturál no ligasaun entre povu nasaun rua ne’e.

Prezidente Ramos-Horta elojia Embaixadór Ghildiyal tanba avansa diálogu sira iha nível aas, kooperasaun defeza, no esforsu sira kapasitasaun nian. Maski regulamentu Índia nian ne’ebé prevene atribuisaun Orden Timor-Leste nian, Prezidente espresa publikamente apresiasaun kle’an ba diplomasia vizionáriu husi Embaixadór Ghildiyal.

“Índia nia apóiu jenerozu iha saúde, edukasaun, no infraestrutura iha impaktu ne’ebé kle’an tebes ba komunidade Timor-oan sira. Embaixadór nia legadu amizade, kolaborasaun, no diplomasia vizionáriu sei kontinua inspira relasaun Timor-Leste no Índia ba tinan barak tuir mai,” Xefe Estadu hateten.

Serimónia despedida ne’e konklui ho Prezidente Ramos-Horta hato’o nia apresiasaun kle’an liu ba embaixadór na’in-rua no espera atu kontinua harii sira nia legadu ho sira-nia susesór.

Reportajen ekipa Rafa.tl

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!